Jedan od najrasprostranjenijih običaja jeste kićenje kuća zelenilom. Grančice lijeske, hrasta, lipe i bukve, kao i trava i cveće, unose se u domove i crkve. Vjeruje se da zelenilo donosi zdravlje, plodnost i blagostanje, ali i štiti dom od loših sila.
U hramovima i domaćinstvima vjernici pletu vjenčiće od cvijeća i trave, koji se potom čuvaju kao simbol blagoslova. U pojedinim krajevima vjeruje se da djevojke koje poklone vjenčić momku donose sreću u ljubavi, a da će se mladići do kraja godine oženiti.
Poseban običaj vezan je i za umivanje vodom u kojoj je stajalo cvijeće od vjenčića, za koje se veruje da donosi zdravlje i “čistoću lica tokom cijele godine”.
Sjećanje na preminule i porodična trpeza
Duhovski ponedjeljak u mnogim krajevima Srbije posvećen je i pokojnicima. Ljudi pale svijeće na grobljima, ostavljaju hranu i prisustvuju molitvi za duše preminulih, vjerujući da se tog dana duše vraćaju među žive.
U nekim krajevima priprema se i žito (koljivo), vino i slavski kolač, dok se u zapadnoj i južnoj Srbiji praktikuje običaj „odlaska u duše“, kada se hrana dijeli u ime pokojnika.
U zapadnoj Srbiji poznat je i običaj postavljanja simbolične trpeze na grobovima, kako bi se, prema verovanju, dušama umrlih obezbijedila utjeha i mir.
Mir i tišina, bez teških poslova
Na Duhovski ponedjeljak se tradicionalno ne obavljaju teški fizički poslovi. Posebno se izbjegavaju rad u polju i poslovi sa iglom i koncem. U narodu se vjeruje da onaj ko radi na ovaj dan „neće imati mira tokom godine“.
Zbog toga se ovaj dan provodi u tišini, molitvi i porodičnom okupljanju. U mnogim kućama priprema se i bogatija trpeza, kao simbol poštovanja praznika i duhovne sabranosti.
Praznik sabornosti i duhovnog početka Crkve
Silazak Svetog Duha na apostole, koji se obilježava na Trojice i u nastavku praznika, smatra se početkom života Crkve. Prema predanju, tog dana apostoli su ispunjeni Duhom Svetim počeli da propovijedaju, a oko tri hiljade ljudi poverovalo je u njihovu propoved i krstilo se.
Zbog toga se Duhovi u pravoslavlju nazivaju i „rođendanom Crkve“, a praznik traje tri dana i obilježava se crvenim slovom.
(Kurir)
CHF
