ŽRTVE SE UHODE I PUTEM GPS-a: Povećan broj krivičnih djela proganjanja u Republici Srpskoj

Kako je potvrđeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, nadležnim tužilaštvima je zbog proganjanja podneseno 25 izvještaja protiv 25 osoba.

Radi se o 21 muškarcu i četiri žene koji su počinili proganjanja nad 31 žrtvom.

Kada su u pitanju žrtve proganjanja, ove godine je bilo 13 muškaraca, dok je 18 žrtava ženskog pola.

Ove brojke takođe se razlikuju u odnosu na isti period lani, kada su daleko brojnije žrtve proganjanja bile žene.

Naime, u istom periodu 2024. godine je podneseno 20 izvještaja nadležnim tužilaštvima protiv 21 lica, a radi se o 19 osoba muškog i jedne ženskog pola, a žrtve su bile tri osobe muškog i 18 ženskog pola.

Ovo krivično d‌jelo zakon prepoznaje tek nekoliko godina.

Kada je u pitanju proganjanje, zakonom se definiše kao ponašanje kada neko uporno i kroz duže vrijeme prati ili uhodi drugo lice ili s njim direktno ili preko trećeg lica nastoji uspostaviti ili uspostavlja neželjeni kontakt ili na drugi način kod tog lica izaziva promjene životnih navika, tjeskobu ili strah za vlastitu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih lica.

Žrtve stalno imaju osjećaj straha i nesigurnosti te u svakom momentu iščekuju da im se nešto može desiti.

Proganjanje je kažnjivo i za to d‌jelo je zaprijećena novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, a teži oblik d‌jela postoji ako je ono izvršeno u odnosu na sadašnjeg ili bivšeg bračnog partnera, lice s kojim je izvršilac bio u intimnoj vezi ili prema d‌jetetu, uz zaprijećenu kaznu zatvora od šest mjeseci do tri godine.

Međutim, ukoliko se ne prijavi može da preraste u neke druge oblike nasilja te je veoma važno da se zatraže pomoć i podrška.

Kako je „Nezavisnim novinama“ rekla Gorica Ivić iz Fondacije „Udružene žene“, kod osobe koju neko proganja bude izazvan osjećaj uznemirenosti, nesigurnost i straha za svoj i život porodice, a proganjanje ima kontinuitet i ne mora uvijek imati fizički kontakt.

U današnje vrijeme, kako je navela, često se koriste i društvene mreže, a progonitelji su žrtvama čak znali ostavljati GPS sistem za praćenje na auto ili u torbicu, postavljati kamere u kući ili stanu, slati bezbroj poruka koje prerastaju u prijetnje ili ucjenjivanje da će im povrijediti d‌jecu ili druge članove porodice.

Takođe su se progonitelji kretali u blizini žrtve, obilazili oko stana ili firme, pravili probleme na poslu ili slali e-mailove.

Konstantno idu na mjesta koja posjećuje žrtva, prate je autom, pojavljuju se na mjestima gd‌je i ona.

Kako je pojasnila Ivićeva, oni ne moraju nužno imati fizički kontakt sa žrtvom, već žele da imaju prisilnu kontrolu nad njima, što dovodi do promjene životnih navika.

Upozorila je da je u praksi dokazivanje proganjanja najčešće izjava žrtve i zbog toga je veoma važno uraditi i druge istražne radnje i pravilno pristupiti prijavi.

– Jako je važno kad se desi prijava da se ona artikuliše kako treba jer vrlo često kod takvih ispitivanja ne postavi im se pitanje da li su promijenili životne navike zbog toga, da li idu istim putem, zbog svega ne izlazi naveče, a to je važno jer ukazuje na ozbiljnost d‌jela. Na primjer, ako se baziramo samo na jedan događaj to ne oslikava stvarno stanje, ali ako se izjava uzme na pravi način i žrtva na pravi način ispriča da to ima kontinuitet, onda se dobije šira slika – navodi Ivićeva.

Ona je napomenula da proganjanje nije uvijek ljubavni, emotivni odnos, već ono može biti na bilo kojim relacijama: zbog posla, poznate ili nepoznate osobe, sa lažnih profila na mrežama ili anonimno telefonski jer se kod nas još broj za telefon kupuje bez lične karte.

Ponekad progonitelji šalju ljubavne poruke da se približe žrtvi i često se to interpretira kao neki ljubavni gest, a u stvari prelazi u nastavak proganjanja, dok nakon razvoda braka ponekad žrtve proganjaju preko d‌jece i tako pokušavaju održati kontrolu.

– Ono što policija i mi savjetujemo jeste da se poruke i svi sadržaju sačuvaju i pokažu policiji. Ako se obrišu – gubi se dokaz – rekla je Ivićeva.

Kako je napomenula, od 2020. do 2024. ukupno je prijavljeno 309 proganjanja, a broj osuđujućih presuda je 75.

Proganjanja je, kako navodi, najviše bilo u 2022. godini – 73.

Ona je napomenula da porast tih brojki može biti pokazatelj da žrtve to više prijavljuju.

– Kroz savjetovalište primijetimo da su žrtve ranije dolazile kada je teško fizičko nasilje, a sada već kod prvog incidenta traže pomoć, podršku, informacije o tome da li je nešto krivično d‌jelo i šta mogu uraditi – rekla je Ivićeva.

(ATV)