SMANJENA KUPOVNA MOĆ GRAĐANA: Kako je 100 maraka izgubilo vrijednost?

Prije pet godina za 100 KM prosječan kupac mogao je da nabavi po dva kilograma riže, junetine, svinjetine i piletine, pet kilograma brašna, jedan kilogram pastrmke, tri kilograma krompira te deset litara mlijeka i pet litara suncokretovog ulja. Pet godina kasnije kupovina istih količina navedenih namirnica jednu prosječnu porodicu košta čak 148,3 konvertibilne marke, što predstavlja rast od čak 48 odsto.

Analiza

Da je inflacija, koja trese ne samo BiH, već i čitav svijet, pojela dobar dio vrijednosti novca posljednjih godina ukazao je i ekonomista Faruk Hadžić, koji je uradio analizu koliko je 100 maraka vrijedjelo prije pet godina i danas.

Kako je pojasnio, koristeći prosječnu godišnju stopu inflacije mjerenu Indeksom potrošačkih cijena za svaku godinu te usklađujući 100 maraka sa tim stopama, a onda i novi usklađeni iznos u narednoj godini sa novom inflacijom, došao je do podatka da 100 maraka od prije pet godina danas vrijedi samo 80. Ukazao je na to da razlog za ovako nešto leži prije svega u činjenici da je prosječna stopa kretanja cijena hrane dosta viša od ukupnog indeksa, tako da je osobama koje više svog dohotka troše na hranu, inflacija “pojela” i veću vrijednost. Napomenuo je i da ovaj iznos pod 80 maraka može biti i manji zbog različite sklonosti prilikom potrošnje svakoga od nas.

Profesor na ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić kaže da je taj pad vrijednosti novca posebno karakterističan za manje razvijene zemlje, koje su po nekom nepisanom pravilu gotovo uvijek više pogođene rastom cijena, prije svega hrane.

– Obezvređivanje novca, u većoj mjeri, nekako je krenulo sa pandemijom virusa korona, a onda i s ratom u Ukrajini i u pojasu Gaze. Zbog toga smo se i našli u situaciji da je nominalna vrijednost novca u realnom iznosu sve manje i manje vrijedi. Posljedica je to prije svega velikog rasta cijena hrane, koja, bar kada je u pitanju BiH, čini veliki dio budžeta jedne prosječne porodice. Istina, plate su rasle, i to značajno, ali inflacija je poništila taj efekat, čak ga je i premašila. Nažalost ne možemo mnogo da uradimo, jer je naša privreda i ekonomija u velikoj mjeri zavisna od dešavanja u svijetu, a pogotovo od ekonomskih kretanja u zemljama Evropske unije – istakao je Gligorić.

Dolar i evro

Inače da i ostali novac, ne samo marka, postaje sve manje vrijedan iz godine u godinu može se vidjeti i iz podataka koji se dobiju iz takozvanog kalkulatora inflacije, koji prati kretanje indeksa potrošačkih cijena (CPI). Prema ovom kalkulatoru, cijene u Evropskoj uniji su za 1,27 puta više od onih s početka 2019. godine, odnosno za evre se danas može kupiti samo 78,8 odsto onoga što je moglo prije pet godina.

Ilustracije radi, 100 evra 2019. godine, po kupovnoj moći, ekvivalentno je danas 127, što u prevodu znači da je u ovom periodu došlo do povećanja cijena od 27 odsto. To znači da se “stvarna vrijednost” evra vremenom smanjila. Ovaj efekat najbolje ilustruje kako je inflacija vremenom narušila vrijednost evropske valute.

Da se ne radi o prolaznom fenomenu može se vidjeti i ako pogledamo koliko je 100 evra vrijedjelo recimo 1996. ili 2008. godine i danas. Ovaj kalkulator u tom slučaju pokazuje da su današnje cijene za 1,44 puta više od onih iz 2008. i 1,8 od onih iz 1996. godine. Po kupovnoj moći 100 evra iz 1996. ekvivalentno je 184,84 evra danas.

Slična situacija je i kada se pogledaju podaci o potrošačkim cijenama u SAD. Kalkulator inflacije pokazuje da su današnje cijene u Americi za 1,95 puta više od prosječnih cijena od 1996. godine, što ukazuje na to da se ovom valutom može kupiti samo 51 odsto onoga što se moglo kupiti prije 27 godina.

Ako se vratimo u još dalju istoriju, recimo u 1973. godinu, može se vidjeti da je 100 američkih dolara danas ekvivalentno 688, što je povećanje od čak 588 dolara tokom posljednjih 50 godina.

Sve ovo ukazuje na to da aktuelna inflacija nije od juče, već da je gotovo konstantno iz godine u godinu prisutna, u manjem ili većem obimu, što na kraju dovodi i do ove situacije – da gotovo sve valute, pa i sama marka, počinju sve manje da vrijede zbog rasta potrošačkih cijena, prenosi Glas Srpske.