KARAN: Amerikanci, stidite li se Tomasa Džefersona!?

Foto: Printskrin/Jutjub

Kolumnu profesora Karana prenosimo u cijelosti:

Pitanje dometa slobode medija u BiH na primjeru nametanja sankcija Alternativnoj televiziji, posebno u višestruko složenoj državnoj zajednici konfederalno-federalnog oblika državnog uređenja, sa dominantnom konsocijacijskom demokratijom /koja sprečava tiraniju većine/ ima ne samo ustavnopravni i politički aspekt, već i krucijalni značaj u smislu daljeg funkcionisanja države i društva, njegove perspektive, demokratskog napretka, mira i stabilnosti.

Ljudska prava i slobode danas predstavljaju primat savremenog svijeta, tako da ustavni sistemi gotovo svih država, pa i ove, garantuju brojne slobode i prava čovjeka i građanina kojima se štiti fizički i duhovni integritet čovjeka i njegova privatnost.

Sloboda medija ima elemente kako ličnih, tako i političkih sloboda i prava koje propisane ustavom često uz izričitu zabranu ograničavanja te slobode, kao i izričitu zabranu cenzure.

Kao specifikum Ustava BiH je i veliki broj međunarodno-pravnih akata univerzalnog karaktera o ljudskim pravima koji se direktno primjenjuju u BiH i koji su navedeni u Aneksu jedan na Ustav BiH, a odnose se i na slobodu medija. Time su SAD svojim sankcijama narušile ne samo Ustav BiH, Dejtonski sporazum, nego i brojne međunarodne akte kojima se štiti sloboda medija.

Udar na ATV je udar na medijske slobode svih i svi bi se tako trebali odnositi u zaštiti ATV: novine, knjige, radio, televizija, a u novije vrijeme i savremena sredstva digitalnih komunikacija.

Međutim, činjenica je da postoje mediji koji se ne odriču huškačkog i jezika mržnje i ne samo to: u funkciji su politike, čak međunarodne politike kao što imamo primjere u BiH, ili politike jednog dijela BiH u odnosu na drugi, poseban otklon prema jednom narodu u odnosu na drugi, što smatramo posebnostima negativnih tendencija medija karakterističnih upravo za BiH. Teško je ne primjetiti da te i takve uređivačke politike ne korespondiraju sa politikom i interesima SAD u BiH.

Sa druge strane, „crno pisanje“, takođe je u modi, trendu, tržišno je „dobra roba“. „Dobre vijesti“ su loše vijesti, njih populacija rado čita, one prodaju novine, povećavaju gledanost i slušanost. Pri tome niko nije pošteđen, ni javne ličnosti, ali ni anonimni građani. Više nije tajna da nema tajni i da je granica između privatnog i javnog grubo izbrisana.

Boreći se za svoju slobodu, slobodu medija, povremeno ukidaju neke osnovne slobode drugima, javnim ličnostima posebno, ali i običnim ljudima, dajući im neželjeni publicitet, ukidaju im pravo na privatnost, na čast i na ugled, konačno i pravo na intimni doživljaj sopstvene nesreće, bolesti ili tuge.

Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda garantuje slobodu izražavanja i informisanja, pravo pretpostavke nevinosti, pravo na pravičan proces i pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.

Zato danas, više no ranije, ozbiljno se postavlja pitanje istine i istinitog izvještavanja, kodeksa novinarstva, etike i časti, ekskluzivitet je često mnogo važniji od istine. Moto da „dobra naslovna strana prodaje novine“, kod nekih medija postala je pravilo, dok je „istina“ postala nešto poželjno, ali ne i obavezno.

Dodatni problem je šta je sa klevetom, čestim pominjanje javnih ličnosti u negativnom kontekstu bez osnova, ponovo otvara i pitanje zloupotrebe medija.

Sloboda medija se ne iscrpljuje samo u stvaranju javnog mnjenja i javnosti, već predstavlja i važan činilac političke socijalizacije i oblikovanja političke kulture, pri čemu ne treba smetnuti sa uma da se jedna od uloga sredstava informisanja ogleda i u izgrađivanju pravne i moralne svijesti građana.

Pravo pojedinca na slobodno izražavanje mišljenja, a u kontekstu istog i pravo građanina na objektivnu i potpunu informaciju, jedna je strana medalje, na čijoj drugoj strani se nalazi odgovornost za javno izgovorenu riječ. Pravo građanina, dakle, na objektivnu i potpunu informaciju, pretpostavlja i odgovornost onih koji ga informacijom snabdijevaju.

Godine 1787. na tragu slobodnog, demokratskog svijeta Tomas Džeferson je u svojoj legendarnoj izjavi o ulozi štampe /medija/ rekao: „Kad bih morao da odlučim da li je bolje imati vladu bez novina, ili novine bez vlade, ni trenutak ne bih oklijevao da odaberem ovo drugo“. I tim riječima je ovjekovječio ulogu medija i javno izrečene riječi u procesu oblikovanja mišljenja i formiranja stava javnosti.

Upravo u duhu ovih velikih misli je i moguće danas demokratski ispravno razumjeti slobodu medija kao jedan tranzicioni pokušaj promjene društva preko medija kao društvene sile, bez obzira na sve manjkavosti i nedostatke koji su evidentni i koje treba shvatiti kao prolazne.

Ali, isto tako ne može se razumjeti stav SAD prema ATV-u sa aspekta slobode medija, ali može sa aspekta sile, ugrožavanja slobode, arogancije, međunarodnog intervencionizma, kršenja osnovnih prava i sloboda, političke jednostranosti, miješanja u unutrašnje stvari, u konačnom napad na Republiku Srpsku posebnim sredstvima, specijalnim ratom.

„Zabrinutost“ zbog medijskog djelovanja ATV-a samo je predmet vašeg selektivnog interesa koji iskazujete širokim dijapazonom sredstava koja uključuju ne samo sankcije, blokade, pritiske, ucjene, medijsku propagandu, već i vaše oružane, „humanitarne“ intervencije sa osiromašenim uranijumom od kojih se još oporavljamo.

Malo je riječi koje mogu jasno da opišu djelovanje SAD prema ATV-u, prema slobodi medija uopšte. Amerikanci, ako vas nije sramota nas, stidite li se barem Tomasa Džefersona, jednog od vaših osnivača i pisca Deklaracije o nezavisnosti, onoga na čijim tekovinama „predstavljate“ slobodu i demokratiju, posebno medijsku.

(SRNA)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

MOĆNA VUČIĆEVA PORUKA: Boriću se dok dišem, i neću stati da se borim protiv najgorih u ovoj zemlji

LIDER opozicije Aleksandar Vučić poručio je građanima Srbije da neće stati sa borbom za Srbiju.

POTPUNI ZAOKRET PREMA SRPSKOJ: Milorad Dodik se očekuje na velikom skupu MAGA pokreta na imanju Donalda Trampa

PREDSJEDNIK SNSD-a Milorad Dodik prisustvovaće velikom skupu MAGA pokreta Donalda Trampa na Floridi u Mar-a-Lagu, pišu američki mediji.

NOVA SEZONA GRIJANJA, STARI PROBLEMI: U Bijeljini se teško diše

NOVA sezona grijanja, stari problemi. U Bijeljini je već sada skoro nemoguće disati. Ekolozi godinama upozoravaju na ovaj problem, ali svijest ljudi se očigledno ne pomjera sa mrtve tačke.

„NIKO NAS NIJE OBAVJESTIO DA LICENCE NE VAŽE” Kamiondžije vraćaju sa granice sa Hrvatskom

OD jutros vraćaju vozače sa graničnih prelaza Gradina i Gradiška. Vozači ne mogu prelaziti zbog navodno nevažećih licenci koju smo prethodno dobili od Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske.

ZIMA PORANILA: Na Jahorini i Romaniji pada snijeg

NA Jahorini i Ravnoj Romaniji večeras je počeo padati prvi snijeg.

VUČIĆ I ORBAN SE SASTALI U BEOGRADU: Obojica smo nedavno izgubili na izborima, ali nismo izgubili svoje dostojanstvo, ponos i vjeru (VIDEO)

LIDERI opozicije Srbije i Mađarske, Aleksandar Vučić i Viktor Orban, sastali su se danas u Beogradu. "Viktor i ja. Priča prijatelja", poručio je Vučić.

VREMENSKA PROGNOZA ZA NEDJELJU: Stižu kiša, snijeg i zahlađenje

U REPUBLICI Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti oblačno i hladnije uz jaču kišu, povremeno i vjetrovito, a u brdsko-planinskim predjelima padaće susnježica i snijeg uz formiranje snježnog pokrivača.

BRNABIĆ PORUČILA STUDENTSKOJ LISTI: „Srbija sada ustaje protiv terora, borba tek počinje!“ (VIDEO)

VRŠILAC dužnosti predsjednika Srbije, Ana Brnabić, oglasila se na društvenoj mreži Iks, gdje je uputila oštru poruku povodom aktuelnih političkih dešavanja u Srbiji, optužujući Studentsku listu za pritiske na institucije, medije i građane.

NEMA DOGOVORA SA VLADOM: Profesori i nastavnici u ovom dijelu BiH idu u štrajk

ZAPOSLENI u srednjim školama u Unsko-sanskom kantonu stupiće u ponedjeljak, 9. novembra, u generalni štrajk nakon neuspjelih pregovora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, vaspitanja, nauke i kulture i kantonalne vlade.

SOKOLAC PRIMIO 300 IZBJEGLICA: Otkriven spomenik Mađarima koji u utočište našli u našim krajevima

SPOMEN -ploča u čast 287 mađarskih državljana koji su nakon Mađarske revolucije utočište pronašli na području Sokoca, otkrivena je danas u Parku boraca Romanije u ovoj opštini.