ZAPAD SVJESTAN DA JE BiH BURE BARUTA: Profesor Šolaja analizirao političku sitiuaciju

ŠOLAJA: Njihov dolazak ima veze sa dešavanjima u Ukrajini i zaoštrenim odnosima između Vašingtona i Moskve. Spoljna politika SAD prema zemljama zapadnog Balkana neće se mnogo mijenjati od dosadašnje i treba očekivati samo pojačan diplomatski pritisak na one zemlje koje još nisu uvele ekonomske sankcije Rusiji. Nisam siguran šta će se desiti ako neka zemlja to odbije.

Kakav plan bi Vašington mogao imati za BiH, da li će opet biti otvorena priča o ulaska u NATO, te da li očekujete nove pritiske na rukovodstvo Srpske?

ŠOLAJA: Mislim da novih pritisaka i sankcija neće biti. Bar za sada. Vjerujem da će samo nastaviti da insistiraju na realizaciji započetih i “ukočenih” reformskih procesa, a na koje su se vlasti u BiH obavezale u nekom prethodnom periodu. Kada bi BiH to uradila, to bi zadoljilo interese evroatlantskih partnera. Svjesni su na Zapadu situacije u BiH i činjenice da je malo potrebno da se tenzije unutar BiH podgriju i dovedu do usijanja, a što onda ugrožava započete reformske procese.

Da li očekujete da Vašingon pritisne Brisel da Srbiji dodijeli status kandidata za ulazak u EU, kako bi prekinuo veze između Beograda i Moskve?

ŠOLAJA: Vašington konstantno insistira na tome da se zemlje zapadnog Balkana prime u EU, pogotovo Srbija, ali ne mislim da će oni sada zbog Ukrajine pritiskati Brisel da ubrza taj proces. Uostalom, treba se prisjetiti nedavne izjave njemačke evroparlamentarke Vione fon Kramon, koja je istakla da Srbija neće ući u EU ni ako uvede sankcije Rusiji.

Da li očekujete da od Srbije bude ponovo traženo da prizna samoproglašeno Kosovo, što je, uostalom, i nagovijestila  Donfridova?

ŠOLAJA: Ona je to iznijela kao zvanični američki stav i uslov za evrointegracije Srbije. To je krajnji cilj Amerike, ma ko bio na vlasti u Vašingtonu. To je zajedničko i demokratama i republikancima. Oni žele da Srbija povuče taj korak, iako polovina članica Ujedinjenih nacija to nije uradila. Srbija se nalazi u veoma nezavidnoj poziciji.

Kuda ide ovaj svijet, jer vidimo da se virus ukrajinske krize poput pandemije širi, od Baltika, preko Moldavije, do Tajvana i Solomonskih ostrva? 

ŠOLAJA: Kao prvo, treba biti otvoren pa reći da je ovo u stvari konflikt između Istoka i Zapada, odnosno Rusije s jedne, te SAD i njihovih saveznika s druge strane. Takođe, sa sigurnošću se može reći i da nakon ovoga svijet više neće izgledati isto, niti dosadašnji svjetski poredak. Nedavno smo mogli vidjeti da je u jednom trenutku bilo ugroženo i postojanje Savjeta bezbjednosti UN. Mislim da će na kraju doći do svjetskog “razvrstavanja” na principu moći i političkog uticaja. Naravno, tu su i globalni interesi velikih sila. Kako će to sve na kraju izgledati, teško je i nezahvalno prognozirati.

Interesi

Kako gledate na izjavu komandanta Oružanih snaga BiH da je situacija oko Ukrajine pokazala da BiH ne može biti neutralna?

ŠOLAJA: Kao prvo, trebalo bi razasniti da li je on iznio svoj lični ili usaglašeni stav OS BiH, jer je vrlo bitno. U svakom slučaju, kada se govori o tome, trebalo bi se voditi interesima svih konstituvnioh naroda u BiH. Činjenica je da RS ima dobru saradnju sa Rusijom i izvjesne političke i ekonomske koristi od toga, ali i da podrška ulasku u NATO, bar što se tiče FBiH, nije sporna.

(Glas Srpske)