– Svi znaci su ukazivali na to da Sunce ulazi u produženu fazu niske aktivnosti – izjavio je glavni autor studije i NASA fizičar Džejmi Jasinski.
Naučnici su još od osamdesetih godina prošlog vijeka primjećivali da se aktivnost na površini Sunca postepeno smiruje, a taj trend je kulminirao 2008. godine, kada je zabilježena „najslabija solarna aktivnost ikada“. Na osnovu toga, predviđalo se da će se stanje mirovanja nastaviti.
Međutim, poput logorske vatre koja iznenada oživi, Sunce je naglo promijenilo pravac. Tokom narednih godina zabeležen je skok „različitih parametara plazme i magnetnog polja“, a broj sunčevih pega premašio je sva očekivanja.
Ciklusi aktivnosti i dugoročne zagonetke
Odavno je poznato da Sunce prolazi kroz periodične cikluse aktivnosti svakih 11 godina. U tom periodu, poznatom kao solarni ciklus, aktivnost raste do „solarnog maksimuma“, a zatim opada do „solarnog minimuma“.
Ovaj 11-godišnji ciklus dio je dužeg, 22-godišnjeg ciklusa poznatog kao Hejlov ciklus, tokom kojeg magnetski polovi Sunca zamene mjesta.
Foto: Profimedia
Ipak, Sunce prolazi i kroz mnogo duža razdoblja mirovanja, poput onih zabilježenih između 1645. i 1715. i od 1790. do 1830. godine, kada su sunčeve pege gotovo potpuno nestale. S obzirom na dugotrajno smirivanje od osamdesetih godina, naučnici su očekivali sličan scenario, ali umesto toga svedočimo ponovnom jačanju aktivnosti.
Zašto je ovo važno za Zemlju?
Pojačana solarna aktivnost direktno utiče na našu planetu. Može da ometa radio-komunikacije, optereti električne mreže i poremeti rad navigacionih sistema.
U vreme nove svemirske trke između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, praćenje solarne aktivnosti ključno je za bezbjednost svemirskih putovanja. Neočekivani solarni uslovi mogu oštetiti letelice i ugroziti zdravlje astronauta.
Pored praktičnih razloga, tu je i ona osnovna ljudska radoznalost. Sunce je izvor života na našoj planeti i sprečava da Zemlja bude zaleđena pustoš. Stoga, svaka njegova zagonetka predstavlja pitanje od egzistencijalnog značaja.
(Indeks)
