SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA PRAZNUJE BADNJI DAN: Evo kako se pravilno badnjak unosi u kuću i i koji se običaji obavezno poštuju

Foto: Profimedia, Vikipedija

Srpska pravoslavna crkva praznuje Badnji dan, dan koji se proslavlja uoči Božića i najavljuje ovaj veliki praznik. Ime je dobio po badnjaku koji taj dan unosimo u naše domove. Ustaljen je običaj da se na ovaj dan porodica okupi za posnom trpezom.

Ranije se za Badnje veče večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera, stavi malo slame i grančica badnjaka.

Staro porijeklo običaja
Mnogi običaji vezani za Badnji dan sasvim su paganski, a crkva im je kasnije dala hrišćansko obilježje. Običaje oko Badnjeg dana su Srbi nasledili od svojih predaka i još uvijek ih održavaju.

Za badnjak se siječe grana hrasta, koji je kod Slovena oduvek bio sveto drvo. Vezuje se za slovensko božanstvo Svetovida.

Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopisnih radnji i svi su oni povezani sa porodičnim kultom i kultom ognjišta.

Narodni običaji oko Badnjeg dana su veoma stari i do danas se mnogo običaja izgubilo ili zaboravilo. U različitim krajevima, običaji se razlikuju u nekim elementima, a danas su prilagođeni životu u gradu.

Loženje badnjaka je u vezi sa ognjem i ognjištem. To je središnji element simbolike rađanja novog sunca jer je i Badnji dan odmah poslije kratkodnevnice. Mladi hrast je spaljivanjem davan ognju radi nove godine, a pregršti varnica bacanih u nebo su najavljivale mnogo roda i prinosa.

Već u ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Badnjak sijeku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, pre izlaska sunca.

Prije sječenja se drvetu nazove „dobro jutro“, čestita mu se praznik i moli se da donese zdravlje i sreću porodici. Zatim se drvo posipa žitom, a u nekim krajevima mu se daruje kolač posebno umešen za tu priliku. Drvo se ne sme dodirnuti golim rukama, pa onaj koji ga siječe navlači rukavice.

Drvo se uvijek zasijecalo sa istočne strane jer je trebalo da padne na istok. Onaj ko je sekao badnjak, trudio se „da se drvo ne muči“ tj. da se obori iz jednog udarca ili najviše sa tri. Ako drvo ne padne ni posle trećeg udarca, mora se kidati rukama jer više udaraca nije dozvoljeno.

Kada domaćin donese badnjak, ostavlja ga pored ulaznih vrata, a tek sa prvim mrakom se badnjak unosi u kuću i stavlja, prema običaju, na ognjište.

Poslije donošenja badnjaka kolje se pečenica (ponegdje se kolje ili „utuče“ na Tucindan). Obično je to prase, rijetko jagnje (u vreme Božića nema jaganjaca), a ponegde ćurka ili guska. Pečenica je žrtva za novo ljeto, a ponegde se zove i veselica ili božićnjar. To je ostatak starog kulta prinošenja žrtve za rađanje novog Boga.

Unošenje badnjaka i slame
U toku dana, domaćica u jedno sito stavi sve vrste žitarica, suvih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji u vrhu stola gdje se večera.

Ponegdje sito stave pod sto, a ponegde kod ognjišta. Tim žitom posipaju se badnjak, slama i polažajnik.

Pred veče domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kada ukućani pitaju „Ko je?“ odgovara „Badnjak vam dolazi u kuću“. Potom mu domaćica otvara i obraćajući se badnjaku govori „Dobro veče badnjače!“. Domaćin stupajući desnom nogom preko praga unosi badnjak u kuću i pozdravlja ukućane rečima „Srećno vam Badnje veče“, na šta ga ukućani otpozdravljaju sa „Bog ti dobro dao i sreće imao“, dok ga domaćica dočekuje sipajući po njemu žito iz sita.

Noseći badnjak domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva djeca idu za njim pijučući kao pilići. Domaćin obilazi sve uglove doma bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima. Ostali orasi i lešnici se ostavljaju i u slami ispod stola i najčešće se jedu sa medom. Orahe koji su u uglovima niko ne uzima.

Po unošenju badnjaka, domaćin ili domaćica, unosi slamu i raznosi je po cijeloj kući, a posebno na mjesto gdje će biti postavljena večera. Pri tome onaj ko nosi slamu kvoca, a ostali pijuču. Preko slame se postavlja stolnjak jer se, prema starom običaju, služi i jede na podu. Stolice su iznijete iz kuće i sedi se na slami.

Posle Božića se ova slama nosi u obor, štalu ili ambar, a njome su naši stari i obavijali voćke da bi bolje rodile.

Paljenje badnjaka
Badnjak se celiva, maže medom i stavlja na ognjište. Kada je badnjak stavljen na ognjište, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću − kitili su ga zelenim granama, ljubili, ali i prelivali vinom, posipali žitom…

Običaj nalaganja badnjaka na vatru veoma je star. Djeca „džaraju“ vatru, odnosno grančicama raspaljuju vatru izazivajući pregršt varnica i iskri govoreći „koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica…“ nabrajajući svu stoku i živež čije se blagostanje priželjkuje.

Negdje se uz badnjak u kuću unosi i pečenica i govori „Dobro veče, čestiti vi i badnje veče“, a ukućani odgovaraju „Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica“.

Po završetku, domaćin okadi cio dom i večeru, zapali sveću i pristupa se badnjoj večeri.

Badnjanski kolač
Božićni kolač, poznat pod različitim nazivima, domaćica je mijesila rano ujutru na Badnji dan, a nekad mu je pripisivana posebna moć.

Negdje se na Badnje veče mesi česnica, badnjački kolač, bez kvasca sa orasima i namazana medom.

Badnja večerea
Slama koja se unosi u kuću, obedovanje na podu i raznošenje oraha po kući su deo kulta mrtvih. To veče se u kući očekuju „domaći“ ili „domaći pokojnici“ ili „domaći duhovi“. Svi preci su sa ukućanima, zato je večera tiha da ih ne bi otjerali i zato se tri dana sa trpeze ne prikuplja nego samo donosi, pa se čak i ne čisti po kući.

Bdenje
Tokom noći se pazilo kad će badnjak da pregori. Nekada su svi ukućani ostajali budni dok badnjak ne pregori, a kasnije je samo jedan muškarac ostajao da bdi.

Opraštanje

Prema običaju, onaj ko se tokom godine sa nekim zavadio, na Badnji dan sa njim treba da se pomiri.

Savremeno obilježavanje Badnjeg dana
U današnjim, urbanim uslovima se proslava Badnjeg dana izvodi u donekle promenjenom i prilagođenom obliku.

U nemogućnosti siječe badnjaka u šumi i spaljivanja na ognjištu sačuvane su neke druge osobenosti ovog dana, a to je posna, ali bogata trpeza, kupljeni badnjak u obliku par hrastovih grančica i nešto slame (negde se doda i grana drena) uvezanih crvenom vrpcom.

Posvećenost ognjištu se ogleda u okupljanju cele porodice za trpezom.

Ranije se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera, stavi malo slame i grančica badnjaka.

Spaljivanje badnjaka se obavlja, uglavnom, paljenjem par listova hrasta u pogodnom prostoru. U novije vrijeme se širom Srbije javilo kolektivno nalaganje badnjaka ispred crkve, odnošenjem u crkvenu portu ili ispred manastira, gdje se kućni badnjak spaljuje na velikom badnjaku, prenosi Žena.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

PRIPERMA ZA VASKRŠNJU RADOST: Danas jednu stvar nikako nemojte uraditi, predstavlja veliki grijeh

VELIKA subota, drugi dan hrišćanske žalosti, u narodnoj tradiciji predstavlja neraskidiv spoj tuge zbog stradanja i užurbanih priprema za trijumf života koji donosi Vaskrs.

VASKRŠNJA JAJA I VASKRŠNJA SUBOTA: Simbol života i vjere, danas posljednje pripreme za najveće hrišćanski praznik

VASKRŠNJA jaja zauzimaju centralno mjesto u obilježavanju Vaskrsa, najvećeg hrišćanskog praznika, a njihova simbolika i običaji duboko su ukorijenjeni u tradiciji pravoslavnih naroda.

„SIMBOL UBODA I ZLA“ Lidija Vukićević otkrila šta nikako ne stavlja na vaskršnju trpezu

GLUMICA Lidija Vukićević poznata je po tome što sa velikom ljubavlju i pažnjom njeguje porodične običaje i tradiciju, a uskršnjim praznicima pristupa s posebnom radošću.

USKRŠNJI HOROSKOP: Evo kome stiže nenadana i velika radost

USKRŠNJI horoskop 2026 otkriva ko dobija nenadani novac i veliku radost.

DNEVNI HOROSKOP ZA SUBOTU, 11. APRIL: Strastven susret pred Vagama, Bikovi imaju nepotrebnih troškova

SAZNAJTE šta vas u subotu, 11. aprila, očekuje na poslu, u ljubavi, na zdravstvenom planu, u domu i porodici, kako ćete se slagati sa prijateljima...

ŠTA SE RADI SA STAROM ČUVARKUĆOM? Jedino su 2 stvari ispravne

NA današnji dan se prema tradiciji farbaju jaja, a prvo obojeno jaje crvenom bojom se naziva čuvarkuća. U tom trenutku "staro", prošlogodišnje crveno jaje, treba zamijeniti novim

DARKO LAZIĆ NA VELIKI PETAK SA PORODICOM: Supruga Katarina pokazala šta se nalazi na njihovom stolu (FOTO)

FOLKER Darko Lazić provodi Veliki petak sa svojom porodicom u Brestaču.

MEDITERANSKA KUHINJA: Napravite losos u žutom sosu (RECEPT)

UNESITE duh mediteranske kuhinje u vaš dom pripremom ovog veoma ukusnog i sočnog jela. Losos nikad nije bio ljepši nego sad!

JEDAN SASTOJAK MIJENJA SVE: Evo kako izbijeliti jaja bez sirćeta i trljanja

KAKO izbijeliti jaja bez sirćeta i trljanja? Uz ovaj tajni sastojak, ljuska će biti bijela kao snijeg. Savršen trik za najljepša uskršnja jaja!

KO JE DARIN NOVI DEČKO? 20 ljeta mlađi, evo čime se bavi

UPRKOS razlici u godinama, njihova veza funkcioniše stabilno i bez većih problema.