OD DANAS NOVA PRAVILA ULASKA I IZLASKA IZ EU: Uslijedile promjene za građane BiH

Cilj je evidentirati sve ulaske i izlaske državljana zemalja izvan EU koji putuju na kratki boravak (90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana), što će vlastima omogućiti automatsko praćenje prekoračenja boravka i odbijanje ulaska.

– To će pomoći graničnim službenicima da provjere da li je osoba koja posjeduje pasoš ono što tvrdi da jeste i da je njen pasoš pravi, a ne lažan – rekla je Assita Kanko, desničarski poslanik EU koja je nadgledala pregovore u ime Evropskog parlamenta.

Šta se dešava 12. oktobra?

Putnici izvan Evrope koji stižu u sve zemlje EU – sa izuzetkom Kipra i Irske, koje nisu u Šengenskoj zoni – bit će zamoljeni da pokažu svoj pasoš i da im se uzmu otisci prstiju i fotografišu na graničnim kontrolnim punktovima.

Ove informacije će takođe biti potrebne po dolasku u članice Šengena Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku, a u većini slučajeva će se čuvati tri godine.

Biće prikupljene pri prvom ulasku nakon uvođenja EES-a. Za buduća putovanja, službenici za kontrolu pasoša će provjeravati otiske prstiju i fotografije putnika u bazi podataka – postupak koji, prema EU, traje kraće.

Sistem će se postepeno uvoditi tokom šestomjesečnog perioda do 10. aprila 2026. godine.

Najveće evropske zemlje, poput Francuske i Njemačke, u početku će provoditi samo nekoliko provjera kako bi izbjegle velike redove na aerodromima.

Neke manje zemlje, poput Estonije i Luksemburga, u potpunosti će implementirati sistem od samog početka.

Druge će imati mješovit pristup. U Hrvatskoj, na primjer, prikupljanje biometrijskih podataka će se vremenom povećavati, sa početnih četiri sata dnevno na 12 sati dnevno od decembra.

Slovenija će, prema navodima svoje policije, postepeno uvoditi EES na svojim ulaznim tačkama Šengena, koje se sastoje od tri međunarodna aerodroma i dva pomorska granična prelaza.

Promjene će takođe uticati na posjetioce iz zemalja s bezviznim režimom za putovanja u Evropu, poput Velike Britanije, Australije, Sjedinjenih Američkih Država i većeg dijela Južne Amerike.

U državama koje graniče s EU, poput zemalja kandidatkinja Albanije i Sjeverne Makedonije, građani se upozoravaju da se upoznaju s promjenama kako bi izbjegli nepotrebna kašnjenja.

Hoće li biti kašnjenja?

Postoji zabrinutost da bi prikupljanje ovih novih podataka moglo uzrokovati duge redove na aerodromima i željezničkim stanicama sljedeće sedmice.

– Kao i uvijek, kada se uvode važni novi IT sistemi, može doći do nekih problema. Ali zato će sistem početi s radom u niskoj sezoni za međunarodna putovanja. Nadalje, postepeno uvođenje je dogovoreno upravo kako bi se izbjegli veći problemi – kazala je Kanko.

– A u slučaju nepredviđenih problema ili predugog vremena čekanja, lokalni granični policajci mogu privremeno obustaviti korištenje sistema kako bi upravljali situacijom – dodala je.

Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova zauzelo je optimističan ton, rekavši da očekuje da će situacija biti „normalna, bez problema sa zagušenjem“ 12. oktobra.

Međutim, dodali su da potpuna implementacija sistema ostaje „veliki izazov“ za Francusku, koja je jedna od vodećih svjetskih turističkih destinacija, zabilježivši 100 miliona stranih posjetilaca u 2024. godini.

Britanski putnici će biti među najpogođenijima s obzirom na njihove snažne transportne veze s EU, ali operateri poput onih zaduženih za podmorski željeznički tunel između Francuske i Engleske uvjereni su da će sve teći glatko.

– Sve je spremno, sve je pripremljeno i sve je već testirano sa stotinama kupaca – rekao je u septembru za AFP Jan Lerihe, glavni izvršni direktor kompanije Getlink, operatera tunela ispod La Manša.

Getlink je saopštio da je potrošio 80 miliona evra (92,6 miliona dolara) na svoje nove sisteme instalirane u Britaniji i Francuskoj.

Koje su koristi za Evropljane?

Novi sistem stupa na snagu skoro deset godina otkako ga je prvi put predložila Evropska komisija.

Komisija je saopštila da će pomoći “u sprečavanju ilegalnih migracija i pomoći u zaštiti bezbjednosti svih koji žive u Evropi ili putuju u nju”.

Francusko ministarstvo unutrašnjih poslova kaže da će sistem takođe omogućiti identifikaciju zloupotrebe viza – ako je, na primjer, turistička viza kasnije pretvorena u boravišnu kartu za “privatni i porodični život” – i da sazna da li je osoba kojoj je odbijen azil napustila Šengenski prostor.

„To će osigurati da ljudi koji ulaze u Šengenski prostor imaju važeće lične dokumente – rekla je Kanko, dodajući da svi dobronamjerni posjetioci EU „mogu nastaviti dolaziti bez brige ni o čemu“.

Potpuna implementacija EES-a je preduslov za uvođenje još jednog sistema za državljane trećih zemalja koji ulaze u EU. To je Evropski sistem za informacije i autorizaciju putovanja (ETIAS), čije se uspostavljanje očekuje sljedeće godine.

ETIAS je elektronsko odobrenje putovanja za Šengenski prostor, slično američkom ESTA sistemu. Državljani trećih zemalja moraće popuniti onlajn obrazac prije putovanja u EU, platiti naknadu od 20 evra i čekati odobrenje.

Putnicima bez važeće ETIAS dozvole može se spriječiti ulazak na let ili im se može uskratiti ulazak u Šengenski prostor.

(ATV)