OVO JE GRIJEH KOJI LJUDI NESVJESNO PRAVE DRUGOG DANA SLAVE: Pravilno je samo jedno uraditi sa svijećom i žitom

Postoji mnogo običaja vezanih za način spremanja slave, ali ono što često čujemo je polemika među ljudima šta se nakon slave radi sa svijećom i slavskim žitom.

Jedni tvrde da se i drugi dan slave pali svijeća, a gosti se žitom služe sve dok se ne pojede. Drugi zastupaju mišljenje da se nakon slave služi samo žito, ali se ne pali svijeća, dok treći smatraju da su žito i svijeća „rezervisani“ isključivo za dan sveca kog obilježavamo.

Svijeća i njena svjetlost simbolizuju svjetlost Hristove nauke. Svijeća gori cijelog dana na dan slave, a kada želimo da je ugasimo to činimo sa slavskim vinom, a prethodno se prekrstimo.

– Kako su slavske svijeće uglavnom dosta velike i ne dogore na sam dan slave, kada se ugasi, svijeća se stavlja pred ikonu ili na neko drugo mjesto u kući. Običaj je da tu stoji do sljedeće godine, a pali se prilikom zajedničkih porodičnih molitvi. Ako i dan nakon slave imate goste valjalo bi da se pomolite Bogu i upalite svijeću – rekao je otac Dragan.

Slavsko žito se kuva i prinosi u slavu Božju, u čast svetitelja koji se slavi, za zdravlje i napredak doma i njegovih ukućana, ali prvenstveno za pokoj duša svih predaka u tom domu.

– Žito se sprema za svaku slavu, iako postoji u narodu vjerovanje da se za „žive“ svece ne sprema žito. Vjernici treba da znaju da se žito služi za duše upokojenih predaka. Pšenično zrno u hrišćanstvu je simbol vječnog života, smrti i vaskrsenja, kada se sije ono umire i klija, ali iz njega se rađa novi život koji donosi stostruki rod. Žito se služi gostima i ukućanima dok se ne pojede, jer je grijeh da se baci – zaključio je sveštenik Dragan.

(Kurir)