U ŠEST MJESECI 23,2 MILIJARDE KM: Povećan obim spoljnotrgovinske razmjene

Foto: Printskrin/JutjubKonvertibilnaMarka

Na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene Marinković je rekao da je izvoz iz BiH u šest mjeseci iznosio 9,3 milijarde KM, što je više za 39,17 odsto u odnosu na isti period 2021. godine, dok je uvoz bio 13,9 milijardi KM I veći je za 42,4 odsto u odnosu na prvo polugodište lani.

Marinković je rekao da je u pomenutom periodu pokrivenost uvoza izvozom smanjena za 2,28 odsto i da iznosi 66,6 odsto, te dodao da privreda BiH ide iz krize u krizu, osvrćući se na 2020. godinu, vrijeme pandemije virusa korona, 2021. kada je došlo do oporavka i stabilizacije privrednih kretanja u zemlji, te na ovu godinu i ukrajinsku krizu koja je ostavila traga i na privredu BiH.

– Početkom 2022. dočekala nas je globalna kriza manifestovana kroz poremećaj lanaca u nabavci povećanjem cijene energenata. Posmatrano po mjesecima, januar i februar su bili stabilni, ali kada je počela ukrajinska kriza krajem februara, to se automatski odrazilo na privredu u martu, kada smo zabilježili veliki uvoz robe u BiH – istakao je Marinković.

On je naveo da se lanac nabavke tada poremetio, da se do sada na neki način stabilizovao, ali da su cijene po kojima se trguje ostale znatno visoke, što se odrazilo na ukupnu spoljnotrgovinsku razmjenu BiH.

– U vrijednosnom smislu sa oko 40 odsto bilježi se rast i uvoza i izvoza, pri tome se ne radi o količinskom, niti robnom povećanju uvoza i izvoza u značajnoj mjeri, nego je riječ o povećanju cijena – istakao je Marinković.

On kaže da je EU i dalje najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH, jer učestvuje sa 72,7 odsto izvoza i 64,4 odsto uvoza.

Marinković dodaje da je u šest mjeseci na tržište EU izvezeno robe u vrijednosti od 6,7 milijardi KM, što je više za 37,22 odsto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz iz EU iznosio oko devet milijardi KM I veći je za 36,14 odsto u odnosu na isti period 2021.

Zamjenik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore Momčilo Komljenovioć rekao je da je najznačajniji partner BiH po obimu razmjene iz EU Hrvatska, u koju je u šest mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od oko 1,3 milijarde KM, dok je uvoz iznosio 2,4 milijarde KM.

Prema njegovim riječima, najveći rast ostvaren je u izvozu električne energije, oko 210,8 miliona KM, tkanine u vrijednosti oko 109,3 miliona KM, te hula-hop čarape 61,6 miliona KM, dok se najviše uvozilo naftnih ulja i ulja dobijenih od bitumenskih minerala oko 846,4 miliona KM, šećer od šećerne trske ili šećerne repe oko 59,4 miliona KM, te hula-hop čarape 49,7 miliona KM.

Nakon EU, Komljenović je rekao da su zemlje Cefte drugi najznačajniji partner u robnoj razmjeni, koje učestvuju sa 19 odsto izvoza i 15,8 odsto ukupnog uvoza.

On je naveo da je na tržište Cefte za šest mjesec iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1,76 milijardi KM i u odnosu na isti period prošle godine veći je za 61,23 odsto, dok je uvezena roba u vrijednosti od 2,2 milijardi KM, što je za 37,62 odsto više u odnosu na prvo polugodište lani.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partner iz Cefta regiona je Srbija, na čije tržište je izvezena roba u vrijednosti od oko 1,29 milijardi KM što je za 43,02 odsto više u odnosu na prvo polugodište lani, dok je uvezena roba u vrijednosti oko dvije milijarde KM, što je za 28,78 odsto više u odnosu na prvih šest mjeseci 2021.

BiH je u Srbiju najviše izvozila električnu energiju i to u vrijednosti od oko 307,14 miliona KM, koks ili polukoks od kamenog uglja, mrkog uglja oko 246,68 miliona KM, dok su se najviše uvozila naftna ulja i ulja dobijena iz bitumenskih minerala oko 322 miliona KM, te toplo valjani pljosnati proizvodi od željeza oko 64,37 miliona KM.

Obim spoljnotrgovinske razmjene BiH sa zemljama Efte za šest mjeseci iznosio je oko 853 miliona KM /oko 224 miliona KM izvoza i oko 629 miliona KM uvoz/ što je više za 244 odsto u odnosu na isti period lani, a najznačajniji partner zemalja Efte je Švajcarska sa kojom se obavlja gotovo sva spoljnotrgovinska razmjena, koja iznosi 807 miliona KM.

Kadaje riječ o ostalim tržištima, Komljenović je rekao da su po obimu razmjene, najznačajniji partneri Turska i Kina, te dodao da je ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa Turskom iznosio 916 miliona KM od čega je uvoz 750 miliona KM, a sa Kinom ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene iznosio je oko 405 miliona KM od čega je uvoz 379 miliona KM.

Na prezentaciji je zaključeno da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene ukazuju na povećanje i izvoza i uvoza u dvocifrenim brojevima, da BiH dobar dio uvoza ostvaruje radi izvoza, odnosno uvozi radi dorade proizvoda nakon čega iste proizvode izvozi, što je jedan od uzroka visokog deficita, koji se stalno i povećava.

– Nestabilnost na svjetskom tržištu, uzrokovana prvenstveno problemima u lancima snabdijevanja još u periodu kovid pandemije, a energetska kriza, recesija, moguća svjetska stagflacija dovele su do povećanja cijena na opštem nivou što pokazuju i podaci spoljnotrgovinske razmjene u posmatranom period – navode iz Komore.

(Srna)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

DODIK: Srpski narod se borio za svoj rod, krsnu slavu, crkvu, svoje pismo i za slobodu i da se nikome ne pokori

SRBI identitet ne grade iz mržnje prema drugima, već iz ljubavi prema svom narodu, rekao je predsjednik Milorad Dodik u Banjaluci na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave.

KONAKOVIĆEVE MULJAŽE RAZOTKRIVENE: Vlada Srbije demantovala navode da je zahtjev za prelet aviona Macuta poslat prekasno

VLADA Republike Srbije odbacila je večeras tvrdnje ministra inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je zahtjev za prelet aviona Vlade Srbije, kojim je premijer u tehničkom mandatu prof. dr Đuro Macut, zajedno sa ministrima, trebalo da otputuje u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, poslat nekoliko minuta prije planiranog poletanja i naglasila da je zahtjev upućen još 11. septembra.

KAMPANJA „UPOZNAJTE SRPSKO STRADANJE“ I U EVROPI: Bošnjački aktivisti bijesni zbog otkrivanja istine o ratu u BiH

KAMPANJA "Upoznajte srpsko stradanje" organizovana u Rimu od strane Memorijalnog centra Republike Srpske zasmetala je bošnjačkim aktivistima koji su pisali vlastima u italijanskoj prestonici sa zahtjevom da se ograde od kampanje.

JEDAN NAROD ŽIVI S OBJE STRANE DRINE: U Banjaluci svečana akademija povodom Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave (FOTO/VIDEO)

U Banjaluci je održana svečana akademija povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave.

NASTALJAMO ONO ŠTO SU DODIK I VUČIĆ UTEMELJILI: Minić i Macut poslali važne poruke nakon sastanka u Banjaluci (VIDEO)

DAN srpskog jedinstva nije samo jedan dan u kalendaru, nego nešto što mi sve vrijeme baštinimo, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

ČELNIK UNIVERZITETA U BANJALUCI DOBIO NAGRADU U SAD: Međunarodno naučno dostignuće Škrbića u oblasti kardiovaskularne medicine

VRŠILAC dužnosti rektora Univerziteta u Banjaluci prof. dr Ranko Škrbić dobitnik je godišnje nagrade Američke sekcije Međunarodne akademije za kardiovaskularne nauke (IACS) za zapažene rezultate u naučnoistraživačkom radu u 2026. godini.

ZAHVALNOST ZA DJELA U TEŠKIM VREMENIMA ZA NAŠ NAROD: Otkrivena bista akademika Vojislava Maksimovića u zgradi Univerziteta u Istočnom Sarajevu

BISTA prvog rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu akademika Vojislava Maksimovića otkrivena je danas u zgradi Rektorata u znak vječne zahvalnosti za njegovu nesebičnu brigu i njegovanje srpske duhovnosti i kulture u teškim vremenima za srpski narod i Republiku Srpsku.

MACUT STIGAO U BANJALUKU: U toku sastanak sa Minićem

PREDSJEDNIK Vlade Srbije u tehničkom mandatu Đuro Macut stigao je u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

POVEZUJU SE BANJALUKA I BEOGRAD: Napreduju radovi na izgradnji autoputa, uskoro se postavlja prvi sloj asfalta

RADOVI na izgradnji autoputa od Rače do Bijeljine ubrzani su, a na prvom dijelu trase u toku su posljednje pripreme pred polaganje prvih slojeva asfalta. Riječ je o 20 kilometara dugoj dionici koja predstavlja nastavak autoputa iz Srbije i buduću vezu Beograda s Bijeljinom i dalje Banjoj Lukom.

REKORDAN BROJ PRVAČIĆA U BANJALUČKOJ ŠKOLI: Nema dovoljno prostora za nastavu i produženi boravak

OSNOVNU školu "Aleksa Šantić" u banjalučkom naselju Rosulje pohađa sve veći broj učenika, a ovogodišnji upis 120 prvačića dodatno je produbio problem nedostatka mjesta za nastavu, boravak i vannastavne aktivnosti.