STOGLAVA STIŽE U BANJALUKU: Minja Marđonović o inspiraciji Jefimijom, kapitalizmu i ratnom djetinjstvu
Iza pseudonima „Stoglava“ krije se doktorantkinja na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Beogradu – Odsjeka za kulturologiju koja kroz svoj široki spektar znanja, iskustava i romantične beletristike progovara o slojevitosti ženskog bića i svih nepravdi koje ovaj svijet čine nesigurnim mjestom gdje se opstaje kao u džungli. Autorka Minja Marđonović je za „Novosti“ ispričala po čemu je inspirisana Jefimijom, ali je i podijelila neka svoja razmišljanja o tome kako je biti dijete rata, žena kapitalističkog društva i predrasuda.
Promovišete Vaša nova dva romana „Jefimija, žena koja čeka“ i „Jefimija, žena koja neće“ 22. februara pred banjalučkom publikom u Domu omladine. Možete li otkriti šta se krije iza ovih romana i na koji način Vas je Jefimija inspirisala da kroz pisanje spojite duhovno, tradicionalo i savremeno?
Jefimija je sve ono što bih ja, da mogu, u sebe integrisala kao slamku svog ženskog spasa. Jefimija vjeruje u borbu i ona jeste „žena borba“. Navela me je da sa sigurnošću povjerujem u njenu vjeru i probam da, s njom u lirskom duetu, bar delimičnu politiku ženskog postojanja sažmem kroz njen lik kao neustrašive, radoznale, politički svjesne, romantične i nepredvidive glavne junakinje. Jefimija, žena koja čeka nas vodi na Bali, razlaže emotivnu emancipaciju žena i žensku seksualnu slobodu kao preduslove ženskog političkog oslobođenja u patrijarhatu. Jefimijine pustolovine na Ostrvu ljubavi, odnosno Baliju, jesu belefeministički prikaz politike svijeta koja počiva na osnovnim podjelama, a to su: rod, rasa i klasa. U svom drugom naletu, tačnije, nastavku svoje priče Jefimija se hrabro i odgovorno suočava sa sobom i svojim naizgled slobodnim izborom, koji će joj ipak život okrenuti naopačke. To i jeste ženska sudbina — kad pomisliš da si najsigurnija sa sobom, tvoj ženski život te dušom i tijelom opomene da sigurnosti nema i da je briga o sebi jedina Božija istina.
Prikazujete dva opozita: žena koja čeka i žena koja neće. Za čime ste tragali i šta ste naučili o sebi kao ženi tokom pisanja ovih knjiga? Zašto „nema bune glasnije od ženske”?
Otkrila sam da mi je Bog dao sve što mogu, umijem, želim i moram da ponesem sa sobom u ovom svijetu, i u ovom životu. Od svih privilegija koje imam, a na kojima sam beskrajno zahvalna, do svake lične patnje i golgote koju sam, uprkos tim istim privilegijama, preživljavala i preživjela. Jefimija je moja sestra po smislu i kada porastem voljela bih da budem kao Ona — da vjerujem u duhovnu ljubav u erotskom svijetu, i da se ne bojim neizbježnog puta od golgote do spasenja.
Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram
Objava koju deli Jefimija, žena koja neće (@jefimija_zena_koja_ceka_nece)
Pomenuli ste da nas Jefimija suočava sa drugačijom postavkom svijeta i poretka nudeći nam novi pristup ženskom tijelu, ženskoj duši i ženskom umu. Na koje načine se ona suprotstavlja patrijarhatu i kako miri sve aspekte unutar sebe?
Tako što mu se suprotstavlja, dekonstruiše ga i obesmišljava, pa čak i po cijenu sopstvenog života. Jefimija je idealistkinja kao što je to bila i svaka naša velika feminisitička pretkinja — od Olimpije de Guž do Eme Goldman ili na primjer Roze Luksemburg, koja je mučki ubijena u ime svoje nekompromisne borbe. Feminističke borkinje su poput Isusa — stradaju zarad zajedničkog spasenja — spasenja ženske, ljudske, duše i ženskog, ljudskog, tijela. Samospoznaja pretpostavlja spoznaju, pa tako Jefimijina politička samospoznaja nje kao žene (odnosno političkog subjekta koji živi i bori se za oslobođenje od objektivizacije svog bivstva u patrijarhatu) nije ništa drugo do prvi i osnovni korak u njenoj borbi za pravedniji svijet.
Svjedoci smo toga da je društvo postalo suviše nasilno i to prema svim polovima. Od čega krenuti da se dovedemo u neko smirenije i produhovljenije stanje koje neće lako tjerati ljude na zlo? Kako uopšte objasniti prirodu zla?
Moj omiljeni pjesnik svih vremena — Petar II Petrović Njegoš me je svojom mikrokozmom koja svijetli kroz sve prostore i sva vremena, naučio da je borba dobra i zla nužna jer je pravi prikaz božanske slobode.
Nema pobjednika, ima samo neprestane borbe za dobro. Nema borbe protiv zla, ima samo borbe za dobro. Što više dobra sijemo, više ćemo dobra da žanjemo. Suština ovozemaljskog života i nije u pobjedi, već u neprestanoj vjeri da je moguće biti, svakim danom, sve bolji i bolji čovjek kako prema sebi, tako i prema drugima. Od onog JA nastaje MI, pa bi možda to JA moglo biti spas, ukoliko bi nas sve uistinu i zavela čuvena hrišćanska zapovijest — Ljubi bližnjeg svog kao sebe samoga. Možda je to put — put dostojanstvene borbe za dobro, za bolje, za najbolje.
Kako komentarišete uticaj kolektivne traume i ratnih iskustava na našim podnebljima?
Ja sam dijete koje je imalo tri godine kada je 1992. pukla cisterna u mom rodnom gradu Mostaru. Tako smo i izbjegli u Crnu Goru, goli i bosi, ali bar sačuvane glave. Moja majka je Mostarka, a otac Baranin koji je trideset godina živio i radio u čuvenom Hepoku, u Mostaru. Tamo su se upoznali i odande zajedno i pobjegli od tog krvavog rata u očev rodni grad, Bar. Možda su moje ratne traume samo potisnute. Možda je mješovitost maminog i tatinog braka mene naučila da rat nikome ne može biti brat. Ježi me pomisao da u ovom trenutku dok ja mislim naglas, neko gine i ne uspjeva da pobjegne u mir, ko moji onomad, kad je gorela Juga.
Kao feministkinja, kao rođena Mostarka i ponosna Crnogorka, kao izbjegla trogodišnja djevojčica iz BiH, kao Beograđanka, kao pacifistkinja i kao pravoslavna hrišćanka o ratu mislim sve najgore, rat prezirem, i ratu jedino želim najbržu smrt. Militantan je svijet u kome živimo. Rat je muška civilizacijska tekovina. Rat je bogohuljenje. U ovom svijetu buja nasilje i sve dok se ne intenzivira borba za dobro, zlo će prividom učiniti sve da vlada gdje god može i koliko god može. Rat je zlo.
Kako se nosite sa predrasudama koje su Vam upućene bilo kroz rad, bilo kroz život, posao i odrastanje?
Ne nosim ih uopšte nikuda sa sobom. Uvijek ostaju tamo odakle dođu, i vrate se ko bumerang onima koji mi ih namene. Trudim se da budem maksimalno predana i odana onome što radim i da kroz svoje političko, a literarno, djelanje rušim sve predrasude i stereotipe koji guše, koče, regresiraju i deprimiraju svačije ljudsko postojanje. Što više etra bude u promišljajućim rukama, to će više alternativnih ideja biti dostupno za uzimanje ili davanje unutar i van bilo koje zajednice. Ja snažno vjerujem u spajanja i saradnje iz solidarnosti i zarad opšteg dobra.
Urušava li kapitalizam privatnu sferu i izrabljuje li žene suviše?
U kapitalizmu žene od ukupnog svjetskog kapitala posjeduju manje od 5%. Bojim se da kapitalizam favorizuje feminizaciju siromaštva, forsira reproduktivne tehnologije i tako uz sve ostalo izrabljuje ženu kroz jednak, a manje od muškarca plaćen, slabo plaćen i neplaćen rad. Nedjeljno žene rade više, a zarađuju manje. To je kapitalizam u kom je kapital gramatičkog, političkog i ekonomskog muškog roda. Dok ne dođe do pravedne distribucije rada, pa tako i kapitala, ne mogu povjerovati u onu ispraznu floskulu: ,,Danas žene imaju prava, šta će vam feminizam!”.
Koji su Vaši dalji planovi za gostovanja i promocije knjiga?
U martu me očekuju predstavljanja drugog romana „Jefimija, žena koja neće“ u voljenoj otadžbini, Crnoj Gori, i to na Cetinju, u Beranama i u Nikšiću gdje sam već, u prethodne dvije godine, s prvim romanom „Jefimija, žena koja čeka“, imala priliku da se družim sa svojom publikom. Zasigurno, u narednom periodu voljela bih da sa Jefimijom posjetim Sarajevo i moj Mostar, u kom sam krajem 2021. godine takođe predstavljala svoj prvi roman.
STANAREVIĆ NAJAVIO PROMJENE: Prelazim u SNSD
19:50 ∙ Vijesti ∙ 0NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
ŠOKANTNO PONAŠANJE: Snimak svađe žene i vozača autobusa kruži mrežama (VIDEO)
BEOGRAĐANKA tvrdi da ju je vozač gradskog autobusa danas pljunuo nakon rasprave, a snimak kruži društvenim mrežama.
STANAREVIĆ NAJAVIO PROMJENE: Prelazim u SNSD
PRELAZIM u najveću stranku u Republici Srpskoj, SNSD, izjavio je ovo ekskluzivno odbornik u Skupštini grada Banjaluka Slobodan Bobi Stanarević
„GLASANJE ZA REZOLUCIJU O SREBRENICI JE AKT NEPRIJATELJSTVA“: Vulin kritikovao Crnogorce
GLASANJE za rezoluciju o Srebrenici je akt neprijateljstva i ako je u crnogorskom premijeru Milojku Spajiću ostalo bar malo srpske hrabrosti, neka to i kaže, rekao je potpredsjednik Vlade Srbije i senator Republike Srpske Aleksandar Vulin.
DRAMA U BEOGRADU: Policajac zaustavio mladiće, oni ga izboli nožem
DVA LICA uhapšena su u Beogradu zbog sumnje da su napali policajca koji je uboden nožem u šaku.
PONOS FILOLOŠKOG FAKULTETA: Priznanja Grada Banja Luka za 2024. godinu pripala profesoru i studentkinji (FOTO)
REDOVNI profesor na Katedri za srbistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci dr Ranko Popović dobitnik je Plakete Grada Banja Luka, a studentkinja Studijskog programa italijanskog jezika i književnosti Viktorija Jokić dobitnica je Nagrade Grada Banja Luka.
RADOVI USPJEŠNO REALIZOVANI: Građani Šargovca i Drakulića otvorili Subotičku ulicu
U banjalučkom naselju Šargovac danas se okupio veliki broj građana koji su simbolično otvorili nedovršenu Subotičku ulicu.
„NEMA PORODICE U SRPSKOJ KOJA NEMA NEKOG MEĐU POGINULIM U RATU“: Režiser Denis Bojić o dokumentarcu „Svjedok“ i strašnim stradanjima
REŽISER istorijsko-dokumentarnog filma "Svjedok" Denis Bojić izjavio je da nema porodice u Republici Srpskoj koja neće naći ime nekog svog člana uže ili šire porodice na centralnom spomen-obilježju poginulim borcima u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
SUTRA NESTABILNO VRIJEME: Obavezno ponesite kišobrane
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti pretežno oblačno, a krajem dana očekuje se kiša i lokalni pljuskovi sa grmljavinom.
PRIZORI KOJI BUDE NOSTALGIJU: Izložba oldtajmera u Brčkom oduševila građane (FOTO)
U BRČKOM je na Trgu mladih organizovana druga Međunarodna izložba oldtajmera, na koju su stigli iz Brčkog, BiH, Srbije i Hrvatske.
NEOČEKIVAN SUSRET: Dodik se fotografisao sa mladencima u Banjaluci
PREDSJEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik danas je imao priliku da uputi čestitke mladencima za sretan brak i zajednički život.
01:08 ŠVAJCARSKA POBJEDNIK EVROVIZIJE 2024: Poslušajte pobjedničku numeru (VIDEO)
POSLIJE glasanja žirija i publike, saopšteno je da je predstavnik Švajcarske odnio pobjedu na ovogodišnjoj "Evroviziji".
14:09 SKUPIO JE 16 MILIONA „HVALA VAM DIVNI LJUDI“: Nikola Rokvić sve bliži cilju
PJEVAČ Nikola Rokvić, nakon 16 dana hodočašća, trenutno pješači Makedonijom, a kako kaže, uskoro će preći granicu i ući u Grčku.
Vremenska prognoza
Sarajevo
Banja Luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Kursna lista
0 ŠVAJCARSKA POBJEDNIK EVROVIZIJE 2024: Poslušajte pobjedničku numeru (VIDEO)
POSLIJE glasanja žirija i publike, saopšteno je da je predstavnik Švajcarske odnio pobjedu na ovogodišnjoj "Evroviziji".
0 PRIJE 32 GODINE DONESEN ISTORIJSKI ZAKON: Republika Srpska proslavlja Dan VRS i godišnjicu formiranja Trećeg pješadijskog puka (FOTO)
VOJSKA Republike Srpske obilježava 32 godine od osnivanja i 19-godišnjicu formiranja Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka.
Komentari (0)