BRADINA KROZ OČI DJECE RATA: Potresna svjedočanstva preživjelih Srba koji pamte kobni 25. maj 1992. godine (FOTO/VIDEO)

Foto: Ustupljena fotografija

„Djeca Bradine“ sada je priča o stradanju jednog sela, viđenog i zapamćenog očima najmlađih. Autor ovog dokumentarnog filma Stevan Salatić dijelio je sličnu sudbinu, protjeran je Srbin iz Mostara, i zato je odlučio da o snimi film u kome će se progovoriti o onome o čemu se godinama ćutalo.

– Stradanja Srba u Mostaru, Konjicu i Bradini su teme kojima se bavim i istražujem ih. Prošlo je 34 godine nakon stradanja Bradine i htio sam da u formi filma prikažem šta se sve dešavalo u Bradini tog 25. maja 1992. godine, nakon toga i 12. jula, na način kako su to djeca, a danas odrasli ljudi, zapamtili – rekao je Salatić.

Bradina je najveće srpsko selo na potezu od Sarajeva prema Mostaru, gdje je 1992. godine živjelo oko 700 stanovnika, a sada kada se tuda prođe izgleda kao da niko nije ni živio. Jedini dokaz jesu spomenik i crkva Vaznesenju Hristovom koji još uvijek kao biljezi svjedoče da su Srbi nekad tu živjeli. Desilo se potpuno uništenje ne samo ljudi koji su tamo živjeli i njihovih života, nego i uništenju kompletne imovine koja je postojala u tom selu. Preživjeli Bradinjani su se raselili od Trebinja, Gacka, Istočnog Sarajeva, Bratunca, Zvornika, Bijeljine, Novog Sada, a velika većina njih je poslije je rata, život nastavila preko okeana, u Čikagu, u Pertu, Sidneju i Melburnu.

Jedan segment filma govori o dešavanju o logoru Čelebići i fokusiran je na na ratne ispovijesti dvojice logorskih ljekara, Petka Grubača i Relje Mrkajića, koji danas živi u Prijedoru, a Grubač u Bijeljini.

–  Međunarodna zajednica planski iseljavala čelebićke logoraše, ljudi koji su izgubili više članova porodica iz ove zemlje, dajući im posao, izbegličke dozvole u inostranstvu, vođeni jednom idejom da ova zemlja u miru može opstati jedino na način da raseli one ljude koji su najgore prošli, one ljude koji su dehumanizovani u ratu, one ljude koji su izgubili sve u ratu – rekao je Salatić.

U trenutku napada na Bradinu imala dvije godine

Vanja Đurić, djevojačko Kuljanin, je u trenutku napada na Bradinu imala svega dvije godine. Kaže da je cijelog života pokušavala da sklopi mozaik priče i na osnovu priča svoje majke, baka, djedova, kumova i komšija shvati šta se zapravo desilo tog kobnog 25. maja 1992. godine. Dan poslije, 26. maja, Vanjin otac je poginuo.

– Očev otac, Borivoje M. Kuljanin (1928.) bio je zatočen mjesec dana i pušten je, a majčin otac Petko B. Mrkajić (1943.) bio je zatočen od pada Bradine i početka juna do oktobra 1992. kada je razmijenjen iz Čelebića i on je bio zatočenik u Čelebićima u tunelu gdje su se dešavale neke od najtežih tortura. Jedan stric je ranjavan i on se krio u šumama dok nije nekim čudom prebegao na srpsku stranu.

Poslije prvog napada na Bradinu, 25. maja 1992. preživjeli žene i djeca su ostavljeni na milost i nemilost do sledećeg napada na Bradinu na Petrovdan.

– U vrijeme tog drugog napada na Bradinu proveli smo vrijeme u školi kao zatočenici. Ja sam bila previše mala, ali moji stariji prijatelji su mi pričali šta se sećaju i to je trauma s kojom oni teško žive i dan danas. Paradoksalno je pomalo da mi koji smo bili bebe zavidimo ovim starijim zato što se bar sjećaju i sela i očeva iz toga doba, a oni nama zavide zato što nemamo te slike mučenja i zlostavljanja koje oni pamte. Svako je obilježen na neki način. Ipak, pamtim period kada smo tako izmučeni i istraumirani nakon Bradine živjeli u Hadžićima i pod snajperima i sirenama išli u školu. Spavali smo u kupatilu jer je to bila jedina prostorija u stanu koja je imala sve unutrašnje zidove. Svaki put sam se zahvaljivala Bogu kada bismo preživeli i kada bih vidjela moju mamu živu – kaže Vanja.

Njeno djetinjstvo je, kako kaže, obilježeno suzama i strahovima. Koliko god danas da normalno živi, kaže da će zauvijek pamtiti te suze, neizvjesnost i strahove jer je već sa 4-5 godina svog života znala šta znači zvuk sirene i borba za život.

Sa sedam godina bila zatočenik u vlastitoj školi

Druga svjedokinja, koja se takođe pojavljuje i u filmu „Djeca Bradine“ i koju su nemilosrdno proganali je Jelena Gačanin, rođeno Gligorević. Tek u novembru 1992. godine je njena porodica uspjela da pređe na teritoriju opštine Hadžići, odakle su se nakon Dejtona odselili porodično za Bratunac. Jelena sada živi i radi u Bijeljini, a njeni roditelji više nisu među živima. Majka joj je preminula ubrzo poslije rata, a otac prošle godine. U Bratuncu sada živi samo njen brat.

– Dok smo bili zarobljeni u školi dešavala su se najgora mučenja, zlostavljanja i torture. Iako sam tada bila dijete, pamtim svo to zlo. Rano sam te starohe doživjela. Mučenje, zlostavljanje, prebijanje, izvođenje masovno starijih i mladđih lica. Brat i otac su odvedeni u logore Čelebići i Musala, moj brat je tada imao 17 godina i sproveden je sa muškarcima. Vrisci, krici, sve je to nešto što pamtim. Krila sam se ispod klupe u jednom ćošku, pamtim jednog dedu koliko je isprebijan i bio modar da mu se oči nisu vidjele. Sve to vreme nismo imali ni hranu ni vodu, bili smo gladni, a po naredbi vojske su se djeca i tukla, govorili su im kojim intenzitetom i jačinom se tuku. Tuče su se dešavale i na klupi iznad moje glave – ispričala je Jelena koja je tada imala svega sedam godina.

Ona kaže da je i put prema Hadžićima bio ispunjen strahotama i da joj te slike još uvijek žive u glavi.

– Presretala nas je vojska i izvodila, ostali smo u jednoj šumi sakriveni četiri sata, sakriveni lišćem, zaustavljali su se pored puta, strahovit i težak put je to bio. Teško mi je o tome govoriti. Moja majka je preminula 1998. godine preminula od posljedica logora i svega toga što joj se dešavalo – ispričala je Jelena.

Obilježavanje stradanja u Bradini svakog 25. maja

Mladi Bradinjani su o preratnom životu u Bradini mnogo slušali i njihovog od čika Ranka Žuže – Šike koji je živi svjedok stradanja i neko ko je u Bradini proveo cijeli svoj život i poznavao njihove očeve i djedove.

– Tokom napada na Bradinu su muškarce izvodili i streljali na manje od 10 metara od kuće. Trudim se da se Bradinjani redovno okupljaju i da svake godine tog 25. maja odamo počast stradalima, da se ova stradanja srpskog naroda nikad ne zaborave – poručio je Žuža.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

UČENICI ĆE NOSITI UNIFORME U SVIM ŠKOLAMA U BANJALUCI? Gradska uprava najavila nastavak projekta

NAJVEĆI grad Srpske nastavlja realizaciju projekta školskih uniformi, kazala je projekt menadžer Grada Milada Šukalo.

UNAPRIJEDIO JE ZDRAVSTVO U SRPSKOJ: Doktor Goran Talić ostaće upamćen po brojnim dobrim stvarima

IME profesora doktora Gorana Talića ostaće upamćeno po značajnom doprinosu razvoju zdravstva Republike Srpske i Instituta "Dr Miroslav Zotović", kojim je rukovodio više od dvije decenije. Kao ljekar, naučni radnik i univerzitetski profesor, ostavio je trag u svojoj struci, ali i među ljudima koji su ga poznavali i sa njim sarađivali.

NE POŠTUJU SE PRAVILA: Ekonomisti pojasnili čega su cijene goriva u Srpskoj nestabilne

STABILNOST cijena goriva ne može se očekivati u narednom periodu na globalnom nivou gdje se ne poštuju ni pravila ni dogovori, izjavio je ekonomista Saša Stevanović. Stevanović je naveo da je problem dizela i energije globalni problem i znak nestabilnosti.

VAKCINACIJA PROTIV GRIPA KASNI: Naručeno 18.000 doza

VAKCINACIJA protiv gripa u Republici Srpskoj ove godine počeće tokom novembra, nešto kasnije nego inače, zbog prelaska sa četvorovalentne na trovalentnu vakcinu, potvrđeno je u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

ČESTITAMO RODITELJIMA: U Srpskoj rođeno 27 beba, samo u jednom gradu nije bilo poroda

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 27 beba, 15 djevojčica i 12 dječaka, rečeno je Srni u porodilištima.

POČELO GRADSKO GRIJANJE U BANJALUCI: Stanovnike jutros dočekali topli radijatori

SEZONA grijanja u Banjaluci trebalo bi da počne danas 15. oktobra, a radijatori bi mogli biti topli i ranije ukoliko prosječna dnevna temperatura dva dana uzastopno bude 12 stepeni Celzijusovih ili niža, saopšteno je iz “Eko toplana”.

DODIK NAJAVIO VELIKE PROMJENE: Srpska dobija novi Ustav 9. januara, Banjaluka postaje glavni grad

MILORAD Dodik, lider SNSD-a, rekao je da je plan da 9. januara bude proglašen novi Ustav Republike Srpske, koji će biti savremen, uvažavati konstitutivnost naroda i spriječiti zloupotrebe u funkcionisanju Republike Srpske.

DANAS ISPLATA BORAČKOG DODATKA: Obezbijeđen iznos od 51 milion maraka

BORAČKI dodatak za septembar, i mjesečne naknade korisnicima socijalnih davanja u iznosu od 51 milion maraka, biće isplaćene danas.

DODIK O IZBORIMA U SRBIJI: Srpska bi bila prva meta ako Studentska lista dođe na vlast

MILORAD Dodik ocijenio je da su predstojeći izbori u Srbiji presudni jer postoje oni koji bi da je gurnu u krizu, te ocijenio da bi Republika Srpska bila prva meta ako bi Studentska lista došla na vlast budući da je smatra genocidnom.

OSVANULO OBLAČNO JUTRO: Detaljna vremenska prognoza za četvrtak

U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti sunčano i toplije vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost.