KOGA TRAMP VIDI KAO NAJVEĆEG RIVALA? Jedna zemlja ima razloga da strijepi

Foto: Tanjug/AP

Taj zaključak je još jasniji ako se pogleda niz izvršnih naredbi na početku Trampovog drugog mandata, od vanrednog stanja na južnoj granici i slanja vojske, preko „oslobađanja američkog energetskog potencijala“ sa fokusom na Aljasku, do „Amerika na prvom mjestu“ trgovinske spoljnotrgovinske politike.

Međutim, Tramp je takođe jasno stavio do znanja svijetu da Kinu vidi kao najvećeg ekonomskog rivala, zbog čega i njegovu politiku širenja sfere interesa od Granlanda do Panamskog kanala treba gledati kroz prizmu geopolitičkog nadmetanja sa ovom silom.

Izjava o preuzimanju kontrole nad Panamskim kanalom, bila je praćena konstatacijom da je Amerika izgradila ovaj prolaz, kroz koji danas ide oko pet odsto svjetske trgovine, kao i da ga „nije dala Kini već Panami“, govoreći o predaji kanala 1999. Naime, lučka infrastruktura Panamskog kanala, koja se znatno razgradila u zadnje tri decenije, je u vlasništvu korporacije  „Hačison Vampoa“ iz Hongkonga, što nova američka administracija vidi kao pretnju nacionalnoj bezbjednosti.

– U stvarnosti, strana sila danas posjeduje, preko svojih kompanija, za koje znamo da nisu nezavisne, sposobnost da u trenutku sukoba kanal pretvore usko grlo – sažeo je ranije novi američki državni sekretar Marko Rubio poentu Trampovog ambicioznog plana.

Kineski projekti u Panami nisu ograničeni na trgovačke luke, već uključuju most preko kanala, novu liniju podzemne željeznice, terminal za kruzere, konferencijski centar i vetropark. Sve to Trampova administracija vidi kao kršenje američko-panamskog sporazuma iz 1999. koji zahtjeva da Panamski kanal ostane neutralan, zbog čega ne isključuje upotrebu vojne sile.

Kina se spominje i u Trampovom izvršnom naređenju o trgovinskoj politici koje nalaže da se izvrši revizija trgovonskih sporazuma dve zemlje kako bi se odredilo da li se Kina ponaša u skladu sa njima i preporučile odgovarajuće poteze na osnovu rezultata revizije, uključujući carine i druge mjere. Takođe se nalaže procjena štete koju Amerika navodno trpi zbog „nepoštenih trgovinskih praksi“ Kine i analiza kineskih zakona i politike koji se mogu nazvati „diskriminatornim i nerazumnim“, jer opterećuju ili ograničavaju američku trgovinu. Poseban fokus je na američkoj intelektualnoj svojini i patentima.

Uprkos prijetnjama, Kinezi su optimistični zbog dolaska Trampa na vlast

Sve to ipak ne znači da Tramp počinje mandat „na ratnoj nozi“ sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji je pozvan na inauguraciju, ali je poslao svog podpredsjednika Han Ženga. U izvršnim naređenima nigdje se ne spominje da američke carine za kinesku robu momentalno stupaju na snagu, niti da su neizbežne. Tramp je čak odložio zabranu u SAD za kinesku mrežu TikTok, koja je stupila na snagu posljednjeg dana mandata Džozefa Bajdena.

– Definitivno je ton prema Kini mekši. Izgleda kao da će imati pragmatičniji ekonomski pristup Kini ovaj put – rekla je za Axios Lu Žou, generalna direktorka investicione firme „Vankor“, analizirajući Trampov govor.

Treba napomenuti da su Kina i SAD blisko povezane trgovinom i da najviše američkog uvoza stiže iz te zemlje (16,5) odsto. Amerika je najveći kineski trgovinski partner sa 16,22 ukupnog udjela u spoljnoj razmeni. U 2023. američki spoljnotrgovinski deficit u razmeni sa Kinom iznosio je 279,4 milijarde dolara.

Kineski mediji pohvalno izveštavaju o inauguraciji i o tome kako se Han sastao sa Trampom, ali i sa vlasnikom „Tesle“ i najbogatijim čovekom na svetu, Ilonom Maskom.

Mask je rekao da je kompanija „Tesla“ spremna da produbi ulaganja i saradnju u Kini i da igra aktivnu ulogu u promovisanju američko-kineske ekonomske i trgovinske razmjene. Kineska agencija Sinhua  prenijela je kako je rekao da je „Tesla“ spremna da produbi ulaganja i saradnju u Kini i da odigra aktivnu ulogu u promovisanju američko-kineske ekonomske i trgovinske razmene. Inače Maskova kompanija koja proizvodi električna vozila je 2019. u Šangaju otvorila „gigafabriku“ vrednu dve milijarde dolara, koja je za manje od pet godina isporučila preko tri miliona vozila.

– Mislim da će najverovatnije vješto primjeniti određene carine protiv Kine kako bi zadovoljio američki narod, svoju bazu, a u međuvremenu neći uznemiriti određene kineske zvaničnike – predviđa Lu, u suštini misleći na balansiranje između pretnji represivnim merama i pomirljivim ponudama za saradnju.

Primer tog balansiranja je Trampova izjava o „podjeli“ TikTok-a.

– Volio bih da Sjedinjene Države imaju 50 odsto vlasništva u zajedničkom preduzeću. Na taj način čuvamo TikTok, držimo ga u dobrim rukama i dozvoljavamo mu da ostane – rekao je novi američki predsjednik.

O optimizmu u Kini govore i dve skorašnje ankete. Jednu su sproveli listovi Nikkei iz Japana, Global Times iz Kine i Maeil Business iz Južne Koreje među direktorima kompanija, pokazavši da 40 odsto kineskih ispitanika veruje da će se odnosi dve zemlje poboljšati dolaskom Trampa na vlast, a samo osam da će se pogoršati.

Drugu anketu je sproveo Evropski savjet za spoljne odnose  (ECFR) i prema njoj kineski ispitanici prednjače u procentu onih koji misle da je dolazak Trampa na vlast dobar znak za mir u svijetu (21 odsto). Poređenja radi, u Južnoj Koreji, saveznici SAD, 48 odsto misli da je Tramp lošiji za mir u svetu.

U Trampovom arsenalu su i „nasljeđeni“ detaljni planovi za globalni okršaj sa Kinom, objavljeni pre više od decenije, koji predviđaju agresivno gušenje njene trgovine, uključujući pomorsku blokadu. Ako se prilike za obostrano korisnu ekonomsku saradnju kojoj se nadaju kineski biznismeni mogu nazvati „šargarepom“, ovo bi mogao biti „štap“ u slučaju da se postigne dogovor.

Karnegi fonadacija za međunarodni mir, jedan od tink-tenkova koji oblikuju američku spoljnu politiku je u februaru 2013. objavila studiju o sprovođenju i posledicama američke pomorske blokade Kine, koja bi trebalo da nanese „razornu“ štetu kineskoj ekonomiji i državi.

– Sprovođenjem pomorske blokade, Sjedinjene Države bi iskoristile intenzivnu zavisnost Kine od spoljne trgovine, posebno naftom, da oslabe kinesku državu – navodi se u studiji.

Analitičari ipak priznaju da je Kina još tada, pre 12 godina, dovoljno razvila vojne kapacitete, pre svega PVO i balističke sisteme, da se odupre američkoj mornarici u vodama blizu Kine. Zbog toga i pretnje nuklearnim ratom, navode da uspeh blokade zavisi od zemalja koje se graniče sa Kinom, a pre svega od Rusije, koja izvozi naftu i gas za ogromnu kinesku industriju.

Pod pretpostavkom da bi eventualni konflikt bio ograničenog kapaciteta, umesto konvencionalnog rata, a Amerika vladala svjetskim morima, Kina bi preusmjerila trgovinu na kopnene rute. Kao glavni problem analitičari ističu to što je trgovina sa Rusijom imuna na američko ometanje zbog kopnene granice i činjenice da ta zemlja zbog vojne sile i nuklearnog naoružanja nije podložna pritiscima poput drugih kineskih suseda.

– Na političkom nivou, Moskva nastavlja da utiče na odluke donijete u prestonicama centralnoazijskih susjeda Kine. Uz rusku saradnju, Sjedinjene Države bi vjerovatno uspjele u svojim pokušajima da podstaknu Tadžikistan, Kirgistan, a potencijalno i Kazahstan i Avganistan da odbiju kineske molbe da budu tranzitne države – navodi se u analizi.

Interesantno je da je Tramp tokom predizborne kampanje rekao da planira da rasturi savez dva američka najveća rivala

– Jedina stvar koju nikada ne želite da se desi je da se Rusija i Kina ujedine – kazao je Tramp, koji je takođe kritikovao provociranje Rusije od strane prethodne administracije dozvolom Ukrajini da koristi američke rakete  ATACMS duboko unutar ruske teritorije.

Karnegi fonadacija predlaže stvaranje „minimalne koalicije“ sa Rusijom, Indijom i Japanom, koja ne bi značila direktan ulazak u sukob tih zemalja sa Kinom, već podrška eventualnoj američkoj politici embarga. Imajući u vidu politiku prethodne administracije, tokom koje je znatno ojačao savez BRIKS, Amerika došla na ivicu rata sa Rusijom, a Moskva i Peking znatno intenzivirali saradnju, Trampova „ruka pomirenja“ Rusiji mogla bi da bude početak preokretanja te politike.

Drugu studiju o blokadi Kine objavio je u junu 2012. Institut za nacionalne strateške studije (INSS), koja predviđa da u slučaju konflikta SAD ne bi mogle potpuno da obustave pomorsku trgovinu u Južnom kineskom moru, ali da bi zaustavljanjem velikih tankera i kontejnerskih brodova kineska trgovina bila „obogaljena“. Zbog dometa kineskih raketnih sistema i PVO bilo kakva blokada bi morala da se vrši daleko od kineske obale.

– Osamdeset posto kineskog uvoza nafte prolazi kroz Malački moreuz. Ako Malaka, Lombok, Sunda, pravci severno i južno od Australije budu kontrolisani, ove pošiljke bi mogle biti odsječene – navodi se u studiji.

Pretpostvaka je da bi Kina u slučaju blokade pomenutih prolaza bila ograničena na Panamski kanal, Magelanov prolaz i rusku Severnu pomorsku rutu, posebno ako se nastavi otapanje leda.

Zanimljivo je da bi kontrolom nad Panamskim kanalom i pripajanjem Grenlanda SAD došle u poziciju da u velikoj mjeri ometaju pomenute trgovačke rute. Inače, Sjeverna pomorska ruta je, prema tvrdnjama Moskve, potpuno u ruskim vodama, što druge zemlje osporavaju, pa je sukob za pomorske koridore, energetska i mineralna bogatstva Arktika izvjestan u budućnosti. Takođe, Kina je duboko umiješana u razvoj Sjeverne pomorske rute i sa Rusijom ima potpisane ugovore o izgradnji brodova, dok je transport robe udesetostručen tokom posljednje decenije i nastavlja brzo da raste (sa 2,127 miliona tona 2023. na 3,09 miliona tona 2024.).

(EuroNews)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

TRESLO SE PREKO 5 STEPENI PO RIHTERU: Jak zemljotres pogodio Tursku

ZEMLJOTRES magnitude 5,2 stepena po Rihteru pogodio je danas provinciju Osmanije na jugoistoku Turske, javila je Agencija za reagovanje u vanrednim situacijama i katastrofama /AFAD/.

POPLAVE ZAHVATILE KRIT: Naređena hitna evakuacija stanovništva

OLUJNO nevrijeme bejsni na Kritu već tri dana, a stanovnici ostrva suočavaju se sa poplavama i štetom na kućama, usjevima i infrastrukturi, dok se očekuje da će kiše i oluje nastaviti danas.

NEOČEKIVANA PORUKA IZ KIJEVA: Merc se obratio Putinu i ponudio pregovore

NJEMAČKI kancelar Fridrih Merc se tokom posjete Kijevu obratio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i izrazio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini.

PUCNJAVA U NORVEŠKOJ: Ubijene dvije osobe, jedna teško ranjena (FOTO)

DVIJE osobe, otac i sin, ubijene su, a jedna je teško ranjena kada je napadač otvorio vatru na lovačku grupu u blizini Haldena, na jugu Norveške, saopštila je danas lokalna policija.

JEZIV INCIDENT U GRČKOJ: Muškarac napao taksistkinju i odgrizao joj uvo

U atinskom predgrađu Nea Jonija 35-godišnji muškarac odgrizao je uvo ženi taksisti, prenijeli su danas grčki mediji.

NOVA PRIJETNJA IZ RUSIJE: Medvedev upozorio svijet šta bi se moglo desiti

OMETANJE ruske satelitske grupe „Rasvet“ dovelo bi do pravog kosmičkog rata, smatra zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

PROTESTI ZBOG STAMBENE KRIZE: Desetine hiljada ljudi na ulicama Španije

DESETINE hiljada ljudi izašle su na ulice Madrida i drugih španskih gradova, tražeći rješavanje rastuće stambene krize nakon što je opozicija odbacila mjere Vlade.

„DAJTE GA BESKUĆNICIMA“: Žena osuđena na smrt u Tenesiju odbila posljednji obrok

OSUĐENICA na smrt Krista Pajk preživjela je neuspjeli pokušaj pogubljenja smrtonosnom injekcijom u američkoj saveznoj državi Tenesi, nakon čega je guverner Bil Li zaustavio jedino preostalo pogubljenje zakazano za ovu godinu i naložio nezavisnu istragu.

NESTAO AVION IZNAD ANTLANTIKA: Poletio sa Bermuda, pokrenuta hitna potraga

SAMO nekoliko nedjelja nakon što je jedna porodica tragično stradala u ozloglašenom Bermudskom trouglu, privatni avion "Galfstrim" sa šestoro putnika nestao je bez traga.

TURISTIMA SE SAVJETUJE OPREZ: Jake oluje napravile haos na Kritu, osam radnika zarobljeno (VIDEO)

JAKE oluje nastavile su danas da pogađaju ostrvo Krit, izazivajući poplave i primoravajući nadležne da iz vozila i kuća spase desetine ljudi.