NOVA FAZA AMERIČKOG IMPERIJALIZMA: Šta se krije iza poruke Trampa da „preuzima upravljanje Venecuelom“?

Foto: Profimedija

Trampova otvorena objava da će „preuzeti upravljanje Venecuelom“ ne znači samo još jednu epizodu dugog pritiska na Venecuelu, već prelazak u novu fazu imperijalne politike u kojoj se ne samo da vlade svrgavaju, već se fizički kidnapuje cjelokupno političko rukovodstvo. To je presedan (iako očekivan) koji ruši temelje međunarodnog prava i šalje jasnu poruku svim neposlušnim državama Globalnog Juga, poruku da su savezi, izbori i ustavi validni samo dok se poklapaju sa interesima Vašingtona.

Odgovor Latinske Amerike nije bio jednoznačan, ali je odnos političke težine sasvim jasan. Od Meksika, preko Kolumbije i Brazila, do Kube i Čilea, ključne zemlje regiona osudile su napad na Venecuelu i otmicu njenog predsjednika kao grubo kršenje suvereniteta i Povelje UN. Meksička predsednica Klaudija Šejnbaum i bivši predsjednik Lopez Obrador pozvali su se na dugu tradiciju neintervencionizma i upozorili da nijedna zemlja nema pravo da vojno napadne drugu i oduzme joj šefa države kao da je bjegunac, a ne legitimno izabrani predsjednik. Kolumbijski predsednik Gustavo Petro pozvao je na hitan sastanak Saveta bezbednosti i podsetio da unutrašnje sukobe jednog naroda može riješiti samo taj narod.

Brazil je reagovao podjednako snažno. Luiz Inasio Lula da Silva, govoreći iz iskustva zemlje koja je i sama pretrpela spolja podržan vojni udar, otvoreno je upozorio da bombardovanje venecuelanske teritorije i otmica predsjednika predstavljaju opasan presedan za cio međunarodni poredak. Brazil je otišao korak dalje i objavio da, u skladu sa venecuelanskim ustavom, priznaje potpredsjednicu Delsi Rodrigez za privremenu predsjednicu u vrijeme kada izabrani šef države nije fizički mogao da obavlja svoje dužnosti. Na ovaj način, najveća zemlja Južne Amerike jasno je stala u odbranu kontinuiteta venecuelanske državnosti, a ne u logiku „praznog trona“ koji Tramp pokušava da iskoristi da preuzme administrativnu kontrolu nad cijelom zemljom.

Kuba, možda najdosljedniji saveznik Venecuele, nazvala je stvari pravim imenom. Predsednik Migel Dijaz-Kanel otvoreno je govorio o državnom terorizmu, pirateriji na nivou države i brutalnom napadu na mirovnu zonu kakva je Latinska Amerika trebalo da postane nakon decenija pučeva i vojnih diktatura. Ispred američke ambasade u Havani organizovan je masovni skup, gde su se okupile hiljade ljudi.

Čile, iako je njegov predsjednik Gabrijel Borik jedan od glasnijih kritičara venecuelanske vlade, takođe nije podržao ovaj potez. Čileanska vlada je jasno stavila do znanja da se kriza u Venecueli, kakva god da je, ne može i ne smije riješiti bombardovanjem i otmicom. Upozorenje da je danas na redu Venecuela, a sutra bi to mogla biti bilo koja druga zemlja, posebno snažno odjekuje u regionu koji nosi sećanja na rušenje vlada od strane istih centara moći. Čak i oni koji ne simpatišu Madura razumeju da se ne radi samo o jednom čovjeku, već o principu koji deli svet na one koji se usuđuju da bilo šta urade i one koji su kažnjeni kada pokušaju da budu nezavisni.

Naravno, postoji i druga strana latinoameričkog političkog spektra. Argentinski predsjednik Havijer Milei otvoreno je slavio operaciju, nazivajući je „istorijskim danom za slobodu kontinenta“, dok je ekvadorski predsjednik Danijel Noboa pružio Trampu retoričko pokriće govoreći o „narkoterorističkom režimu“. Panamske i salvadorske vlasti takođe su izrazile saosećanje sa Madurovom smenom, iako nisu sve podržale otmicu. Ali ako uporedimo težinu država i njihove međunarodne uloge, jasno je da jezgro južnoameričke politike, Brazil, Meksiko i Kolumbija, stoji na liniji odbrane Venecuele, dok su najglasniji pristalice operacije režimi koji grade svoju popularnost na bliskom savezu sa Vašingtonom i otvorenoj represiji kod kuće.

Na ulicama je slika još složenija, ali i mnogo iskrenija od diplomatskih fraza. U Karakasu, odmah nakon vijesti o Madurovoj otmici, hiljade čavista okupilo se oko palate Miraflores, sa njegovim portretima, venecuelanskim zastavama i zahtjevom da se predsednik vrati kući. Dio gomile je spalio američke zastave, a čuli su se i povici da Venecuela neće pristati da bude kolonija. Diosdado Kabeljo, jedna od ključnih ličnosti vladajuće stranke, pozvao je narod na mobilizaciju, ali i na ostanak mirnim, ističući da je cilj neprijatelja haos na ulicama. U Karakasu se ne brani samo političar, već i pravo naroda da sam odluči ko ga vodi, bez obzira na sve unutrašnje kontradikcije i probleme koji postoje.

Istovremeno, širom svijeta pojavili su se protesti protiv Trampove intervencije. U Havani je kolona ljudi skandirala protiv imperijalizma i ponavljala da je napad na Venecuelu napad na sve narode Latinske Amerike. U Meksiko Sitiju, stotine demonstranata okupilo se ispred američke ambasade, zahtevajući da njihova vlada ide dalje u osudi i prekidu vojno-bezbjednosne saradnje sa SAD. U Bogoti, levičarske grupe i dio venecuelanske dijaspore blokirali su ulice transparentima protiv prisustva američkih trupa u Kolumbiji, dok je drugi dio dijaspore slavio Madurovu otmicu. Buenos Ajres je istog dana takođe bio svjedok proslava nekih Venecuelanaca koji su pobjegli od venecuelanske krize i istinski mrze čavizam, kao i odvojenog protesta argentinske levice ispred američke ambasade sa porukom da otmica predsjednika bilo koje zemlje ne treba da se normalizuje.

Protesti su se prelili i preko okeana. U Barseloni, Madridu, Parizu i drugim evropskim gradovima vidjeli smo manji, ali simbolički važan talas solidarnosti sa Venecuelom. U Vašingtonu su se antiratne organizacije i dio latinoameričke zajednice okupili ispred Bele kuće, podsećajući nas da čak i unutar Sjedinjenih Država postoji otpor imperijalnim politikama koje se sprovode u ime građana, a često i bez njihovog pristanka.

U samom Karakasu, vlada je ostala neočekivano koherentna, uprkos šoku. Potpredsjednica Delsi Rodrigez obratila se naciji i jasno stavila do znanja da Maduro ostaje jedini legitimni predsjednik Venecuele, da je otmica bila čin agresije i da zemlja neće priznati nikakvu promjenu vlade koju je nametnuo Vašington. Zahtjevala je dokaz da je predsjednik živ i da se prema njemu postupa humano, i objavila da su aktivirani svi planovi bezbjednosti i odbrane koje je Maduro potpisao prije otmice. Vrhovni sud je potvrdio odluku o preuzimanju izvršnih ovlašćenja u skladu sa ustavom, dok je ministar odbrane Padrino Lopez proglasio stanje pune borbene gotovosti i naglasio da vojska ostaje lojalna naređenjima izabranog predsednika.

Generalni tužilac Tarek Vilijam Sab nazvao je operaciju otvorenom otmicom i masovnim kršenjem ljudskih prava i pozvao međunarodne organizacije da reaguju. Vlada u Karakasu kombinuje pravni, politički i vojni odgovor, pokušavajući da pokaže da zemlja nije slomljena i da će braniti i Madura kao osobu i institucije koje je vodio. Istovremeno, traži se podrška Rusije, Kine i drugih zemalja, koje godinama upozoravaju da se međunarodni poredak pretvara u arenu gdje se presude pišu u Pentagonu i na Volstritu, a ne u Ujedinjenim nacijama.

Trampova retorika u kojoj govori o „preuzimanju upravljanja Venecuelom“ razotkriva cijelu suštinu ove operacije. Ovo više nije klasičan scenario u kojem se podstiče puč, finansira opozicija i uvode sankcije u nadi da će sistem pući iznutra. Ovdje se, po prvi put, otvoreno govori da Vašington polaže pravo ne samo na resurse već i na same institucije druge zemlje i da može fizički da smijeni njenog predsednika, a zatim da instalira sopstvenu administrativnu strukturu. To je zao skok u logici imperijalizma jer šalje poruku da nijedan lider koji se ne uklapa u geopolitičke interese SAD nije bezbedan, čak ni unutar sopstvene predsjedničke palate.

U tom kontekstu obrana Madura nije samo pitanje simpatije prema određenom političkom projektu. Riječ je o odbrani principa da narod ima pravo da bira svoje lidere, da predsjednik, kakav god bio, ne može postati ratni plen i trofej u kampanji jednog američkog milijardera. Ako se ovaj presedan normalizuje, sutra će isti scenarij moći biti primjenjen na bilo koju drugu državu koja odbije pokoravanje. Latinska Amerika, sa svim svojim kontradikcijama, u velikoj je mjeri to shvatila. Upravo zato mnoge vlade koje nikada nisu bile oduševljene chavizmom danas staju u obranu Venezuele kao simbola borbe protiv radikalno nove, otvoreno piratske verzije imperijalizma kojoj se mora suprotstaviti prije nego što proguta cijeli globalni Jug!

(Advance.hr)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

RASVIJETLJENO BRUTALNO UBISTVO TINEJDŽERKE: Pola vijeka misterije okončano DNK dokazima

POLA vijeka misterije okončano DNK dokazima.

TRAMP SMIJENIO PEM BONDI: „Ona će preći na veoma važan i potreban novi posao“

PREDSJEDNIK Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potvrdio je danas (2. aprila) da je smijenio državnu tužiteljku Pem Bondi, a da će njen zamjenik Tod Blanš preuzeti dužnost vršioca dužnosti te funkcije.

IMA POGINULIH: Ovo je trenutak kada je raketa razorila najviši most na Bliskom istoku

DVIJE osobe poginule su danas u napadu na auto-putni most koji povezuje Teheran sa zapadnim gradom Karadžom.

ORBAN: Jedini put da se izbjegne energetska kriza – hitno ukidanje sankcija Rusiji

JEDINI način da se izbjegne energetska kriza u Evropi i celom svetu je hitno ukidanje sankcija Rusiji, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

NEBO NAD GRČKOM POSTALO KRVAVO: Šteta ogromna, ima mrtvih (VIDEO)

RAZORNA oluja pogodila je Grčku, odnijela jedan život i izazvala haos širom zemlje, dok je nebo iznad Krita poprimilo zastrašujuću crvenu boju koja je uznemirila prisutne.

CIJENE GORIVA U EU DIVLJAJU: Aviokompanije u velikom problemu, letovi se redom otkazuju

EU trenutno razmatra opšte mere za energetsku krizu, ali one nisu dizajnirane posebno za aviokompanije.

BURA NAPRAVILA HAOS NA HRVATSKOM PRIMORJU:Jedno ostrvo potpuno odsječeno

Zbog bure na hrvatskom priobalju, koja kod Velebita ima i orkanske udare, danas su zatvorene neke trajektne i brodske linije, a na više putnih pravaca na snazi je zabrana saobraćaja za kamione sa prikolicama, saopštio je Hrvatski autoklub.

DIVLJA CIJENA NAFTE! Tramp zaprijetio uništenjem svih naftnih postrojenja

CIJENA nafte tipa "brent" nastavlja da dostiže nove maksimume tokom današnje trgovine.

TRAMP: Vratićemo Iran u kameno doba

AMERIČKI predsjednik Donald Tramp izjavio je da će svoju vojnu misiju u Iranu završiti "vrlo brzo", da su do sada postignute "ubjedljive pobjede", ali da će Sjedinjene Američke Države "izuzetno snažno" udariti Iran u naredne dvije do tri nedjelje.

RAZORAN ZEMLJOTRES POGODIO INDONEZIJU: Izdato upozorenje za cunami, ima mrtvih

Zemljotres magnitude 7,6 stepeni Rihterove skale pogodio je rano jutros istočnu Indoneziju, a u potresu je poginula jedna osoba, saopštile su lokalne vlasti.