SUTRA JE VELIKA SRIJEDA: Ove običaje obavezno morate ispoštovati

U liturgijskom smislu, Velika srijeda donosi i promjene. Prestaje služenje Pređeosvećene liturgije, kao i čitanje molitve Svetog Jefrema Sirina uz velike poklone. U hramovima se tog dana obavlja i Sveta tajna jeleosvećenja – jedan od najvažnijih obreda, tokom kojeg se vjernici pomazuju osvećenim uljem kao simbolom iscjeljenja, kako tjelesnog, tako i duhovnog.

Ovaj dan prirodno vodi ka najvažnijim trenucima hrišćanske godine – Velikom četvrtku, Velikom petku, Velikoj suboti i konačno Vaskrsu.

Običaji i vjerovanja

Velika srijeda se posti na vodi, što znači da se dan provodi skromno, bez raskoši, u miru i povučenosti. Iako su svakodnevni poslovi dozvoljeni, ono što je karakteristično jeste odsustvo svake vrste slavlja – nema muzike, veselja, niti okupljanja tog tipa.

U narodnoj tradiciji postojala su i posebna pravila. Nekada se vjerovalo da žene na ovaj dan ne treba da uzimaju iglu i konac, dok su domaćini nastojali da unaprijed obezbijede stoku hranom, kako bi se u narednim danima u potpunosti posvetili praziku.

U pojedinim krajevima Srbije, poput Negotinske krajine, postojao je običaj branja biljke burijan, za koju se vjerovalo da ima zaštitnu, gotovo magijsku moć protiv negativnih sila. Osim toga, koristila se i u narodnoj medicini.

Zanimljivo je da se u nekim domovima upravo na Veliku srijedu počinje sa farbanjem vaskršnjih jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se tradicionalno boje u crno i nazivaju se „kaluđeri“, kao simbol tuge i sjećanja.

Velika srijeda tako ostaje dan između – između izdaje i nade, između tišine i vaskrsenja koje dolazi. Upravo u toj tišini, mnogi pronalaze prostor za preispitivanje, mir i pripremu za najveći hrišćanski praznik.

(Ona.rs)