BEZ SMRTI I VASKRSENJA NEMA ŽIVOTA: Narodni običaji i vjerovanja na Božić

Foto: Srna

Srpski narod od najranijih vremena otvorenog uma i duše uočio je i prihvatio značaj ovog praznika. Počasno mjesto u obilježavanju Badnjeg dana i Božića kod Srba je je unošenje badnjaka – mladog cerovog ili hrastovog drveta u kuću. Ovaj čin doživljava se kao stupanje praznika u dom i konačna najava praznične radosti.

Prema vjerovanju, sa hrastovim granjem na Badnji dan u svaki dom ulazi i Isus, a slama koja u kući stoji sva tri dana praznovanja, podseća na onu u kojoj je rođen Sin Božji. Veruje se da ona kući donosi mir i Božji blagoslov.

Badnjak se, po tradiciji, sječe na badnje jutro. Ovaj dan svoj naziv vuče iz staroslovenske reči „bdjeti“, što znači biti budan, bdeti, u iščekivanju nekog događaja. Badnji dan je posan dan, što znači da su vjernici obavezni na pridržavanje posta. Kod nas se uobičajilo da se i oni koji ne poste ceo božićni post, u predvečerje Božića okupljaju uz posnu trpezu.

Hrastovo drvo oduvijek je važilo za simbol plodnosti. Ono u sebi čuva i pojedine prethrišćanske elemente. Prema predanju, to je drvo koje su pastiri doneli u Vitlejemsku pećinu i naložili ga kako bi ugrejali Bogomajku i Hrista. Istovremeno, badnjak predstavlja i samog Hrista, pa se zato često kaže da ovo mlado, za Srbe sveto drvo, dok razbuktava vatru na ognjištu, jarkim plamenom osvetljava ne samo naš dom, već i najmračnije djelove ljudske duše, donoseći blagodet hrišćanskog mira i ljubavi.

Drevni božićni običaji u našem narodu s vremenom su prilagođeni savremenim uslovima života, novim generacijama i njihovim navikama, ali i u tom vidu nisu izgubili na simbolici i duhovnim znamenjima.

Glava kuće i u gradskim uslovima ustaje rano, oblači svečanu garderobu, a vjeruje se da je dobro popiti malu čašicu rakije pre pristupanja sečenju mladog stabla ili kupovini na nekoj od mnogobrojnih pijaca ili trgova. Bez obzira na prividnu profanost ovog čina, njemu se i u većini pristupa sa pažnjom i poštovanjem.

Badnjak se nekada obavezno ložio u ognjištu, čime se prizivala toplota koja je ogrijala Hrista u prvim trenucima po rođenju. U gradskim uslovima ovaj segment, prirodno, izostaje, ali simbolika nije izgubljena. Postavlja se obično na istočni zid kuće ili stana, blizu ikone krsne slave. Zajedno sa njim unosi se i smotuljak slame, žita i grančica drena. Ovi elementi duboko su ukorenjeni u etnološkoj tradiciji našeg naroda u kojoj imaju višestruka značenja, koja se povezuju sa zdravljem, duhovnošću i plodnošću.

Polaznik (ponegde zvan i radovan, jer donosi radost i sreću u dom) omiljeno je dijete ili čeljade u porodici. Sa domaćinom se na božićno jutro pozdravlja i ljubi izgovarajući riječi: „Hristos se rodi!“, a domaćin odgovara: „Vaistinu se rodi!“

Badnjak, koji obično stoji u prostoriji gde se familija okuplja, polaznik prvo daruje, potom prilazi vatri i džarajući je izgovara: „Koliko varnica, toliko zdravlja, radosti, veselja, parica…“ Upućuje najljepše želje za domaćina i blagostanje u njegovom domu, pa ga zato domaćica obavezno daruje. U savremenim gradskim uslovima njegov zadatak je da ga sa poštovanjem unese i postavi na centralno mjesto u domu, najavljujući dolazak Božića.

DEČIJA RADOST

Bogatstvo narodnih običaja razlog je što je Božić omiljeni praznik najvećeg broja pravoslavnih vjernika, ali i svih koji poštuju srpsku tradiciju. Nepisano je pravilo da porodica Badnje veče obilježava okupljena oko badnjeg drveta za koje se smatra da u dom unosi sreću i spokoj, ali i opominje na praštanje i mirenje među zavađenima. Običaj je da se u seoskim uslovima badnjak seče u rano jutro. Po njega polazi domaćin, muška glava, koji ga pozdravlja rečima: „Dobro jutro, badnjače, i čestitam ti Božić.“U mnogim selima i danas je živ običaj vertepa ili koleda. Tada povorke, uglavnom mladih, uz pjesmu i veselje idu od kuće do kuće po selu.

* * * * * * *

NA OKUP SA PRECIMA

Obilježavanje Božića na način na koji to čine Srbi nosi jasan pečat prethrišćanstva, koji je s vremenom obogaćen hrišćanskom verom i duhovnom simbolikom. Obeležavanje praznika badnjakom, slamom, kvocanjem, žrtvovanjem praseta ili jagnjeta, česnicom, polaznikom i različitim vračanjima jeste praznik naše stare vjere – zapisao je čuveni srpski istoričar religije i običaja Veselin Čajkanović.

– Pored krsnog imena i Đurđevdana, naš najnacionalniji praznik Božić je pre svega i praznik kulta predaka. Srpski starinski praznik koji je prethodio hrišćanskom Božiću i koji je produžio da živi dalje u narodnim običajima i vjerovanjima bio je praznik iz kulta predaka – u slavu boga mrtvih. Razumljivo je, zato, što je ovaj praznik pored krsnog imena bio i ostao za sva vremena najpopularniji praznik u srpskom narodu.

* * * * * * *

NARODNA VEROVANJA

„Ne daj bože vedroga Božića, ni oblačnoga Đurđevoga dana“, samo je jedno od mnoštva narodnih verovanja vezanih za Božić. Ovaj dan ima centralno mesto u zimskim svetkovinama, a etnolozi to vezuju i za novi početak godišnjeg ciklusa. Praznik Hristovog rođenja, za koji se smatra da koren vuče još iz najdublje slovenske prošlosti, uzima se kao idealan za početak nekog posla. Narod veruje da prvog dana praznika treba, makar simbolično, započeti neki posao ili poduhvat koji predstoji tokom godine. Uz to, smatra se da tokom praznika čovek treba da uradi pomalo od svega što voli, jer će onda to činiti i tokom cele sledeće godine. U mnogim delovima Srbije običaj je da se na drugi dan Božića obiđu njive, pašnjaci i torovi, i tako im se poželi svaki uspeh i berićet. Veruje se i da polaznik koji na božićno jutro ulazi u kuću treba da bude mlad, zdrav i veseo, jer u dom donosi uspeh i radost.

* * * * * * *

NOVČIĆ U ČESNICI

Dan pred praznik Rođenja Hristovog provodi se u postu i duhovnom smirenju. Skoro sve porodice u Srbiji na Badnji dan se okupljaju uz gotovo identičnu trpezu na kojoj su pasulj prebranac, riba, posna pita, crno vino… Badnje veče koje porodica proslavlja na okupu provodi se uz orahe, lešnike, suvo i svježe voće. Običaj je da se u slamu koja se posipa po podu kuće stave bombone, slatkiši i kocke šećera namijenjene najmlađima.

Foto: Z. Rašić

Centralno mjesto božićne trpeze u većini krajeva naše zemlje pripada – pečenici. Nju domaćica priprema na Badnji dan, a uglavnom je reč o prasetu ili jagnjetu. U nekim delovima Srbije, vađenje pečenice iz peći prati velika radost ukućana i veselje. Uz to, na stolu je i hleb – česnica. Ona svoje korene ima u Tajnoj večeri, na kojoj je Hrist ukazao da je hleb njegovo telo. Traženje novčića u komadima česnice, koji nalazaču donosi sreću i bogatstvo, omiljena je zabava najmlađih.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

„RAZVOD JE U OPCITCAJU“: Kriza u braku Slobe Vasića i Jelene?

BRAK Slobe Vasića i Jelene je na klimavim nogama, a kako pišu domaći mediji i razvod je u opticaju.

DANAS JE SVETA EFIMIJA:Svetica za čije se mošti smatra da su čudotvorne

SRPSKA pravoslavna crkva i vjernici danas slave svetu velikomučenicu Efimiju

DNEVNI HOROSKOP ZA PETAK, 24. JUL: Lavove čeka značajan poslovni uspjeh, Vage ulaze u novu vezu

SAZNAJTE šta vas u petak, 24. jula, očekuje na poslu, u ljubavi, na zdravstvenom planu, u domu i porodici, kako ćete se slagati sa prijateljima...

IMENA KOJA NE PRIHVATA CRKVA: Mnogi Srbi ne poštuju ova pravila prilikom davanja imena djeci

U Srbiji i Srpskoj su danas popularna mnoga imena koja ne zvuče tradicionalno srpski i koja ne postoje u crkvenim knjigama.

ZAPEČENE PAPRIKE PUNJENE KROMPIROM: Idealno jelo za cijelu porodicu

PORED tikvica i krompira, paprike su povrće koje tokom ljeta najčešće završava u našim šerpama.

POKAZAO KAKO VJEŽBA SA SINOM: Nikola Rokvić se pohvalio savršenim izgledom (FOTO)

PJEVAČ Nikola Rokvić (41) u petoj deceniji života izgleda nikad bolje. Svojevremeno je kuburuo sa viškom kilograma, a onda je presjekao, promijenio navike, a rezultati su više, nego vidljivi.

ŠTA SE DEŠAVA SA NOVCEM NA RAČUNU AKO VLASNIK PREMINE? Mnogi ne znaju ovo pravilo

NOVAC koji se nalazi na bankovnom računu preminule osobe ulazi u ostavinsku masu i dijeli se u skladu sa zakonom ili testamentom.

„OVAJ OSJEĆAJ JE NEZAMJENJIV“: Porodila se Edita Aradinović i na svijet donijela kćerkicu (FOTO)

POPULARNA pjevačica Edita Aradinović porodila se u Narodnom frontu i na svijet donijela djevojčicu kojoj je dala ime Zoia. Novopečena mama se ovog jutra oglasila izuzetno emotivnom porukom.

DNEVNI HOROSKOP ZA ČETVRTAK, 23. JUL: Ko ima priliku za zaradu, a ko pravi megalomanske planove?

SAZNAJTE šta vas u četvrtak, 23. jula, očekuje na poslu, u ljubavi, na zdravstvenom planu, u domu i porodici, kako ćete se slagati sa prijateljima...

DANAS SLAVIMO VELIKE SVETITELJE: Za mir u kući obavezno uradite ovu stvar

SRPSKA pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici 23. jula obilježavaju praznik posvećen Svetih 45 mučenika iz Nikopolja, koji su postradali zbog svoje hrišćanske vjere, kao i Prepodobnom Antoniju Pečerskom, jednom od najznačajnijih monaških svetitelja pravoslavlja i osnivaču čuvene Kijevo-pečerske lavre.