POČINJE SEZONA NAJZDRAVIJEG VOĆA: Smanjuje rizik od hroničnih bolesti

Studije su pokazale da ove bobice poboljšavaju i kognitivne funkcije i memoriju. Antioksidansi u borovnicama stvaraju bolju komunikaciju između moždanih ćelija.

Visok sadržaj vitamina C, K i B6, kao i folne kiseline u bobicama igra ključnu ulogu u jačanju imunog sistema, zgrušavanju krvi i održavanju zdravlja mozga.

Jedna šolja borovnica sadrži oko 4 grama vlakana, što je važno za zdravlje sistema za varenje. Vlakna pomažu u održavanju regularnosti stolice i mogu da smanje rizik od bolesti srca.

Borovnice imaju nizak glikemijski indeks, što znači da ne izazivaju nagli skok šećera u krvi. Ovo ih čini idealnim voćem za ljude koji paze na nivo šećera u krvi ili imaju dijabetes. Niskokalorične i bogate vlaknima, borovnice mogu da pripomognu u održavanju zdrave težine. Jedna šolja borovnica sadrži samo oko 84 kalorije, ali pruža značajnu količinu vitamina C, vitamina K i mangana.

Sezona borovnica obično traje od kraja proljeća do kraja ljeta, u zavisnosti od lokacije. U mnogim dijelovima svijeta, borovnice su najdostupnije i najukusnije tokom juna, jula i avgusta. Tokom sezone, borovnice su svježe, sočne i dostupne po pristupačnijim cijenama.

Smrznute borovnice su zdravije od svježih, jer imaju veću koncentraciju antocijanina, koji su prirodni antiinflamatorni agensi.

Od lijeka američkih domorodaca do „supervoća“ države Mejn

Borovnice su porijeklom iz Sjeverne Amerike, gd‌je su ih domorodački narodi koristili u medicinske svrhe. Nazivali su ih „zvjezdanim bobicama“ zbog oblika cvijeta borovnice. Danas se borovnice uzgajaju širom svijeta, ali SAD, Kanada i Poljska su među najvećim proizvođačima. SAD proizvode oko polovinu svjetske količine borovnica, a najveća proizvodnja dolazi iz država Mičigen, Mejn i Nju Džersi.

Iako su danas borovnice popularne širom svijeta, sve do početka 20. vijeka nisu bile kultivisane u komercijalne svrhe. Elizabet Kolman Vajt i dr Frederik Kovil su prvi razvili tehnike za komercijalno kultivisanje borovnica.

Osim što se jedu svježe, borovnice se često koriste u pravljenju džemova, kolača, smutija i salata. Kombinacija bogatstva hranljivih materija, zdravstvenih benefita i ukusa čini borovnice jednim od najcjenjenijih voća. Sa sezonom borovnica koja uskoro počinje, sada je pravo vrijeme da ih uvrstite u svoju ishranu i uživate u svim njihovim prednostima.

Borovnice sadrže visok nivo prirodnih konzervanasa, što im pomaže da ostanu svježe duže vremena. Antocijanini, antioksidansi koji daju borovnicama njihovu karakterističnu plavu boju, takođe, doprinose njihovoj dugovječnosti. Borovnice su i zvaničnio proglašene „supervoćem“ države Mejn u SAD.

Koje su bolje, divlje ili gajene?

Divlje borovnice (Vaccinium angustifolium) su manje i tamnije, često sa intenzivnijom plavom ili ljubičastom bojom. Imaju tanju kožicu i više sjemenki.

Gajene borovnice (Vaccinium corymbosum) su veće, sa debljom kožicom i manje sjemenki. Boja im je svjetlija u poređenju sa divljim borovnicama, pogotovo unutrašnje „meso“. Divlje borovnice imaju intenzivniji, koncentrisaniji ukus, često su slađe i aromatičnije, dok su gajene blažeg i manje aromatičnog ukusa, ali su sočnije zbog veće veličine.

Divlje borovnice generalno imaju veću koncentraciju antioksidanasa, vitamina C i E, vlakana i minerala kao što su mangan i bakar. Antioksidativni kapacitet im je znatno veći, što ih čini boljim izborom za zdravstvene prednosti. Uz to, divlje borovnice uklanjaju toksične teške metale iz mozga, tvrde naučnici.

Iako su i dalje bogate hranljivim sastojcima, gajene borovnice imaju nešto niži nivo antioksidanasa u poređenju sa divljim varijantama.

Divlje borovnice se smatraju zdravijima, jer veća količina antioksidanasa pomaže u neutralisanju slobodnih radikala u tijelu, smanjuje rizik od hroničnih bolesti i usporava proces starenja.

Više sjemenki u divljim borovnicama je korisno za digestivni sistem, međutim, dodatne sjemenke utiču na teksturu i nekim ljudima su manje prijatne za konzumiranje.

Bez obzira na vrstu, borovnice su izuzetno zdravo voće koje se može konzumirati kao dio uravnotežene ishrane, prenosi „Politikin magazin„.