– Mnogi su predviđali da će Srba biti više od 3,5 odsto, nažalost i mene je iznenadilo da ih je samo 3,2 odsto. Čak su i hrvatski demografi govorili da će ih biti oko 155.000, ali evo njih je 123.892 – rekao je Štrbac.
On je dodao da je starija populacija prevladavala, da Srbi u Hrvatskoj umiru zbog starosti.
– Bilo je nekih analiza da stariji Srbi umiru više nego njihovi godišnjaci u Hrvatskoj, posebno u Evropi, zbog neuslova u kojima žive u tim srpskim mjestima u Hrvatskoj – rekao je Štrbac.
Štrbac je podsjetio da je upravo cifra od tri odsto bila željena projekcija, plan ratnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i njegovog estabilišmenta početkom devedesetih godina prošlog vijeka koji su govorili da će srpsko pitanje kao „remetilački faktor“ biti riješeno u Hrvatskoj za sva vremena kada Srba ne bude više od tri procenta.
On je podsjetio da je na prethodnom popisu 2011. godine Srba u Hrvatskoj bilo 4,36 odsto ili 186.000, a sada ih je oko 63.000 manje.
Štrbac je ukazao i na jedan fenomen – iseljavanje hrvatskih državljana u EU, nakon što je 2013. godine Hrvatska primljena u Uniju, pa je nešto više od 400.000 ili između devet i 10 odsto državljana Hrvatske otišlo između dva popisa 2011. i 2021. godine.
– To je broj koji bi zabrinuo svaku državu na svijetu, jer umjesto da ima kakav-takav priraštaj, oni su ostali bez više od 400.000 stanovnika – rekao je Štrbac.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući toj okolnosti, zbog toga što je otišlo toliko ljudi, Srbi su ostali i dalje iznad tri odsto.
– A kada se ima tri procenta, onda zadržavaju određena prava na nivou cijele Hrvatske, koja su imali i ranije – rekao je Štrbac.
Tako da će, kaže Štrbac, Srbi zadržati neke pozicije, ali će isto tako u nekim sredinama gdje ih bude manje od trećine izgubiti određena prava po pitanju jezika i pisma, prvenstveno u Vukovaru, gdje su pali ispod te trećine.
Štrbac je dodao da je neminovno da se ono što nije ostvareno na ovom popisu desi za 10 godina, odnosno da će Srba, koji su sada znatna manjina, nažalost u Hrvatskoj na idućem popisu biti mnogo manje.
– Od povratka nema ništa, oni koji se vrate u toku godine mogu se prebrojati na prste jedne ruke. Imali smo svih prethodnih godina tihi egzodus, kako ga u `Veritasu` zovemo, ne samo što se odlazi u Evropu, nego i u srpske zemlje – u Republiku Srpsku i najviše u Srbiju – rekao je Štrbac, ističući da niko ne bježi od dobra.
Hrvatski Zavod za statistiku objavio je konačne rezultate popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Hrvatskoj 2021. godine, prema kojem ima 3.871.833 stanovnika, a to je za 413.056 manje u odnosu na popis od prije 10 godina.
Kao Srbi izjasnilo se 3,20 odsto stanovnika, a srpski jezik kao maternji upisalo je njih 1,16 odsto.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Hrvatskoj je živjelo 581.000 Srba, odnosno 12,2 odsto ukupne populacije u toj zemlji.
Kao rezultat etničkog čišćenja i progona, posebno u hrvatskim vojno-policijskim akcijama „Bljesak“ i „Oluja“ u proljeće i ljeto 1995, Srbi u Hrvatskoj svedeni su na nivo zanemarive nacionalne manjine, čiji je udio u ukupnom stanovništvu Hrvatske, prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. iznosio 4,3 odsto.
U Hrvatskoj su od tada zabilježeni brojni pritisci da se Srbima uskrati pravo na dvojezičnost, ukuljučujući uništavanja ćiriličnih tabli.
