Sankcije protiv nasilnih doseljenika
– Mađarski veto je bio jedina stvar koja je spriječila paket sankcija protiv nasilnih doseljenika – rekla je Maja Sion-Cidkijahu, direktorka programa Izrael-Evropa u tink-tenku Mitvim i predavačica na Evropskom forumu Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.
– Očekujem da će ovo biti jedna od prvih stvari koju će EU željeti da sprovede čim nova vlada Tisine stranke preuzme dužnost sljedećeg mjeseca. Peteru Mađaru bi trebalo da bude lako da se složi sa ovim. Iz perspektive mnogih Evropljana, Netanjahu je na pogrešnoj strani istorije i za njih je simbolično povezan sa Orbanom – dodala je.
Zvaničnici EU očekuju da će oživjeti sankcije usmjerene na mali broj ekstremističkih doseljenika kada nova mađarska vlada preuzme vlast.
U međuvremenu, Irska, Španija i Slovenija, koje su među najjačim evropskim zagovornicima palestinskog pitanja, pozvale su na raspravu o obavezama Izraela u vezi sa ljudskim pravima prema Sporazumu o pridruživanju sa EU na sastanku ministara spoljnih poslova EU u utorak.
– Evropska unija više ne može da stoji po strani – napisali su ministri spoljnih poslova tri zemlje u pismu šefici spoljne politike EU Kaji Kalas, pozivajući se na „nepodnošljive“ uslove u Gazi i „eskalaciju nasilja nad Palestincima“ na Zapadnoj obali.
Ekonomska moć EU
Iako se sankcije protiv naseljenika uglavnom vide kao simbolični potezi protiv male grupe ljudi sa malo veza sa Evropom, njihovo usvajanje bi moglo da ojača poverenje da se razmotre šire mere, uključujući suspenziju delova sporazuma koji je osnova veza između EU i Izraela.
EU je glavni trgovinski partner Izraela, njegova najpopularnija turistička destinacija i ključni izvor finansiranja istraživanja kroz svoj program „Horizont“ vredan više milijardi dolara, ali nikada nije uspela da tu ekonomsku moć pretvori u značajan politički uticaj unutar Izraela.
– Sada se diskusija o mehanizmima pritiska vraća na sto – rekao je Martin Konečni, direktor Evropskog projekta za Bliski istok u Briselu.
– Ako napravite jedan korak, a situacija se ne poboljša, pritisak da se napravi sledeći korak zapravo se veoma brzo ponovo povećava – dodao je.
Prošle nedjelje, više od 390 bivših ministara, ambasadora i visokih zvaničnika EU pozvalo je EU da suspenduje, u potpunosti ili djelimično, Sporazum o pridruživanju sa Izraelom.
Među potpisnicima su bili bivši šef spoljne politike EU Žozep Borel, bivši švedski ministar spoljnih poslova i inspektor UN za oružje Hans Bliks i bivša potpredsjednica Evropske komisije Margot Valstrem.
Javna peticija sa istim zahtjevom okupila je više od milion potpisnika iz svih 27 zemalja članica, što je čini najbrže rastućom peticijom te vrste, prema riječima zagovornika.
Ali zamrzavanje sporazuma zahtjevalo bi podršku „kvalifikovane većine“ od najmanje 15 zemalja članica koje predstavljaju 65% stanovništva EU, uključujući podršku Njemačke ili Italije.
Promjene u Italiji
Iznenadni politički pomak u Italiji, označen odlukom o suspenziji sporazuma o saradnji u oblasti odbrane, znači da obnovljeni prijedlog može imati veće šanse za uspjeh.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni bila je među najbližim prijateljima Izraela u Evropi, jedna od retkih lidera krajnje desnice koji su negovali bliske lične odnose sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Ona je redovno prkosila javnom mnjenju u zemlji koja je bila svjedok nekih od najvećih protesta u Evropi protiv izraelskih ratova i političke klime u kojoj propalestinsko raspoloženje prožima cio politički spektar.
Ovo je zasnovano na razdvajanju spoljne i unutrašnje politike koje više nije održivo, kaže Lorenco Kastelani, politički istoričar na Univerzitetu Luis u Rimu.
– Po prvi put od Drugog svetskog rata, spoljna politika je postala centralno pitanje za italijansku javnost – rekao je on.
– Razlog je jednostavan: ovo je sukob sa direktnim geopolitičkim i ekonomskim posledicama po Italiju i Evropu u celini – dodao je.
Suspenzija memoranduma o odbrani deluje više simbolično nego suštinski, jer je pružila okvir za sporazume o odbrani koji će ostati na snazi, ali je poslužila kao „jasno upozorenje“ Izraelu, rekao je jedan evropski diplomata.
Pitanje dvostrukih standarda
Izrael je do sada bio efikasan u korišćenju svojih najbližih bilateralnih odnosa da blokira ili ublaži neprijateljske politike EU, pristup koji Sion-Cidkijahu opisuje kao „zavadi pa vladaj“.
Još uvijek može da računa na podršku dugogodišnjih saveznika, uključujući Andreja Babiša iz Češke Republike, a ako Netanjahu izgubi vlast na izborima ove godine, Mađar bi mogao da izgradi bliži odnos sa njegovim nasljednikom.
Ipak, političke veze sa Izraelom postaju sve skuplje za evropske lidere.
Uticaj regionalnih ratova pojačava Netanjahuovo blisko savezništvo sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji redovno napada Evropu, ismijava njenu kulturu i vrijednosti, potkopava njenu ekonomiju, pa čak i prijeti invazijom.
Mnogi Evropljani koji pozivaju na snažniju akciju protiv Izraela kažu da su u pitanju fundamentalne evropske vrednosti i da će neaktivnost potkopati međunarodnu vladavinu prava.
Ograničena pažnja u Izraelu
Zabrinutost zbog održavanja evropskih saveza Izraela možda je doprinijela neobičnoj javnoj svađi prošle nedjelje, u kojoj je izraelski ambasador u Njemačkoj, Ron Prosor, osudio izraelskog ministra finansija Becalela Smotriča zbog napada na njemačkog kancelara Fridriha Merca.
Nakon što je Smotrič izdao tiradu u kojoj je pomenuo nacistički režim, Prosor je „nedvosmisleno osudio“ komentare, optužujući ministra da kalja sjećanje na Holokaust.
Većina birača sada kritikuje Netanjahuovu administraciju, ali odgovornost Nemačke za Holokaust znači da nikada ne bi predvodila napad protiv Izraela.
Merc je kritikovao nasilje i širenje naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, ali je rekao da bezbednost Izraela ostaje u srži njemačke spoljne politike.
Gubitak Orbana i distanciranje Melonijeve dobili su ograničenu pažnju u Izraelu, gdje ratovi u Iranu i Libanu i odnosi sa Sjedinjenim Državama dominiraju debatama o spoljnoj politici.
Malo Izraelaca shvata u kojoj mjeri veze sa Evropom podržavaju njihov životni standard.
Dvije trećine Izraelaca vidi EU kao protivnika, a samo 14% kao prijatelja, prema istraživanju tink-tenka Mitvim iz avgusta 2025. godine.
(Indeks.hr)
