NIČE NOVA BOLNICA U TREBINJU: Šeranić – Srpska konstantno radi na izgradnji i obnovi zdravstvenih ustanova

Prema njegovim riječima, u novoj bolnici u Zvorniku došlo se do unutrašnjih radova, u bolnici u Doboju kreće faza nabavke opreme, a završava se i rekonstrukcija u bolnici u Foči.

– U uslovima ukrajinske krize i pandemije virusa korona tržište medicinske opreme je u zahtjevnom režimu i teško se dolazi do opreme, ali se trudimo da to riješimo. Da nije bilo tih kriza, vjerujem da bi ove projekte već završili – rekao je Šeranić.

Resorni ministar je naveo da je u planu izgradnja medicinskog kompleksa u banjalučkom naselju Paprikovac gdje bi bili smješteni Medicinski fakultet, Medicinska škola, Fakultet zdravstvene njege i Centar za biomedicinska istraživanja, za šta je Evropska investiciona banka već odobrila sredstva, ali je potrebno da budu završene procedure na nivou BiH da bi se krenulo u realizaciju.

Šeranić je istakao i projekat koji se odnosi na psihijatrijske ustanove, a koji podrazumijeva preseljenje Klinike za psihijatriju u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ na Paprikovac, kao i rekonstrukciju i adaptaciju Specijalne bolnice za hroničnu psihijatriju Modriča, Psihijatrijske bolnice na Sokocu i Doma za lica sa invaliditetom u Višegradu.

– Radi se Onkologija u okviru UKC-a koju finansira Valda Srpske, završavamo banju ‘Šeher’ zajedno sa Zavodom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, a kroz aktivnosti ovog zavoda planiramo izgradnju ortopedske klinike u Slatini – naveo je Šeranić.

NIZ SISTEMSKIH ZAKONA ZA BOLJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Osim aktivnosti na izgradnji bolnica i nabavci opreme za domove zdravlja, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je radilo i na donošenju sistemskih zakona, te je kroz izmjene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti uvedena HPV vakcina i radi se na definisanju ko i kada će primiti ovu vakcinu.

– Moramo se okrenuti prevenciji što je moguće više. Za humani papiloma virus je poznato da u najvećem broju slučajeva izaziva karcinom grlića materice, mada i ostale vrste karcinoma mogu biti izazvane ovim virusom – naglasio je Šeranić.

On je rekao da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definisano da radnik ima pravo na slobodan dan na teret poslodavca za preventivne preglede, što je važno sa stanovišta republičkih skrining programa na određene karcinome, te je u sistemu zdravstvene zaštite definisano da su djeca lica do 18 godina, dok je ranije granica bila 15 godina jer se tada sticala mogućnost za radnu sposobnost.

– Zakonski smo definisali i transparentne liste čekanja, ustanove su u obavezi, kao i Fond zdrasvtvenog osiguranja, da izrade uputstvo o vođenju listi čekanja i ažuriranja i obavještavanju građana o njihovim pravima – istakao je Šeranić.

Kada je riječ o Zakonu o evidenciji i medicinskoj dokumentaciji, resorni ministar kaže da ovim aktom zdravstveni sistem uvode u 21. vijek kada je riječ o digitalizaciji i informatizaciji i da je pri kraju projekat Integrisani zdravstveni informacioni sistem koji će olakšati realizaciju svega što su u tom smislu zamislili.

Šeranić je naveo da je Nacrtom o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno da građani koji boluju od malignih bolesti imaju 100 odsto refundaciju plate, a ista stvar je predviđena i za žene koje moraju da održavaju trudnoću, čime se doprinosi realizaciji demografske politike Vlade Republike Srpske.

OD AVGUSTA PLATE VEĆE ZA 100 KM

Jedna od važnijih aktivnosti Ministarstva odnosila se i na finansijsku stabilizaciju zdravstvenog sistema, prije svega na realizaciju programa Vlade koji se odnosi na obavezu izmirenja doprinosa za penzijski staž radnicima kojima nisu bili prethodno uplaćeni a stiču uslove za odlazak u penziju.

Osim toga, dodao je Šeranić, radi se i na povećanju plata zdravstvenim radnicima, te je povećana cijena rada, a od avgusta će kroz koeficijente biti povećanje od 100 KM.

Šeranić je podsjetio da se cijena rada mijenjala i 2019. godine, a prošle godine u dva navrata se mijenjao i zakon o platama sa povećanjima koja su dostizala do osam odsto za niže plate i šest odsto za više plate, te potom opet povećanje od pet odsto.

– Nominalno se plata medicinske sestre povećala u tom nekom periodu za oko 40 odsto. Naravno da trebamo razmišljati kako da to bude i više, jer svi koji rade u zdravstvu rade težak i odgovoran posao, ali Vlada nije sjedila skrštenih ruku – rekao je Šeranić.

VAKCINU PROTIV VIRUSA KORONA PRIMILO VIŠE OD 40 ODSTO STANOVNIŠTVA

On je pohvalio rad zdravstvenih radnika, posebno u periodu pandemije virusa korona, za koju kaže da nije završena i da u svijetu raste broj zaraženih usljed povećanog kretanja stanovništva.

– Svi smo dobro naučili koje mjere nam mogu pomoći, kako i na koji način da se zaštitimo u trenutku kada se rasplamsa epidemija. Usmjeravaćemo aktivnosti zdravstvenih ustanova i građana, ali odluka je na pojedincu koji mora da učestvuje u zaštiti svoga i tuđeg zdravlja – naglasio je Šeranić.

On je naveo da je u Srpskoj vakcinu protiv virusa korona primilo više od 40 odsto stanovništva, ali vjeruje da je taj procenat i veći imajući u vidu da su mnogi odlazili u Srbiju na vakcinaciju.

USPJEŠAN RAD FONDOVA U SISTEMU ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE ZAŠTITE

Kada je riječ o socijalnoj zaštiti, Šeranić je rekao da je sistem dječije zaštite doživio velika unapređenja i da je u nekoliko navrata mijenjan zakon o dječijoj zaštiti gdje su nastojali da ono što su uveli kroz doprinos u sistemu dječije zaštite vrati se građanima.

– Kroz taj sistem prošle godine smo prvi put uveli dječiji dodatak za prvo dijete, maltene 100 odsto povećali dječiji dodatak za drugo, treće, četvrto dijete. Povećali smo i naknadu za porodilje za 100 odsto, uveli smo platu roditelja-negovatelja da bi pomogli tim porodicama – rekao je Šeranić.

On je pohvalio projekat „Socijalizacija djece“ koji realizuje Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske, ali i projekat supervizije i podrške socijalnim radnicima, na bazi kojeg je urađen isti projekat i za medicinske sestre.

Šeranić je pohvalio i Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, koji je osnovan na inicijativu tadašnjeg predsjednika Republike Milorada Dodika, a kojim je sistemski riješeno važno pitanje, odnosno omogućena dijagnostika i liječenje djece u inostranstvu kada to nije moguće u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj.

– Kada je riječ o Fondu zdravstvenog osiguranja, kolege su tu uradile ogroman posao u protekle dvije godine kada govorimo o finansiranju zdravstvenih usluga, o održavanju finansijske stabilizacije. Sa tog aspekta su sa zdravstvenim ustanovama napravili vrlo dobru fuziju i omogućili da građanin ne razmišlja šta i na koji način može da dobije od zdravstvene usluge – istakao je Šeranić.

On je podsjetio da su riješena sva dugovanja sa Srbijom, da je omogućeno da se građani upućuju na liječenje u inostranstvo i da im 100 odsto bude plaćeno.

Šeranić je zaključio da ništa od ovoga ne bi mogao da radi kao resorni ministar ako bi razmišljao o sankcijama koje su mu uvele SAD, jer je po Ustavu i zakonima obavezan da realizuje zaključke Narodne skupštine Srpske i planove i program Vlade Srpske.

(Srna)