PAMĆENJE JE NAJVIŠI OBLIK BORBE ZA ISTINU: Za „Novosti“ Denis Bojić, direktor Memorijalnog centra Republike Srpske

Foto: Memorijalni centar Republike Srpske

Memorijalni centar aktivno radi od aprila ove godine. U tom periodu uspostavili smo mrežu studijskih centara širom Republike Srpske te formirali digitalnu arhivu i metodologiju po kojoj svako svjedočenje postaje trajni dokument istine. Naš cilj je jasan: da se istina više nikada ne može prećutati ili iskriviti ili falsifikovati. Audiovizuelna svedočanstva su budućnost srpske kulture pamćenja i sećanja. Ona ne isključuju ono što je stvoreno prije njih, već ga uzdižu na novi nivo, dajući svakom izgubljenom životu, umesto statističkog broja, ljudsko lice i to kroz jedinog ko nosi autoritet istine o žrtvi,  kroz sećanje preživelog člana porodice  ili kroz osobu koja svedoči o sopstvenom stradanju, ističe Bojić.

On kaže da Memorijalni centar RS nije samo institucija, već sistem u nastajanju koji štiti pravo naroda da sačuva sebe kroz istinu.

– Naš cilj je da svaka buduća generacija ima pristup dokazima, glasovima i licima onih koji su preživjeli, da zaborav nikada više ne bude moguć. Ovaj posao nije samo naš dug prema prošlosti, već ključ za našu djecu, ma gdje da žive u svijetu. Da kroz ispovijesti i sjećanja, kroz snimljene glasove i lica razumiju šta nam se dogodilo, ne kroz tuđe interpretacije, nego kroz riječi onih koji su bili svedoci. To je način da naša deca, rođena u dijaspori, u drugim jezicima i kulturama, ne izgube vezu sa istinom svog naroda.Predsednik RS i Vlada RS prepoznali su značaj ove misije i uticaj savremenih tehnologija u oblasti kulture pamćenja. To je danas strateški cilj RS, da pamćenje postane institucionalno, savremeno i dostupno svakom čovjeku, gdje god da živi. Jer kultura sjećanja i pamćenja više nije samo moralna obaveza, već nacionalni prioritet – pojasnio je Bojić.

Prema njegovim riječima do sada su, u saradnji sa srodnim organizacijama iz Republike Srpske i Srbije, snimili i prikupili blizu hiljadu svjedočenja članova porodica poginulih i nestalih civila i vojnika, te svih onih koji svojom sudbinom svjedoče o stradanju našeg naroda. Tu se nalaze i svjedočanstva stradalih Srba sa Kosova i Metohije, iz Hrvatske, kao i svjedočanstva iz Drugog svjetskog rata te legati koji su nam ustupljeni.

– Svako svjedočenje je snimljeno u audiovizuelnom formatu, čovjek pred kamerom govori svojim riječima o onome što se dogodilo. To je snaga ovog projekta, svjedočenje više nije tekst koji se tumači, već ljudski glas koji se pamti. Zato je svaki snimak istovremeno i dokaz i svjedočanstvo, i istorijski dokument i moralna poruka. Naš narod je vijekovima čuvao pamćenje kroz knjige, dokumente i usmeno predanje. Mi to nasljeđe nastavljamo, ali sada kroz tehnologiju koja omogućava da riječ, glas i pogled ostanu zauvijek. To je prvi put da srpski narod stvara arhivu koja ima moć globalno dostupne emocije i istine u isto vrijeme – istakao je Bojić.

Sva svjedočenja se čuvaju u centralnom digitalnom arhivu Memorijalnog centra RS. To je tehnološki i arhivski sistem koji objedinjuje video-svjedočenja, dokumenta, forenzičke nalaze, fotografije i naučne izvore.

– Na taj način stvaramo nacionalnu bazu pamćenja, dostupnu istraživačima, studentima, institucijama, svim ljudima i svim budućim generacijama. Audiovizuelna svjedočanstva su posebno važna jer povezuju sve elemente: činjenicu, emociju, dokaz i čovjeka. Kada gledate lice svjedoka i čujete njegov glas, razumijete istoriju na nivou koji nijedna knjiga ne može sama da postigne. Knjige i naučni radovi ostaju temelj – oni daju okvir, a mi dodajemo dimenziju života. Zajedno čine cjelinu koja se ne može osporiti – navodi Bojić.

Ističe da  početkom sljedeće godine planiraju i javno dostupnu digitalnu platformu kroz koju će svako moći da pristupi snimljenim svjedočenjima i dokumentima, te u širem strateškom cilju izgradnju multimedijalnog muzeja posvećenog stvaranju Republike Srpske.

Kod prikupljanja ispovesti stradalih Srba,kako kaže Bojić, najviše pogađa trenutak u kojem čovjek, prvi put poslije decenija ćutanja, izgovori ono što ga tišti.

– To nije samo razgovor, to je čin oslobađanja. Kada svjedok govori pred kamerom, njegov glas i pogled postaju istorijski dokument.

Posebno ostaje upečatljivo što ljudi ne traže osvetu. Oni traže da njihova istina ne nestane. U tom trenutku osjećate da svako svjedočenje nije samo lična ispovijest, već čin odgovornosti prema cijelom narodu i da smo svi zajedno dio nacionalne misije i stvaraoci jednog novog istorijskog procesa, kaže Bojić.

Direktor Centra navodi da su stradanja Srba bila  sveobuhvatna i sistematska. Od zapadne Slavonije, Like i Krajine, preko centralne Bosne, Posavine i Podrinja, do Kosova i Metohije – isti obrazac: progon civila, uništavanje identiteta srpskog naroda, brisanje tragova. Najmonstruozniji su zločini nad zarobljenim vojnicima, ženama i starcima, tamo gde nije bilo vojske, gdje nije bilo borbe, nego samo namjere da se narod izbriše.

– Ovo je proces koji ne može imati rok trajanja. Procjenjujemo da će prva faza prikupljanja trajati između pet i sedam godina, ali to je samo početak. Formirali smo studijske centre širom Republike Srpske, a u skladu sa produkcionim resursima snimamo i u dijaspori, jer mnogi svjedoci žive van zemlje. Vrijeme nas pritiska jer svjedoci biološki nestaju, ali istina ne zastarijeva. Svako svjedočenje koje zabilježimo spašava jedan glas od nestanka. Naš cilj nije da brojimo svjedočenja, nego da stvorimo institucionalni sistem i način pamćenja i sjećanja koji će trajati i nakon nas, i koji će biti razumljiv budućim generacijama i svima širom sveta. Zato će svedočanstva biti prevedena na što više stranih jezika, čime će srpski narod možda po prvi put imati globalno dostupan argument o svom stradanju. On kaže i da nailaze na situaciju da o stradalom civilu ili vojniku nema ko da priča.

– Da, i to je jedna od najvećih opasnosti. Postoje mjesta gdje više nema živih svjedoka, gde je ostala samo zemlja da pamti. Zato svaki dan ima težinu i potrebu da se aktivno djeluje. Radimo paralelno, prikupljamo svjedočenja, ali i dokumenta, forenzičke nalaze, fotografije i arhivske dokaze. U ovoj fazi prioritet su  snimanja roditelja poginulih i nestalih boraca i civila koji su uglavnom u poznim zivotnim godinama – kaže Bojić.

On pojašnjava da ljudi, kada im se pristupi s poštovanjem, kada osjete da ih neko zaista sluša, oni progovore.

– Kamera postaje svjedok, ali i oslobodilac. Ljudi su shvatili da je njihova šutnja omogućila drugima da govore u njihovo ime. Zato danas govore otvoreno, dostojanstveno i smireno.  Ljudi odlaze sa snimanja s osjećajem da su uradili nešto što su dugovali sebi, svojoj porodici i svom narodu. To je istinski čin pamćenja. Naravno, postoje i oni kojima je isuviše teško da prolaze kroz proces retraumatizacije. U skladu s tim, s dubokim razumijevanjem, ostavljamo dovoljno vremena da osoba, kada god u budućnosti bude spremna, ostavi i zabilježi svoje sjećanje – ističe Bojić.

Filmovi

Bojić kaže i da su filmovi o stradanju našeg naroda dio su aktivnosti Memorijalnog centra Republike Srpske. Kroz dokumentarni film spajamo činjenicu i emociju, nauku i umjetnost. Nakon filma „Svjedok“, koji je bio posveta dr Zoranu Stankoviću i svim našim žrtvama, radimo na novim projektima koji prikazuju srpsko stradanje kroz lične priče i dokaze.

– Trenutno smo u završnoj fazi produkcije filma „Jedini“, o najtežem ratnom vojnom invalidu Republike Srpske, Velinku Trbiću. Film ima moć da pređe granice, da prenese istinu tamo gdje dokumenti ne dopiru. To je najdostupniji oblik istorijskog svjedočenja za savremeni svijet – pojasnio je Bojić.

Memorandum

Memorijalni centar je već potpisao memorandume o saradnji sa brojnim organizacijama proisteklim iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i sa lokalnim zajednicama širom Republike Srpske i Srbije. Zajednički radimo na prikupljanju svjedočanstava, dokumentovanju stradanja i stvaranju trajne  digitalne arhive srpskog pamćenja. To partnerstvo pokazuje da se istina čuva ne samo u institucijama, nego i u zajedništvu naroda i države.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

STUPIO NA SNAGU NOVI ZAKON U SRPSKOJ: Posredstvom Fonda dječije zaštite, lakše do prava na alimentaciju

POSREDSTVOM Fonda dječije zaštite, lakše do prava na alimentaciju. Zakon o privremenom izdržavanju djece prije nepunih mjesec dana stupio je na snagu, a na adresu Fonda pristigao je već značajan broj zahtjeva za ostvarivanje ovog prava. Cilj je zaštita prava djece i kažnjavanje roditelja koji ne plaćaju alimentaciju.

USVOJEN BUDŽET INSTITUCIJA BiH: Najveći dio novca ide za uvećanje plata

DOM naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas u hitnoj procededuri budžet institucija za 2026. godinu, u iznosu milijardu i 580 miliona maraka, što je povećanje od 10 miliona u odnosu na prošlogodišnji, a ne 500 miliona, kako su čulo tokom rasprave. Za servisiranje spoljnjeg duga predviđeno je milijardu i 11 miliona.

„U OVAKVIM TRENUCIMA VAŽNO JE DA POKAŽEMO DA GRANICE NE POSTOJE“: Minić ponudio pomoć Vlade ambasadoru Francuske u BiH

PREMIJER Republike Srpske Savo Minić ponudio je pomoć Vlade Republike Srpske ambasadoru Francuske u BiH, povodom požara koji je zahvatio ovu zemlju.  

DUGE KOLONE PUTNIČKIH VOZILA: Kolaps na granici sa Hrvatskom i Crnom Gorom

DUGE kolone putničkih vozila čekaju na graničnim prelazima sa Hrvatskom i Crnom Gorom.

BANJALUČANI POKRENULI ONLAJN PETICIJU: Traže povrat novca za vodovodne priključke

GRAĐANI Banjaluke pokrenuli su onlajn peticiju zbog odluke Grada da se novim korisnicima omogući besplatan priključak na vodovodnu mrežu.

NESVAKIDAŠNJI PRIZOR: Morske kornjače doplivale do obale u Neumu i oduševile plivače (VIDEO)

U NEUMU u Bosni i Hercegovini ovih dana snimljen je prizor koji se ne viđa često. Dvije morske kornjače plivale su tik uz obalu, na oduševljenje kupača i prolaznika koji su ih posmatrali s pristojne udaljenosti.

VREMENSKA PROGNOZA ZA UTORAK: Sutra pretežno sunčano, u ovim krajevima moguća kiša

U REPUBLICI Srpskoj i Federaciji BiH sutra će preovladavati sunčano i toplije vrijeme, dok je samo ponegdje na jugozapadu i jugoistoku uz dnevni razvoj oblačnosti moguća kratkotrajna slaba kiša.

POVODOM POGIBIJE PET PLANINARA IZ ZENICE: Sutra Dan žalosti u FBiH

U FBiH sutra je Dan žalosti zbog tragične smrti pet planinara iz Zenice na planini Elbrus u Rusiji, odlučila je federalna Vlada na telefonskoj sjednici.

NEMA KVORUMA: Prekinuta sjednica Doma naroda PS BiH

PREDSJEDAVAJUĆI Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović prekinuo je današnju redovnu sjednicu jer nema kvoruma budući da se poslije pauze tri delegata iz reda srpskog naroda, koji dolaze iz SNSD-a, nisu pojavila na sjednici.

KOVAČEVIĆ: Za Srpsku važno da je budžet BiH u suštini smanjen, a da su povećane samo plate zaposlenih

SRPSKI delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je da je SNSD-u stalo do toga da najveći dio ovogodišnjeg budžeta institucija BiH ide za uvećanje plata zaposlenih u zajedničkim institucijama BiH.