GRAM ZLATA KOŠTA PREKO 170 KM: Vrtoglave cijene na tržištu šokiraju kupce

Međutim, ni oni koji nisu imali toliko novca za investiranje, ali posjeduju neko „porodično blago“ u vidu, recimo, zlatnog lančića kupljenog ili dobijenog od supruga, odnosno supruge, ili roditelja, nisu loše prošli. Ako neko danas ima zlatni lančić od dvadesetak grama, a pri tome ima 14 karata, on, u stvari, posjeduje oko 12 grama čistog zlata, čija je vrijednost danas oko 2.140 maraka. Ali to je nešto što se ne prodaje, već eventualno čuva za ne daj bože. Znali su to i naši stari koji  su imali običaj da djecu daruju zlatnim dukatima. I ovi primjeri pokazali su zašto se zlato u svijetu i među investitorima smatra jednim od najsigurnijih utočišta za čuvanje vrijednosti novca, kapitala, pogotovo u neizvjesnim vremenima kao što je i ovo danas.

Do novog, ovonedjeljnog rasta cijena ovog plemenitog metala došlo je nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede dodatne tarife od 25 odsto na sav uvoz čelika i aluminijuma u SAD. Prema ocjenama pojedinih analitičara, investitori i berzanski mešetari sada čekaju podatke o indeksu potrošačkih cijena koji će u većini većih zemalja biti objavljeni do kraja ove nedjelje, nakon čega će oni procijeniti šta i kako dalje. Ako podaci o inflaciji budu negativni, to bi, kako ističu, moglo dodatno naduvati cijene ovog plemenitog metala. Ubijeđeni su da bi čitava ova situacija mogla napraviti dovoljan zamah da cijena zlata dođe i do granice od  čak 3.000 dolara, a možda i više, pogotovo zbog eventualnog otvaranja nekih novih i većih trgovinski ratova.

Pojedini stručnjaci smatraju da nije pitanje kada će zlato opet poskupjeti, već za koliko. Kalkulišu da bi cijena jedne unce zlata tokom ove godine mogla dostići 3.260 dolara (gram 105 dolara), a tokom naredne 3.775. Smatraju i da bi vrhunac mogao biti 2030. godine, kada bi se jedna unca ovog plemenitog metala mogla vinuti i do 5.120 dolara. U tom slučaju jedan gram bi koštao čak 165 dolara, odnosno 313 maraka, a kilogram bi bio 165.000 dolara, 115.000 više nego 2020.

Prethodni rast cijena ovog plemenitog metala bio je izazvan rastom inflacije, prije svega cijena energenata, ali  strahovima da bi SAD mogle da zaplijene i zamrznu imovinu pojedinih „neprijateljskih“ država.

Ovaj strah se pojačao nakon odluke Bajdenove administracije da naprasno zamrzne ruske devizne rezerve u vrijednosti od 600 milijardi dolara.

Tu opasnost prepoznali su u Kini, koja je u proteklom periodu znatno smanjila svoje vlasništvo u američkim obveznicama, kupujući značajne količine zlata i gomilajući ih u trezorima svoje centralne banke. Slijedile su je i druge zemlje. Prema Svjetskom savjetu za zlato, centralne banke su nastavile da gomilaju zlato, sa otkupom većim od 1.000 tona i to treću godinu zaredom, dostigavši 1.044 tone u 2024. Sada su se pojavili drugi strahovi, od novih i većih trgovinskih ratova te vraćanja inflacije na velika vrata zbog rasta cijena sirovina, ali i gasa.

– Rast cijena zlata u dolarima

30 dana – 235,6

6 mjeseci – 440,3

12 mjeseci – 912,8

60 mjeseci – 1.329

20 godina – 2.480

(Glas Srpske)