OHR TREBA UKINUTI: Njemački „Špigl“ o haotičnom nastupu Šmita

– Međutim, problem je i mnogo dublji jer u stvarnosti treba ukinuti funkciju visokog predstavnika. Nedemokratska je i neokolonijalna i predstvlja nipodaštavanje za ljude u BiH – smatra komentator Špigla.

On navodi da EU treba pod hitno dati ponude zemljama Balkana ili će od svega profitirati Moskva.

U komentaru se podsjeća da je Šmit tri decenije zastupao CSU u Bundestagu i da za to vrijeme na sebe nije skrenuo pažnju diplomatskim umijećem.

Kao ministar poljoprivrede glasao je suprotno uputstvima njemačke Savezne vlade za odobrenje pesticida glifosata u EU.

Nakon napuštanja Bundestaga 2021. godine, Šmit je navodno želio da postane rukovodilac „Hans Zajdel“ fondacije koja je bliska njegovoj stranci, što mu nije uspjelo, te ga je, kako se navodi u Špiglu, umjesto te pozicije Vlada poslala u BiH.

Pop podsjeća da je OHR formiran krajem rata u BiH 1995. godine i podređen je savjetu od 50 država i organizacija kako bi nadgledao sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. U postratnim godinama je OHR pod rukovodstvom prvog visokog predstavnika i bivešeg švedskom ministra Karla Bilta pomogao da se izgrade državne institucuje u BiH.

Pop ističe da je OHR u međuvremenu postao anahron.

Prema njegovim riječima, visokog predstavnika ne biraju građani BiH nego ga postavlja međunarodna zajednica, ali, bez obzira na tu činjenicu, formalno ima velika ovlaštenja da može nametati zakone i uticati na državne poslove.

Noje Ciriher cajtung uporedila je visokog predstavnika sa imperijalističkim institucijama 19. vijeka.

U komentaru se podsjeća da su njemački kancelar Olaf Šolc i ministar inostranih poslova Analena Berbok bili ove godine u posjeti Balkanu i da su oboje ukazali na značaj regiona za evropsku stabilnost, ali je istina, zapravo, da se Berlin i Brisel ne interesuju za zemlje nasljedice bivše Jugoslavije i Albaniju. Pregovori EU sa zemljama Balkana godinama tapkaju u mjestu.

Pop napominje da mnoge zemlje EU nisu spremne da prihvate novu članicu Unije. Političari u Beogradu, Sarajevu i Skoplju pretpostavljaju i koji su razlozi, zbog kojih pojedini, poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, manje ili više flertuju s Moskvom.

Rusija i Kina se ekonomski i politički šire po Balkanu, a EU je odgovorna za geopolitički vakuum na svom južnom krilu.

Zbog toga je, smatra Pop, veoma bitno da EU balkanskim zemljama pruži konkretne ponude. Ne mora to odmah biti punopravno članstvo, ali može pristup evropskom tržištu kako je to skicirala tink-tenk organizacija Evropska inicijativa za stabilnost na jednom od svih papira.

Za BiH i druge zemlje Balkana je neophodna perspektiva. Ono što im ne treba, svakako jesu lekcije nekadaših poslanika Bundestaga, zaključuje se u komentaru „Špigla“.

(Srna)