SUICIDNE MISLI I STRAH OD RATA UČESTALI PROBLEMI: Linija za psihološku podršku preplavljena pozivima

Foto: Anspleš

Linija „Plavi telefon“ je prvobitno bila namjenjena djeci od 10 do 18 godina, a trenutno je otvorena i za komunikaciju sa odraslima.

• Razlozi smo kojih nam se obraćaju za pomoć i podršku su različiti. Najčešće nas pozivaju zbog straha i anksioznosti zbog globalne krize, usamljenosti, napada panike, suicidnih misli i samopovređivanja. Dosta je poziva za fizičko i emocionalno nasilje kao i nasilje putem interneta. Takođe, česta tema razgovora su i vršnjački odnosi i teme kao što su partnerski odnosi i problemi sa prijateljima. Isto tako, pozivaju nas i kako bi razgovarali o odnosima sa roditeljima ili se informisali o seksualno reproduktivnom zdravlju – rekla je Maja Kovačević, psihologinja iz udruženja „Plavi telefon“ za „Novosti“.

Način na koji osobe reaguju na stresna iskustva najviše zavisi od godina. A kada su djeca u pitanju, najčešći pokazatelji jesu promjene u ponašanju i regresija.

• Regresija u ponašanju se odnosi na djecu koju su doživjela kriznu situaciju te se ponašaju kao djeca mlađeg uzrasta odnosno na način koji su odavno prerasla, na primjer boje se mraka, mokre u krevet, stavljaju prst u usta i slično. Traumatizovano dijete može razviti strah od odvajanja, traži da stalno bude uz roditelje. Kod djece izložene stresnoj situaciji mogu se javiti i znakovi depresije (osjećaj tuge, promjene u ishrani, gubitak interesovanja za aktivnosti u kojima je ranije uživalo, problemi sa spavanjem, socijalno povlačenje, povećana razdražljivost) te različite emocionalne reakcije. Isto tako, mogu razviti i somatske reakcije kao što su bolovi u stomaku ili glavobolje. Adolescenti se mogu osjećati anksiozno i zabrinuto, mogu početi da koriste i alkohol ili narkotike – ispričala je Maja Kovačević za „Novosti“.

Mladi ljudi koji su preživjeli stresne devedesete i danas mogu osjećati znakove PTSP-a (posttraumatski stresni poremećaj), naročito u okolnostima kada se svakodnevno sluša i čita o ratu u Ukrajini, a sve je više i djece koja se plaše.

• Zbog straha od rata do sada nam se javilo ukupno 10 mladih osoba, ali sigurno ih ima i više. Djeca nam se najčešće javljaju jer se plaše da bi rat mogao da dođe i u našu zemlju, da ćemo gladovati i da ćemo zbog toga svi umrijeti – rekla je Kovačevićeva.

Osobe kojima je ustanovljena dijagnoza PTSP mogu imati različite vrste simptoma koji uključuju teška sjećanja naročito kada osoba vidi ili čuje nešto što ju podsjeti na događaj ili noćne more, anksioznost, fizičku nelagodu.

• Osoba nema nema kontrolu nad svojim sjećanjima, javljaju se spontano i u različitim vremenskim razmacima. S obzirom na to da je poprilično uznemirujuće prisjećati se onoga što se dogodilo, osobe s PTSP-om pokušavaju o tome ne razmišljati. Često se osjećaju umrtvljene ili odvojene od drugih ljudi, misle da su nesposobne voljeti druge ljude i da nemaju osjećanja. Neki se okreću alkoholu ili drogama da otupe bol, neki imaju teškoće spavanja, osjećaj razdražljivosti ili ljutnje – rekla je Kovačevićeva.

Vrlo je važan pristup koji se ima prema osobi pogođenoj traumom i pružiti joj sigurno okruženje. Svaka odrasla osoba odgovorna je sama za sebe i za donošenje vlastitih odluka, što znači da ona sama odlučuje kada će i da li će potražiti pomoć ukoliko se ne osjeća dobro.

• Vrlo je važno ohrabriti nekog za pomoć. S druge strane, važno je ne prisiljavati osobu da prihvati nečiju pomoć ili da razgovara sa nekim ukoliko ona to ne želi ili nije spremna u tom trenutku. Dozvoliti osobi da ispriča ono što ona želi i ne tražiti detalje samog događaja. Ne obećavati stvari za koje nismo sigurni da će se dogoditi, ne pružati lažnu nadu i ne umanjivati težinu situacije. Takođe, važno je da ne upoređujemo iskustvo osobe s našim ličnim iskustvom ili iskustvom i pričom druge osobe jer smo svi mi različiti i na drugačiji način doživljavamo slične situacije. Najvažnije je da pokažemo osobi da smo tu za nju, da joj pružamo podršku i da je ne osuđujemo zbog njenih osjećanja. Ono što možemo da uradimo jeste da budemo strpljivi- poručila je Kovačevićeva.

 Svakodnevni pozivi u pomoć

U toku 2021. godine Plavi telefon je zaprimio ukupno 10 751 poziva, dva puta više u odnosu na 2020. godinu kada smo imali 5 800 poziva. Važan podatak jeste i to da se u 2021. godini broj prijava nasilja povećao. U toku 2020. godine zaprimljeno je 6 prijava sumnji na nasilje dok su tokom prošle godine bile ukupno 32 prijave sumnji na nasilje nad djecom. Od početka 2022. godine putem Plavog telefona je zaprimljeno oko 2000 poziva i 440 upita putem čet savjetovanja. Takođe, u navedenom period imali su i sedam prijava sumnji na nasilje nad djecom i odraslim osobama.

Samoubistva na svakih 11 minuta

Prema podacima Unicefa (2021), procjenjuje se da 45.800 adolescenata svake godine umre zbog samoubistva, što je više od 1 osobe svakih 11 minuta. Takođe, u izvještaju Unicefa navodi se da je samoubistvo peti najčešći uzrok smrti za adolescente od 10 do 19 godina, za dječake i djevojčice uzrasta od 15 do 19 godina, to je četvrti najčešći uzrok smrti, dok je za djevojčice uzrasta od 15-19 godina to treći najčešći uzrok smrti.

Istaraživanja su pokazala da je pandemija KOVID-19 dovela do povećanja anksioznosti, depresije, razdražljivosti, ljutnje i poremećaja spavanja kod adolescenata, kao i nagle promjene na svjetkom nivou koje uključuju ratne sukobe.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

„NEKI SU UBIJENI NA KUĆNOM PRAGU“: Mitropolit Hrizostom služio parastos srpskim civilima koje su ubile ustaše (FOTO)

NJEGOVO visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom služio je danas u vlaseničkom naselju Rašića Gaj parastos za oko 200 srpskih civila koje su ustaše zvjerski ubile u ovom mjestu tokom Drugog svjetskog rata.

POLEMIKA O PROSJEČNOJ PLATI U SRPSKOJ: Republički zavod za statistiku demantuje kolege iz Federacije

REPUBLIČKI zavod za statistiku odbacio je tvrdnje Zvoda za statistiku Federacije BiH u vezi izračuna prosječne neto plate, navodeći da su njihove tvrdnje netačne, neprofesionalne i nekolegijalne.

„SREĆAN TI ROĐENDAN, DRAGI PRIJATELJU NAŠ“: Studenti posvetili pjesmu preminulom policajcu Nemanji Alempiću

DANAS, 23. jula, na dan kada bi proslavio svoj rođendan, studenti i profesori Pravnog fakulteta Univerziteta „Privredna akademija“ u Brčkom posjetili su porodicu Nemanje Alempića i položili cvijeće na njegov grob.

VUČIĆ: SAD žele da na drugačiji način tretiraju Srbiju, spremni smo na razgovor

PREDSJEDNIK Srbije Aleksandar Vučić je tokom obraćanja sa premijerom Češke, Andrejom Babišem odgovarajući na pitanje novinara pomenuo važnost saradnje sa SAD.

IMOVINU SPC UZURPIRAJU I TAJKUNI I ISLAMSKA VJERSKA ZAJEDNICA: Crkvi u Bugojnu otimaju posljednjih 300 kvadrata

OD početa ove godine u Federaciji BiH zabilježene su desetine slučajeva otimanja imovine SPC koja se upisuje na privatne vlasnike Bošnjake ili na Islamsku vjersku zajednicu BiH ili na opštine u Federaciji kao "državna imovina", a opštine je prodaju ili poklanjaju kome žele.

U BANJALUKU STIŽU ELEKTRIČNI AUTOBUSI I TRAMVAJI: Stanivuković najavio važne reforme javnog prevoza

GRADONAČELNIK Banjaluke Draško Stanivuković najavio je nastavak reforme javnog prevoza, koja, između ostalog, podrazumijeva postepeno uvođenje električnih autobusa i tramvaja.

NA KUĆNOM PRAGU SUROVO UBIJENA 43 MJEŠTANA: Godišnjica stravičnog zločina nad Srbima u Jabuci kod Foče

NA Gradskom groblju Božovac u Foči obilježene su 34 godine od zločina u Jabuci, kada je na kućnom pragu ubijeno 43 srpskih mještana, što je bilo prvo masovno stradanja fočanskih Srba u Odbrambeno-otadžbinskom ratu

„OLUJA“ JE IMALA ZA CILJ ETNIČKO ČIŠĆENJE: Dodik podsjetio na pogrom Srba u Glamoču, Grahovu, Drvaru, Petrovcu, Šipovu….

GENERACIJAMA koje dolaze želimo da prenesemo istinu o stradanju i pogromu Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" prije 31 godine, jer to nikada ne smije biti zaboravljeno, izjavio je danas predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja Milorad Dodik.

„VOZAČ JE PISAO PORUKE I IGNORISAO UPOZORENJA“: Potresna ispovijest putnika nakon jezive saobraćajne nesreće kod Kotora

TEŠKA saobraćajna nesreća dogodila se 12. jula u mjestu Lipci, na magistralnom putu Kotor-Nikšić.

DODIK PORUČIO: Uprkos neregularnim uslovima izlazimo na izbore, znam ko će pobijediti

PREDSJEDNIK SNSD-a Milorad Dodik rekao je da novčane kazne koje CIK izriče SNSD-u otežavaju pripreme za opšte izbore, da se ova stranka finasira od donacija članova i da će uprskos tim neregularnim uslovima izaći na izbore i izvršiti svoj zadatak.