PROPAO PLAN ZAPADA: Rusija zarađuje kao i prije sankcija

U međuvremenu, globalna inflacija raste i stvara sve veći pritisak na mnoge vlade i državnike poput američkog predsjednika Džozefa Bajdena, britanskog premijera Borisa Džonsona i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

Zapadni lideri zbog toga razgovaraju o nekoliko mjera – od ograničenja cijena na uvoz ruske energije do centralizovane kupovine koja bi se sprovodila u EU.

Razmatraju se čak i sankcije zemljama koje kupuju rusku naftu i zabrana osiguranja brodova koji prevoze naftu.

Ali, sve te mjere imaju svoje nedostatke, a neke od njih bi mogle dovesti do dodatnog rasta cijena, zbog čega bi javnost mogla prestati da podržavati odluku o sankcijama Rusiji.

– Postoje dostupni alati, ali oni mogu potrošačima u Evropi i SAD prouzrokovati znatne troškove – upozorava politikolog Robert Džonston iz Centra za globalnu energetsku politiku.

Uvođenje sankcija zemljama koje nabavljaju velike količine ruske sirove nafte, uključujući Kinu i Indiju, izazvalo bi pustoš na globalnim tržištima, koja su već sad pod velikim pritiskom, prenosi Si-En-En.

Kada je riječ o nafti, uvoz ruskog crnog zlata u Evropu u maju pao je na 3,3 miliona barela dnevno.

Ali, ruski porast izvoza u Aziju nadoknadio je velik dio tih gubitaka.

Kina je, koristeći velike popuste na cijene, prvi put dostigla dva miliona uvezenih barela dnevno. Indijski uvoz takođe je povećan – kretao se oko 900.000 barela dnevno u maju.

Rusija prodaje barele svoje nafte „urals“ za oko 35 dolara jeftinije od globalne marke „brent“, koja je posljednji put trgovala blizu 113 dolara po barelu.

Prihodi od ruskog izvoza nafte, uprkos nezapamćenim zapadnim sankcijama, povećani su u maju za 1,7 milijardi dolara na oko 20 milijardi dolara. To je znatno iznad prosjeka 2021. godine, kada su Rusi zarađivali otprilike 15 milijardi dolara.

Kako bi Kini, Indiji i drugim zemljama otežala nastavak uvoza ruske nafte, Evropa namjerava da postupno uvede zabranu osiguranja brodova koji je prevoze.

Ali, ako se toj odluci pridruži Velika Britanija, to bi zadalo udarac globalnom sistemu transporta goriva, s obzirom na dominaciju tržišta osiguranja „Lojds of London“.

Bajdenova administracija je nervozna jer bi ta mjera mogla uzrokovati novi skok cijena.

Maj Rozner, aktivista neprofitne organizacije „Global vitnes“, smatra da zapadne zemlje moraju ići korak dalje kako bi skinule rusku naftu sa tržišta, budući da svako kašnjenje daje uvoznicima vremena da smisle kreativne načine da zaobiđu pravila.

SAD, uz podršku Evrope, mogle bi donijeti takozvane sekundarne sankcije usmjerene na zemlje koje su nastavile poslovati sa Rusijom, kao što su to činile s Iranom i Venecuelom. Vlada SAD nije isključila takav potez.

Ali, to bi stvorilo tolika previranja i sukobe među zemljama pa stručnjaci smatraju da je mala vjerovatnoća da će do toga doći.

Ako bi Kina i Indija morale pronaći zamjensku naftu, cijena tog energenta mogla bi lako premašiti čak 200 dolara po barelu.

Ograničenje cijene ruske sirove nafte takođe je jedno od rješenja o kojima se raspravlja. To bi značilo da Rusija nije potpuno odsječena od tržišta, nego bi bila prisiljena prodavati naftu po toliko jeftinoj cijeni da ne bi mogla profitirati.

Ovo ograničenje spustilo bi cijenu ruske nafte i smanjilo ruske prihode, a istovremeno bi omogućilo da više nafte stigne na globalno tržište.

Ali i tu postoji ozbiljan problem – nije jasno kako bi Zapad mogao sprovesti takvu politiku ili kako bi natjerao zemlje poput Kine i Indije da na nju pristanu.

Vlade na Zapadu takođe bi mogle pokušati da ublaže ograničenja tako što će povećati ponudu ili pustiti da cijene budu toliko visoke da potražnja počne padati. Ali, ni za jedno ni drugo nije jednostavna računica.

Neke zemlje u Organizaciji zemalja izvoznica nafte /OPEK/ imaju kapacitet za povećanje proizvodnje, ali veliki dio kapaciteta ovih država već je maksimalno iskorišten.

U slučaju globalne recesije, djelimično nastale i zbog visoke cijene goriva, pašće potražnja za energijom, a nakon toga bi cijene same počele da padaju.

Ali, to bi bio veoma bolan proces i uključivao bi gubitak radnih mjesta i ekonomsku štetu, posebno za porodice sa nižim primanjima, navodi Si-En-En.

(SRNA)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

AVIONSKA NESREĆA KOD MEDULINA: Četvoro mrtvih, za dvoje se još traga

VIŠE osoba je poginulo u padu manjeg aviona na području Medulina, saopštila je istarska policija.

ZEMLJOTRES POGODIO GRČKU: Epicentar kod Soluna

ZEMLJOTRES magnitude 3 stepena po Rihterovoj skali registrovan je danas u Grčkoj.

NASTAVLJA POLITIKU ORBANA: Mađar jasan po pitanju migranata

MAĐARSKI premijer Peter Mađar izjavio je da Mađarska neće prihvatiti ilegalne migrante i da će bratiti svoje, ali i spoljne granice EU.

TRAGEDIJA NA OBUCI: Srušio se helikopter, poginule tri osobe

TRI pripadnika britanske Kraljevske mornarice poginula su nakon što se njihov helikopter srušio na polje u Devonu na jugozapadu Engleske, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

SPLIT POD VODOM: Snažno nevrijeme pogodilo obalu Hrvatske (VIDEO)

SNAŽNO nevrijeme pogodilo je danas dijelove Hrvatske, a najviše kiše palo je u Splitu. Za kratko vrijeme stvorile su se vodene bujice u više dijelova grada, piše Dalmacija danas.

„BIBI, MORAMO OVO ZAUSTAVITI“ Tramp otkrio detalje razgovora sa Netanjahuom

AMERIČKI predsjednik Donald Tramp rekao je da je "uznemiren" stavom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua o "stalnoj borbi" s Libanom.

VANREDNA KONTROLA U CRNOJ GORI: Avion iz Srbije sa 90 putnika zadržan na Aerodromu Tivat

AVION sa 90 putnika koji su iz Srbije danas, 3. juna, doputovali u Crnu Goru izdvojen je na Aerodromu Tivat i u toku su opsežne policijske kontrole letjelice i putnika, pišu podgoričke Vijesti.

JEFTINIJE GORIVO U HRVATSKOJ: Evo za koliko je „pao“ dizel

U Hrvatskoj od danas gorivo se prodaje po novim nižim cijenama, pa tako litar eurosupera 95 košta 1,61 evra, što je za tri centa manje, koliko košta i litar eurodizela, koji je za pet centi jeftiniji.

TRAGEDIJA KOD KRIŽEVACA: Kobila jednim udarcem usmrtila veterinara (48)

VETERINARA (48) usmrtila je kobila dok joj je radio kopita, saopštila je danas (3.juna) Koprivničko-križevačka policija.

OD 1. JUNA NOVA PRAVILA ZA EU: Evo šta više ne smijete unositi u Hrvatsku

OD 1. juna u Hrvatskoj se primjenjuju nova evropska pravila za robu koja se drumskim ili željezničkim prevozom unosi u carinsko područje Evropske unije.