CIJENE GORIVA U EU DIVLJAJU: Aviokompanije u velikom problemu, letovi se redom otkazuju

Foto; Profimedia

Zatvaranje Ormuskog moreuza zbog rata između SAD-a, Izraela i Irana prepolovilo je globalno snabdijevanje naftom, a avioprevoznici se suočavaju paradoksom koji bi mogao preoblikovati industriju kakvu poznajemo – gorivo je postalo vrlo skupo, a povišene cijene karata guše potražnju koja bi je trebala spasiti.

Cijena mlaznog goriva u februaru je iznosila oko 96 dolara po barelu. Do 20. marta skočila je na 197 dolara – više nego dvostruko u samo mesec dana. Čak ni za vreme izbijanja rata u Ukrajini 2022. mlazno gorivo nije dostiglo takav vrhunac. Taj skok izravno se pretvara u ogromne troškove: punjenje aviona Boing 737-800, koje je 27. februara stajalo oko 17.000 dolara, nedelju dana poslije koštalo je više od 27.000 dolara.

Prema Biznis Insajderu, dvadeset najvećih aviokompanija izgubilo je oko 53 milijarde dolara tržišne vrijednosti od početka rata. Pre nego što je sukob počeo, vazduhoplovna industrija predviđala je rekordne profite od 41 milijarde dolara u ovoj godini. Izvršni direktor Junajted Erlajnsa Skot Kirbi najavio je otkazivanje oko pet posto planiranih letova u prvoj fazi.

„Stvarnost je takva da su cijene mlaznog goriva više nego udvostručene u posljednja tri nedjelje, a ne znamo kako će se sve razvijati“, napisao je zaposlenima. Ako visoke cijene potraju, godišnji troškovi kompanije porast će u milijardama dolara.

Savršena oluja
Rigas Doganis, predsjednik Erlajn Mendžment grupe, kaže kako se boji da mnoge firme neće moći izdržati situaciju.

„Aviokompanije se suočavaju s egzistencijalnim izazovom. Moraće snižavati cijene kako bi potakle povećanje potražnje, dok ih viši troškovi goriva guraju prema povećanju cijena. Savršena oluja.“

Analitičari Dojče banke idu još dalje: „Bez kratkoročnog olakšanja, aviokompanije širom svijeta mogle bi biti prisiljene prizemljiti hiljade vazduhoplova, dok bi finansijski najslabiji prevoznici mogli zaustaviti operacije.

“ Nije samo pitanje cijene, već i fizičke dostupnosti goriva. Patrik Pujane, izvršni direktor TotalEnerdžisa, upozorio je da se nestašice već šire iz Azije prema Evropi: „Kriza počinje stvarno pogađati kupce. Sve će zavisiti o tome koliko dugo će ovaj sukob trajati. Mogli bismo imati vrlo, vrlo dramatične posljedice.“

Za evropske putnike koji planiraju ljetovanje, poruke su zabrinjavajuće. Kenton Džarvis, izvršni direktor IziDžeta, upozorio je:

„Siguran sam da letimo još sedmicu-dvije. Vjerovatno i tri. Jesam li siguran i za četiri sedmice? Niko mi ne može reći na što mogu računati, a ljeto je pred vratima.“

Skuplje karte
Analitička firma OAG objavila je kako su globalne cijene karata u prva dva mejseca 2026. već 24 posto više u poređenju s istim razdobljem prethodnih godina. Na popularnim turističkim rutama putnici mogu očekivati povećanje cena od 10 do 20 posto, a najizloženiji su oni koji kupuju karte neposredno pre leta.

Američki predsednik Donald Tramp poručio je zemljama koje mu se ne žele pridružiti u borbi protiv Irana da „ne mogu dobiti mlazno gorivo zbog Hormuškog tesnaca“ i da „idu nabaviti vlastitu naftu“.

Evropski odgovori su neujednačeni. Mnoge države smanjuju davanja na gorivo ili određuju fiksne cene u kojima preuzimaju deo troška. EU trenutno razmatra opšte mere za energetsku krizu, ali one nisu dizajnirane posebno za aviokompanije. Evropska komisija je državama članicama signalizirala da se pripreme za dugotrajne poremećaje tržišta energije i razmatra ponovno uvođenje alata iz 2022., poput ograničavanja cena energije ili smanjenja poreza. Energetski poverenik Dan Jørgensen otišao je korak dalje kontroverznim predlogom da Evropljani manje putuju i ređe lete kako bi se uštedelo gorivo.

Vazduhoplovna industrija preživjela je naftne krize 1970-ih, kolaps nakon 11. septembra i pandemijsko zaustavljanje 2020. Svaki put se prilagodila.

Ova kriza razlikuje se po razmeri i složenosti: rute su blokirane, gorivo je oskudno, a računi već stižu. Za evropskog turistu koji planira odlazak na letovanje avionom, poruka je jasna – karte će biti skuplje, letova manje, a kraj neizvesnosti daleko je.

(Jutarnji)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

TRESLO SE PREKO 5 PO RIHTERU: Zemljotres pogodio Island

ZEMLJOTRES magnitude 5.8 stepeni Rihtera zabilježen je u subotu u 20.32 časova, na Islandu.

ODMOR U ŠPANIJI SE PRETVORIO U NOĆNU MORU: Izbila tuča zbog ležaljki, djevojčici razbijen nos

TRINAESTOGODIŠNJA djevojčica iz Velike Britanije zadobila je prelom nosa kada ju je šakom udario muškarac u hotelu "Santa Suzana" u Kataloniji jer je sjela na njegovu ležaljku.

GDJE NA MORE BEZ VELIKIH TROŠKOVA? Neum se našao na evropskoj listi najjeftinijih ljetovališta

PORED ljeto i tokom ljeta vječna je potraga za savršenim mjestom uz more, a koji nam neće isprazniti novčanik i račun. Gledajući objave stranih stranica, zaključuje se da živimo na prostoru koje ima najjeftinija mjesta za ljetovanje u Evropi.

PRAVO ČUDO NAKON ZEMLJOTRESA: Beba i majka preživjele ispod ruševina u Venecueli (VIDEO)

SPASIOCI nastavljaju potragu za preživjelima zarobljenim ispod ruševina. Među njima je bila i novorođena beba, koja je u emotivnom spasavanju ponovo spojena sa porodicom, što je izazvalo ovacije radnika hitnih službi.

VRELI TALAS U EVROPI: Vrućina izazvala smrtne slučajeve i haos u saobraćaju

VRELI talas sa temperaturom vazduha iznas 40 stepeni Celzijusovih zahvatio je zemlje zapadne Evrope izazvaši desetine smrtnih slučajeva i remeteći željeznički saobraćaj, proizvodnju električne energije, obustavu rada škola i odgađanje događaje na otvorenom.

SPREMA SE HAOS NA BLISKOM ISTOKU: Hezbolah ne priznaje sporazum Libana i Izraela

ON je u saopštenju naveo da svaki pokušaj povezivanja povlačenja Izraela iz južnog Libana sa razoružavanjem te organizacije predstavlja "crvenu liniju".

PAKAO U EVROPI: Mađarska uvodi najviši nivo upozorenja zbog vrućina

MAĐARSKO Ministarstvo zdravlja izdalo je danas treći stepen upozorenja zbog toplotnog talasa, dok se prema prognozi meteorologa očekuje maksimalna dnevna temperatura između 34 i 39 stepeni.

NOVI ZEMLJOTRES POGODIO VENECUELU: Preko 1.000 mrtvih, nestali se i dalje broje

NOVI zemljotres, jačine 4,7 stepeni Rihterove skale pogodio je sjevernu obalu Venecuele u petak popodne po lokalnom vremenu, sa epicentrom 86 kilometara severozapadno od glavnog rada Karakasa, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar. Zemljotres je, prema saopštenju, bio na dubini od 10 kilometara.

PO HITNOM POSTUPKU: Savjet bezbjednosti UN zakazao sjednicu zbog napada Kijeva na bjeloruski autobus sa djecom

SAVJET bezbjednosti Ujedinjenih nacija zakazao je sednicu povodom napada Oružanih snaga Ukrajine na autobus koji je prevozio bjeloruski fudbalski tim na odmor u Gelendžik, izjavila je Ana Jevstignjejeva, vršilac dužnosti stalnog predstavnika Rusije pri UN.

OBJAVLJEN SNIMAK NAPADA NA IRAN: Bombardovano skladište raketa i dronova

AMERIČKA vojska izvela je u petak napade na Iran kao odgovor na iranski napad dronom na teretni brod u Ormuskom moreuzu, pri čemu obje zemlje međusobno optužuju jedna drugu za kršenje uslova primirja dogovorenog prošle sedmice.