„ŠMIT JE ZAVRŠENA PRIČA“: Nijemac pakuje kofere, a htio bi da nameće nove zakone u Srpskoj?

– Radimo na novom rješenju. Moji saradnici su razvili model prema kojem bi jedna komisija nezavisno odlučivala za koje svrhe se državno zemljište može koristiti – rekao je Šmit.

Iako i sam priznaje da više nema dovoljne podrške međunarodnih faktora, vjetar u leđa mu daju tek bošnjački političari. Najglasniji poziv za korišćenje bonskih ovlašćenja stiže od Ćamila Durakovića, potpredsjednika Republike Srpske.

– I dalje je on taj, njemu ne treba PIK da donese odluku da bi on reagovao sa „bonskim ovlašćenjima“. To je ekskluzivno pravo visokog predstavnika i on to može, bez da nekog konsultuje i da nekoga pita. I to su radili visoki predstavnici… Isključivo titular državne imovine je država BiH – rekao je Duraković.

Državna imovina ne postoji, kategoričan je stav iz Republike Srpske. Podvlače – ni slova o tom pitanju nema u Ustavu BiH. Tako niko, a naročito neko ko se predstavlja kao visoki predstavnik, nema šta da rješava.

– Državna imovina, gdje je postojala, kao bilo koji oblik državnog vlasništva, čak državna, društvena svojina, zajednička svojina, do svega onoga što se odnosi od zemljišnih knjiga koje smo imali, bilo koji upis je sve kroz Republičku geodetsku upravu upisano valjano, urađene privatizacije. Šta je bilo predmet privatizacije? Pa, upravo državna imovina, koja je tada bila državna imovina. I sve se to završilo – kaže premijer Srpske Savo Minić.

Za krnji Ustavni sud BiH to nije završeno pitanje, ali lopticu prebacuje na bh. parlament da to zakonom i uredi. Iako je već sasvim izvjesno da u njemu neće doći do usvajanja zakona kojim bi, po željama bošnjačke strukture, ali i dijela međunarodne zajednice, to bilo rješeno.

– Imovina je rješena Dejtonskim sporazumom, jasno je rečeno da 49 odsto BiH pripada Republici Srpskoj, da 51 odsto pripada Federaciji BiH. Sve što je na 49 odsto te teritorije jasno je kome pripada. Isto tako je jasno rečeno u Ustavu BiH koje su nadležnosti BiH. Imovine nema – ističe delegat u Klubu srpskog naroda u Domu naroda PS BiH Radovan Kovačević.

Za Šmita ipak postoji, pa bi da uz Ustav, institucije, izbore, stranke, i već nametnute izmjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja tzv. državnom imovinom, po svojoj želji do kraja dirne i u to pitanje. A pokazalo se, da su svih 25 odluka koje je za vrijeme svog boravka u BiH donio, nanijele samo štetu.

– BiH ukoliko želi biti nezavisna država, a za to se zalaže, treba biti neopterećena bilo kakvim strancima. Nametanje određenih odluka pojedinih predstavnika međunarodnih organizacija u BiH nije nam baš donijelo previše koristi, a da ne govorim da je unijelo razdor između naroda i narušilo povjerenje – kaže delegat u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH Marina Pendeš.

Na tragu je to i poruka koje su sve glasnije iz međunarodne zajednice. Naročito američke administracije, koja zastupa stav sve manjeg uplitanja stranog intervencionizma. Za razliku od prošle, čiji je predvodnik u BiH bio Majkl Marfi, a koji je, sasvim jasno, bio najveća podrška osionosti Kristijanu Šmitu. Da je takvim politikama došao kraj, čini se, još nije jasno političkom Sarajevu.

(RTRS)