NADMAŠILI I NIJEMCE: BiH po broju pumpi ispred svih

Kada su u pitanju ostale evropske zemlje, Italija se posebno izdvaja, jer ima najviše benzinskih stanica, čak 21.750, što je 18 puta više nego u BiH. Ali, ako uzmemo broj stanovnika, dobijemo podatak da jedna pumpa dođe na 2.800 ljudi, 15 odsto više nego u BiH, pri tome nikako ne treba izgubiti iz vida razvijenost ove zemlje i životni standard.

Prešišali smo i moćnu Njemačku, zemlju koja je nekad predstavljala lokomotivu ekonomskog razvoja. U ovoj državi trenutno radi oko 4.100 benzinskih pumpi, gdje jedna, uslovno rečeno, opslužuje potrebe čak 20.000 ljudi – osam puta više nego u BiH. Inače u ovoj zemlji, za razliku od BiH, postoji jedan trend da se smanjuje broj pumpi.

U posljednje tri decenije, radi racionalizacije poslovanja, zatvoreno je čak 4.900 ovih objekata. Danas u ovoj zemlji broj ovih prodajnih mjesta manji je nego 1950. godine. Brojevi su takođe pali i u SAD, iako je zemlja još dom impresivnog broja benzinskih stanica. Procjenjuje se da u ovoj državi danas ima oko 115.500 pumpi – jedna na 2.700 ljudi.

Kada su u pitanju količine goriva, od početka godine do kraja septembra ove godine, prema posljednjim podacima UIO BiH, u zemlju je uvezeno oko 1,6 milijardi litara benzina, dizela, lož-ulja i drugih goriva. Od toga, a u posmatranom periodu, u Republiku Srpsku je ušlo 650 miliona litara, od čega je 40 miliona otišlo na potrebe industrija, što znači da je na pumpama natočeno oko 610 miliona litara goriva.

Ako su tačne procjene demografa da u BiH živi oko tri miliona ljudi, onda svaki građanin godišnje potroši oko 530 litara goriva, odnosno četrdesetak litara mjesečno. Ako to uporedimo sa brojem registrovanih vozila, jedan vlasnik automobila prosječno mjesečno potroši oko 111 litara goriva.

Prema riječima predsjedavajućeg Grupacije za promet nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđa Savića, od 1.200 benzinskih pumpi, koliko radi na području BiH, oko 500 nalazi se u Republici Srpskoj, od čega 45 u Banjaluci.

Na pitanje kako objasniti toliki broj pumpi, koji je daleko veći od prosjeka, pa i onog koji je recimo u nekim razvijenim zemljama poput Italije ili Njemačke, Savić kaže da ne postoji neka formula koliko bi trebalo da postoji benzinskih pumpi na nekom području, u gradu ili regiji.

To, kako kaže, zavisi od mnogo ulaznih faktora, broja stanovnika i registrovanih automobila, kupovne moći, gustine naseljenosti, razvijenosti, putne infrastrukture, ali i od navika i potreba. Smatra i da bi domaće tržište naftnih derivata uspješno funkcionisalo da ima i daleko manji broj ovih pumpi nego sada.

– Mislim da bi bio optimalna broj benzinskih pumpi u BiH kada bi bio smanjen za 40 odsto. Međutim, u posljednjih pet ili šest godina koliko se sjećam, otvoreno je pedesetak novih. U istom periodu veliki dio ljudi je napustio zemlju. Nema logike. Da bi danas bila napravljena i otvorena nova pumpa potrebno je oko tri miliona konvertibilnih maraka. I oni koji vide ove brojeve misle da se tu obrću ogromne pare, ali nije baš tako. Ako uzmemo u obzir potrošnju, ali i sve troškove, investicija se isplaćuje u periodu od desetak godina. Šta motiviše pojedine ljude, biznismene, preduzetnike da i dalje otvaraju ove objekte, stvarno ne znam. U Banjaluci, primjera radi, u naselju Lazarevo, na potezu od par stotina metara nalazi se šest pumpi. Koja je njihova ekonomska logika, teško je reći. Treba njih pitati – istakao je za “Glas Srpske” Savić.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je u BiH mnogo nelogičnosti, a jedna od njih je i broj benzinskih pumpi, koji je nesrazmjeran broju stanovnika, odnosno očigledno prevelik, za omalenu državu u kojoj živimo.

Kaže da postoji logično objašnjenje ovolikog broja pumpi u BiH, jer kako je istakao, postoji mnogo prostora za mnoge malverzacije, a koje omogućavaju brzo bogaćenje. Kao prvo, navodi da je naftnim distributerima omogućeno, zakonski, da knjigovodstveno kalkulišu sa količinama goriva, zbog njegovog isparavanja.

– To se vodi kao gubitak zbog isparavanja naftnih derivata. Oni umješniji znaju to da iskoriste. Druga stvar koju treba napomenuti jeste kako ćete kupljenu robu knjigovodstveno prikazati i po kojoj nabavnoj cijeni. Kada nabavna cijena recimo skoči, knjigovodstvo dozvoljava da vi i stare zalihe, nabavljene po nižim cijenama, prodajete po novim i višim cijenama. Znači, oni vještiji, koji znaju za sve ove uslovno rečeno cake, mogu dobro zaraditi, kaže za “Glas Srpske” Pavlović objašnjavajući jednu od mnogobrojnih nelogičnosti koje vladaju u BiH, da imamo veći broj pumpi i od moćne Njemačke, a gledano po glavi stanovnika.

Navodi i da iako je jasno utvrđena visina marže od 25 feninga po jednom litru goriva, vrlo često se znalo dešavati da se distributeri nje ne pridržavaju, praveći matematiku da im je nekada isplativije i da plate kaznu, nego da se drže zakonskih propisa, odnosno visine maksimalne marže.

– Znači prostora za mnoge malverzacije ima, a što onda sigurno objašnjava i veliki broj benzinskih pumpi u BiH. Naravno, nikako ne treba zaboraviti i da određen broj ljudi koji ima ozbiljan novac, a ne zna šta će s njim, ulaže u gradnju benzinskih pumpi, pri tome pokušavajući da dođe do nekih najatraktivnijih lokacija. Bilo je mnogo takvih slučajeva i kod nas. Oni na kraju prodaju te objekte većim igračima, inkasirajući ogroman novac. Znam jedan slučaj u kojem je to bilo oko 12 miliona maraka za dvije pumpe koje su se nalaze na ulazu u Banjaluku – poručio je on.

Starost vozila

Posmatrano po godinama proizvodnje vozila u BiH najviše voze ona starija od 15 godina. Njih je oko 60 odsto. Svaki treći automobil ima između šest i 15 godina, a tek sedam odsto vlasnika ima vozila koja se svrstavaju u kategoriju starosti do pet godina.

(Glas Srpske)