KOVAČEVIĆ OBJASNIO: Zaboravnost je najveći problem Srba

Foto: Srna

Takav je slučaj i sa pitanjem očuvanja srpskog jezika i problemima, koji su, navodi Kovačević, nastupili nakon njegovog srpsko-hrvatskog perioda, a kojima je prije svega razlog taj što nema saglasnosti između političkih i lingvističkih stavova.

Prema profesoru Kovačeviću, veliki problem je i taj što razne političke organizacije i politički marketinzi unutar samog srpskog naroda, razgrađuju strukturu samog jezika, ali i „užasan status ćirilice“, koja je kod Srba i identitetski kriterijum.

– Tu u prvom redu mislim na različite pritiske sa rodnom ravnopravnošću. Kada biste se držali tih zakona koje politika hoće na silu da uvede u jezik, izgubili biste potpuno i gramatičku i stilističu strukturu jezika. Zapravo, ne biste mogli napisati apsolutno nijednu rečenicu koju biste mogli pročitati – kaže Kovačević, koji je i profesor za savremeni srpski jezik, sintaksu, stilistiku i opštu lingvistiku.

On ističe da je srpski jezik ugrožen posebno „izvana“, jer oni, koji su njegovi korisnici, ne prihvataju status srpskog jezika onakav kakav on jeste.

Govoreći o srpskom jeziku nakon njegovog srpsko-hrvatskog perioda, Kovačević podsjeća da su se prvo osamostalili oni jezici koji nisu bili lingvistički jezici – najprije hrvatski 1990. godine uvođenjem novog hrvatskog ustava, a zatim bošnjački na kongresu muslimanskih intelektualaca 1993. godine.

– Tako da je srpski jezik ostao kao neka vrsta ostatka od onoga što su uzeli Hrvati i što su mislili da uzmu muslimani. Čim se raspala SR Jugoslavija i Crnogorci su odvojili, kako su smatrali, svoj dio jezika, tako da srpski zapravo nikad nije zvanično ni verifikovan kao odvajanje od srpsko-hrvatskog – navodi Kovačević.

On objašnjava da, s punim pravom, srpski nikad nije zvanično verifikovan kao odvajanje od srpsko-hrvatskog, jer, kako je čuveni srpski lingvista Pavle Ivić zapisao, od svih tih novoiznjedrenih jezika jedino se u srpskoj jezičkoj politici ništa nije promijenilo.

– Nije uopšte mijenjan status ni gramatički, ni leksički, ni bilo koji – sve ono što je bio srpsko-hrvatski, preneseno je dalje na srpski jezik, što je sasvim normalno jer je i srpsko-hrvatski bio preimenovani srpski – kaže Kovačević.

On napominje da su tada nastupili problemi sa statusom srpskog jezika koji su bili isključivo politički, jer je srpskom jeziku samo „vraćen Vukov i vukovski srpski“, kao i ime, koje je jedno vrijeme bilo politički preimenovano u srpsko-hrvatski, odnosno hrvatsko-srpski.

Kovačević podsjeća da naziv „politički jezici“ za jezike odvojene od Srpskog devedesetih godina prošlog vijeka, „zbog kojeg se bune Hrvati i neki drugi“, nisu izmislili srbisti, nego evropska lingvistika, u prvom redu Englezi.

Sa stanovišta lingvističkih kriterijuma o identitetu jezika koji važe još od starih Grka, ukazuje Kovačević, to zapravo nisu jezici, nego samo varijante.

– Lingvistički jezik se utemeljuje prema lingvističkim kriterijumima – prema komunikativnom, genetskom i gramatičkom, strukturnom, a ovi /politički/ dizanjem ruku. I vi svaki put kad imate većinu u skupštinu, dizanjem ruku možete da proglasite ili ukinete pojedini jezik. S te strane se vidi da su politički jezici, zapravo jezici privremenog stanja, ali i da zapravo nisu jezici – može se govoriti samo o varijantama – kaže Kovačević.

On podsjeća da se u periodu kada su „Hrvati i ostali“ pokušavali dokazati da su to posebni jezici, a nakon što je lingvista Ivo Pranjković u Zagrebu izjavio kako se, na jezičkom nivou, radi o samo jednom jeziku bez obzira na to šta ko mislio, stvorila ideja da se napravi deklaracija koja je u Sarajevu napravljena 2017. godine o zajedničkom jeziku.

Kovačević navodi da je cilj deklaracije bio da se status političkih jezika izjednači sa srpskim, ali da je ispala manjkava.

– To je deklaracija koja je u suštini tačna, ali generalno netačna. U suštini je tačna zato što su to stvarno sve varijante jednoga jezika, ali je netačna zato što mora postojati jezik čije su varijante, a oni neće da navedu u deklaraciji kog jezika su to varijante. Da su to varijante hrvatskog, bošnjačkog ili crnogorskog, odmah bi se navelo. Nego su sve varijante srpskog jezika – kaže Kovačević.

On ističe da se na stručna, lingvistička i jedino moguća objašnjenja o srpskom jeziku kao lingvističkom jeziku i njegovim varijantama, iz Zagreba, Podgorice i Sarajeva postavljaju politički kriterijumi „po kojima bi da se prave zemaljski jezici“ i ignorišu lingvistički kriterijumi.

Kovačević primjećuje da u Zagrebu, Podgorici i Sarajevu misle da neoromantizam može da se pravi na kraju 20. vijeka i da se narod, nacija i jezik stvaraju kao što je to bilo na početku 19-tog.

– Drukčije rečeno – da vrate istoriju unazad potpuno i da dođe do onoga da veliki broj govornika jednog jezika kaže – ja ne pripadam tom jeziku jer sam mnogo stariji od njega. Najveći broj govornika u Crnoj Gori koji smatraju da govore Crnogorskim, zapravo ne govore Crnogorskim jer su stariji od crnogorskog jezika. Najveći broj govornika u Bosni i Hercegovini – Bošnjaka, muslimana, a to su samo oni koji su od 1993. godine, mogu da kažu da su govornici bošnjačkog jezika – objašnjava Kovačević.

On ukazuje da se ovakvim odnosom prema jeziku stvara i veliki problem u političkim odnosima.

– Vi morate da sarađujete na političkom nivou, a oni koji ne razumiju politiku i nauku, ne shvataju da nauka ne može nikako da vrijeđa. Ako neko kaže da je dva plus dva četiri, a ne slažete se u Saboru Hrvatske ili bilo gdje drugdje, vi to ne možete promijeniti. Ne možete promijeniti lingvističke kriterijume o identitetu jezika koji važe od starih Grka. Ali možete da utičete na politiku i da se prihvataju vaši stavovi – poručio je Kovačević.

(Srna)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

POSKUPLJUJU CIGARETE U BiH: Evo koliko će koštati od 1. januara

UPRAVNI odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) Bosne i Hercegovine je na elektronskoj sjednici usvojio Odluku o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duvan za pušenje u 2027. godini.

PROMJENE NA TRŽIŠTU NEKRETNINA U BiH: Izdaje se sve manje građevinskih dozvola

BROJ izdanih građevisnkih dozvola u periodu januar-septembar 2026. godine manji je za 5,2 odsto nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hrecegovine.

KRIŠTO: Odluke u BiH moraju donositi predstavnici tri naroda

ODLUKE u BiH treba da donose domaće institucije i politički predstavnici koji dolaze iz sva tri konstitutivna naroda, izjavila je predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto, povodom izvještaju OHR-a Savjetu bezbjednosti UN.

UGINULA RIBA U VRBASU: Inspekcija uzela uzorke (FOTO)

U blizini Klinike za psihijatriju u Banjaluci uočena je uginula riba, a nadležne inspekcijske službe izašle su na teren i izvršile uzorkovanje uginulih jedinki.

NOVI DETALJI O MALOLJETNOM TERORISTI IZ BEOGRADA: U Minhenu ranije osumnjičen za pripremu terorističkog napada

MALOLJETNIK koji je poslije terorističkog napada na pripadnika Žandarmerije ubijen ispred Ambasade Izraela u Beogradu hapšen je u maju u Minhenu zbog sumnje da je tamo pripremao teroristički akt na jevrejsku zajednicu, piše N1 Srbija.

POJAČANE MJERE BEZBJEDNOSTI U SRPSKOJ: Ovi objekti će biti pod posebnom zaštitom nakon terorističkog napada u Beogradu

MINISTARSTVO unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske povodom terorističkog napada u Beogradu preduzima pojačane mjere bezbjednosti s ciljem očuvanja javnog reda i mira, zaštite građana i prevencije eventualnih bezbjednosnih prijetnji na području Srpske.

OGLASILO SE MINISTARSTVO SPOLJNIH POSLOVA IZRAELA: Evo šta su saopštili o terorističkom napadu u Beogradu

MINISTARSTVO spoljnih poslova Izraela oglasilo se povodom, kako se navodi, "pokušaja terorističkog napada u blizini Ambasade Izraela u Beogradu".

DODIK: Srpska poštuje volju naroda u Srbiji, saradnja se nastavlja

REPUBLIKA SRPSKA uvijek je poštovala demokratski iskazanu volju naroda u Srbiji i ostaće na tom principu saradnje sa vlastima u Srbiji, poručio je predsjednik Milorad Dodik.

NAKON OBUSTAVE ZBOG NEDOSTATKA UGLJA: Od ponoći RiTE „Ugljevik“ ponovo na mreži

RUDNIK i Termoelektrana (RiTE) "Ugljevik", koji je u noći između 13. i 14. oktobra isključen sa mreže zbog nedostatka uglja, ponovo je na mreži od ponoći.

„KLEVEĆU SRBE GDJE GOD STIGNU“: Dodik kritikovao izvještaj OHR-a i podmetanje stavova evrpskog parlamenta

IZVJEŠTAJ OHR-a Savjetu bezbjednosti je podmukao, njime se podmeću stavovi Evropskog parlamenta koji se odnose na BiH i dokaz je zašto ta kancelarija treba da bude ukinuta, izjavio je predsjednik Milorad Dodik.