SUTRA JE VELIKI PRAZNIK POSVEĆEN PRESVETOJ BOGORODICI: Obavezno izgovorite ovu molitvu pred spavanje

Iako manje poznat praznik u odnosu na velike Bogorodičine praznike poput Velike Gospojine ili Rođenja Presvete Bogorodice, zauzima posebno mjesto u pravoslavnoj tradiciji. Vjernici ga doživljavaju kao dan molitve, utjehe i sjećanja na zaštitu koju, prema vjerovanju Crkve, Presveta Bogorodica pruža svima koji joj se sa vjerom obraćaju.

Kako je ranije isticao mitropolit Joanikije, svi najvažniji događaji iz života Isusa Hrista koje Crkva proslavlja neraskidivo su povezani i sa Presvetom Djevom Marijom, jer je upravo ona bila ona koja je primila najveću tajnu – da rodi Spasitelja svijeta.

„Kada slavimo Presvetu Bogorodicu onako kako je Crkva ustrojila, to proslavljanje prenosi se i na Hrista, jer će Sin Božiji, sin Djeve, primiti proslavljanje svoje majke kao da je njemu samom upućeno“, poručuju crkveni velikodostojnici.

Kako je nastala svetinja rize Presvete Bogorodice?

Prema crkvenom predanju, priča o ovoj svetinji počinje u 5. vijeku, za vrijeme vizantijskog cara Lava Velikog i carice Verine.

U to vrijeme, dvojica uglednih carigradskih senatora, braća Galvije i Kandid, krenula su na hodočašće u Jerusalim kako bi se poklonili svetim mjestima. Na putu su stigli u Nazaret, gdje su odsjeli u domu jedne pobožne jevrejske žene.

U njenoj kući nalazila se posebna, skrivena odaja u kojoj je vijekovima čuvana dragocjena svetinja – riza, odnosno ogrtač Presvete Bogorodice.

Pred vratima te prostorije okupljali su se mnogi ljudi koji su tražili pomoć i utjehu. Prema predanju, vjernici su dolazili sa različitim bolestima i nevoljama, a mnogi su svjedočili o iscjeljenjima nakon molitve i dodira sa svetinjom.

Priča se da su slijepi dobijali vid, bolesni olakšanje, a oni koji su patili pronalazili utjehu kroz vjeru i molitvu.

Domaćica dugo nije željela da otkrije tajnu koju je čuvala, ali kada je shvatila da su Galvije i Kandid ljudi duboke vjere i poštovanja prema svetinjama, povjerila im je:

„Ovdje ja čuvam sakrivenu rizu Prečiste Djeve Marije koja je Hrista Boga rodila.“

Braća su provela noć uz svetinju i, prema predanju, osjetila neobičan miris i blagodat koja je ispunjavala prostoriju.

Nakon toga, riza je prenijeta u Carigrad, gdje je dočekana sa velikom radošću. Car i patrijarh naredili su da se svetinja svečano položi u Vlahernsku crkvu, jednom od najvažnijih hrišćanskih hramova tog vremena.

U znak sjećanja na taj događaj ustanovljen je praznik Polaganja rize Presvete Bogorodice.

Zašto vjernici posebno poštuju ovaj praznik?

Presveta Bogorodica u pravoslavnoj tradiciji smatra se zaštitnicom majki, djece, porodice i svih onih koji prolaze kroz teškoće. Vjernici joj se obraćaju u trenucima bolesti, tuge i nepravde, vjerujući da ona kao majka najbolje razumije ljudsku patnju.

Posebno mjesto u narodnoj pobožnosti ima molitva pred spavanje, kada mnogi vjernici izgovaraju poznate riječi:

„Bogorodice Djevo, raduj se, Blagodatna Marijo, Gospod je s Tobom! Blagoslovena si Ti među ženama i blagosloven je plod utrobe Tvoje, jer si rodila Spasitelja dušama našim.“

Mnogi pravoslavni hrišćani vjeruju da pomen Presvete Bogorodice donosi mir, zaštitu i snagu u teškim životnim trenucima.

Običaji i vjerovanja na praznik Polaganja rize Bogorodice

Iako ovaj praznik nema toliko razvijene narodne običaje kao neke druge velike svetkovine, među vjernicima postoje određene tradicije koje se poštuju.

Na ovaj dan ljudi se često mole Presvetoj Bogorodici za zdravlje svojih najbližih, posebno za djecu i porodicu. Mnogi odlaze u crkvu, pale svijeće i prisustvuju liturgiji.

U narodu postoji vjerovanje da je ovaj praznik posebno važan za žene i majke, jer se Bogorodici upućuju molitve za zaštitu doma, slogu u porodici i zdravlje djece.

Takođe se smatra da dan posvećen Bogorodici treba provesti u miru, bez svađa i teških riječi, sa više pažnje prema drugima.

Kao i tokom drugih velikih crkvenih praznika, vjernici nastoje da se uzdrže od teških poslova i da dan posvete molitvi, porodici i zahvalnosti.

Praznik majčinske ljubavi i zaštite

Polaganje rize Presvete Bogorodice podsjeća vjernike na jednu od najvažnijih poruka hrišćanstva – da vjera donosi utjehu i nadu čak i u trenucima najvećih iskušenja.

Bogorodica, koja je prema hrišćanskom učenju gledala stradanje svog sina Isusa Hrista, simbol je majčinske ljubavi, bola, ali i snage.

Zato se mnogi vjernici upravo njoj obraćaju kada prolaze kroz nepravdu, bolest ili težak period, vjerujući da razumije ljudsku patnju i da svojim molitvama zagovara pred Bogom za one koji joj se obraćaju.

Ovaj praznik tako ostaje ne samo sjećanje na jednu drevnu svetinju, već i podsjetnik na vjeru, ljubav i nadu koju Presveta Bogorodica predstavlja za milione pravoslavnih vjernika širom svijeta.

(Ona.rs)