NOVE PRIJETNJE I SUKOBI U ORMSUKOM MOREUZU: Ko će prvi popustiti, Iran ili SAD?

Foto: Tanjug/AP Photo/Altaf Qadri

Dok obje strane javno govore o diplomatiji i mogućem dogovoru, blokade brodova, rastući ekonomski gubici i sve češći incidenti na jednoj od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta pojačavaju strah od nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju (24. maja) je na svojoj društvenoj mreži najavio „veoma brzi“ dogovor sa Iranom, kojim bi vojni sukob bio prekinut na duže vrijeme.

U ponedjeljak (25. maja) je američki državni sekretar Marko Rubio izjavio da Vašington želi da „pruži svaku šansu diplomatiji“.

Međutim, američke snage su potom napale više iranskih ciljeva u Ormuskom moreuzu, saopštio je portparol regionalne komande američkih oružanih snaga za Bliski istok.

Američki vojni zvaničnici ističu da su „suzdržani“ s obzirom na primirje koje traje, ali da će braniti svoje snage.

Iranski mediji izvijestili su da je, nakon američkog napada u području ostrva Larak u Ormuskom moreuzu, bilo više poginulih.

„Nikad više“ kao prije rata?
Izgleda da je slobodan saobraćaj kroz Ormuski moreuz ključna sporna tačka u pregovorima o primirju. Tramp je pod pritiskom kako domaće javnosti, tako i saveznika u Persijskom zalivu, da obezbijedi slobodan prolaz.

Međutim, i nakon najava dogovora, Iran je istakao da „nikad više neće biti“ kao prije rata.

Možda vas još zanima:

Internet se vraća u Iranu

Kako školjke i alge pomažu Iranu u blokadi Ormuskog moreuza

Trenutno stanje liči na pat-poziciju: Iran blokira Ormuski moreuz, dok američke snage blokiraju iranske luke iz kojih ta zemlja izvozi naftu. Ostaje pitanje koja će strana prva popustiti.

Kriza uz iransku obalu traje četiri mjeseca: Teheran je počeo da naplaćuje plovilima i do dva miliona dolara za siguran prolaz kroz moreuz, dok samo rijetki brodovi uspijevaju da probiju američku blokadu izvoza iranske nafte.

Iran gubi oko pola milijarde dolara dnevno u trgovini
Neke azijske brodske kompanije pristale su da plaćaju takse, iako su takve naknade protivne međunarodnom pomorskom pravu.

U pregovorima se od Irana traži ponovo besplatan prolaz, ali očigledno dolazi do zastoja, što povećava opasnost od šireg regionalnog sukoba.

Uprkos pokušajima posredovanja koje predvodi Pakistan i prijedlogu kratkog memoranduma o prekidu neprijateljstava i ponovnom otvaranju moreuza, nijedna strana ne pokazuje spremnost na prvi ustupak.

Danija Tafer, izvršna direktorka Instituta  „Gulf International Forum“ (GIF) iz Vašingtona, smatra da su Trampove povremene prijetnje vojnom silom možda imale suprotan efekat.

„Iranski odgovor upućuje na suprotno. Oni to tumače kao znak da SAD nemaju volje za daljom eskalacijom“, rekla je Taferova za  Deutsche Welle.

Iran izgubio milijarde dolara
Prema procjenama, Iran gubi oko pola milijarde dolara dnevno u trgovini, a tome treba dodati još oko 140 milijarde dolara ekonomske štete u prvim nedjeljama rata.

Burdžu Ozdželik iz londonskog Instituta „Royal United Services Institute“ (RUSI) smatra da je Iran možda stekao određeni uticaj napadima na brodove i susjedne zemlje u Zalivu, ali istovremeno snažno osjeća posljedice poremećaja svog izvoza nafte.

„Uprkos samouvjerenim izjavama Teherana o otpornosti režima, njegova ekonomija nije otporna na blokadu“, naglašava Ozdželikova.

Stručnjaci smatraju da se sukob pretvorio u opasno nadmetanje u čekanju.

I SAD i Iran vjeruju da vrijeme radi za njih, ali zemlje Zaliva znatno su izloženije ekonomskim gubicima i njihovo nezadovoljstvo zastojem pretvorilo se u koordinisan pritisak za nastavak diplomatije.

Pozvale su Trampa da odustane od daljih napada i pruži više vremena pregovorima.

Kriza uz iransku obalu traje četiri mjeseca

U tim državama upozorava se da bi čak i „zamrznuti sukob“ ugrozio njihove ekonomske planove, kako u tranziciji sa fosilnih goriva, tako i u realizaciji ambicioznih industrijskih i turističkih projekata vrijednih stotine milijardi dolara.

Zato snažno podržavaju pregovore uz posredovanje Pakistana i zajedničku inicijativu SAD i UN za ponovno otvaranje moreuza, bez iranskih taksi i zahteva za kontrolom.

Iran ima velike ambicije

Iran nastoji da rat iskoristi i za dugoročne ciljeve, pozicionirajući se kao regionalna sila koja želi da diktira politiku Bliskog istoka.

Taferova smatra da iranske ambicije prevazilaze samu vojnu pobjedu.

„Žele da zemlje Zaliva istisnu SAD i da regionu nametnu bezbjednosni model pod iranskim uticajem“, kaže ona.

Istovremeno upozorava da takav pristup nije u interesu tih država, uprkos njihovom nezadovoljstvu Vašingtonom.

Iako se i dalje nadaju napretku u pregovorima, u Vašingtonu insistiraju na potpunom otvaranju moreuza, prekidu obogaćivanja uranijuma i zadržavaju sankcija bez značajnih ustupaka.

Rubio upozorio je da vojna opcija „ostaje na stolu“ ako Iran ne prihvati kompromis.

„Problem je u tome što ne postoji cilj čijim bi se gađanjem režim odmah primorao na predaju. Napadi na civilnu infrastrukturu mogli bi samo da izazovu još žešći odgovor Teherana prema zemljama Zaliva“, rekla je Ozdželikova.

Sve teži život za Irance

Teheran poručuje da neće popustiti, uprkos sve težim uslovima života građana, gdje je malo nade za poboljšanje.

„Različiti prijedlozi, poput naplate prolaza kroz Ormuski moreuz ili korišćenja podmorskih kablova, pokazuju da i pragmatični krugovi shvataju da ekonomiju i stanovništvo čekaju dugoročne teškoće“, ocjenjuje Ozdželikova.

Godišnja inflacija u Iranu veća je od 54 odsto, a cijene pojedinih prehrambenih proizvoda više su nego udvostručene.

„Dok Tramp rat posmatra kao dio svog političkog nasljeđa, Iranci ga doživljavaju kao pitanje opstanka režima i budućnosti države“, zaključila je Taferova.

(Nezavisne)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

ŽESTOK NAPAD UKRAJINE: Oboreno više od 250 dronova lansiranih ka Moskvi

VIŠE od 250 dronova lansiranih ka Moskvi oboreno je u posljednja 24 časa, saopštio je gradonačelnik ruske prijestonice Sergej Sobjanin.

POGINULO DIJETE: Teška saobraćajna nesreća u Hrvatskoj

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u petak (24.jula) oko 14.30 sati dogodila na auto-putu A3 Bregana - Lipovac, u blizini čvora Lužani poginulo je jedno dijete.

BUKTI RAT: Rusi pogodili poligon ukajinskog vojno-industrijskog kompleksa (VIDEO)

RUSKE snage pogodile su poligon gde su se okupili predstavnici ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa

NALAZI SE NA GRANICI SA BiH: Ovo je najdepresivniji grad u Hrvatskoj

NA REDDIT-u se ovih dana povela rasprava o tome koji je, prema utisku korisnika, najdepresivniji ili najdosadniji grad u Hrvatskoj.

MOSKVA OŠTRO REAGOVALA: EU uvela sankcije, a prodaje zaplijenjenu rusku naftu

EVROPSKA unija usvojila je nove mjere koje omogućavaju državama članicama da prodaju zaplijenjenu rusku naftu bez obaveze da prihod od prodaje bude isplaćen njenim vlasnicima, proizlazi iz odluke objavljene u Službenom listu EU.

NESTVARNI PRIZORI USRED LJETA: U Crnoj Gori pada snijeg (VIDEO)

NESTVARNI prizori stižu iz Crne Gore. Naime, na planini Bjelasici počeo je da veje snijeg. Na lokalitetu Zekova Glava zabilježene su pahulje, a zabijelili su se i planinski vrhovi.

NEPRIJATNO IZNENAĐENJE ZA KUPAČE U BARU: Kanalizacija se izlila u more

KUPAČE na Šušanjskoj plaži u Baru ove nedelje je neprijatno iznenadilo izlivanje kanalizacije u more na najmanje dva mjesta, zbog čega su svoje nezadovoljstvo podijelili s redakcijom “Vijesti” ali i na društvenim mrežama.

IZBILA MASOVNA TUČA NAKON KONCERTA ACE LUKASA: Među povrijeđenima policajac (VIDEO)

MASOVNA tuča u kojoj je učestvovalo najmanje 80 osoba dogodila se noćas, 24. jula, oko 1.20 časova u lokalu "Trim centra" u Nikšiću, gdje se nakon koncerta Ace Lukasa i Slađe Alegro u okviru "Trebjesa festa", nije znalo ko koga i sa čim udara, javljaju crnogorski mediji.

„SLIJEDI KATASTOROFA“: Nova prijetnja Huta

JEMENSKI Huti, militantna grupa koju podržava Teheran, navodno su napali dva saudijska tankera u Crvenom moru, otvarajući novi front u ratu između Irana i Amerike, koja udara na mete u bliskoistočnoj zemlji svake noći već skoro dvije sedmice zaredom.

TRAMP UVEO NOVE CARINE: Jutros stupile na snagu

ADMINISTRACIJA američkog predsjednika Donalda Trampa uvela je nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima su Evropska unija, Kina, Indija, Japan, Australija i Velika Britanija, čime je otvoreno novo poglavlje trgovinskih sukoba sa ključnim svjetskim ekonomijama.