General Karsten Brouer rekao je za „BBC“ da Rusija predstavlja „veoma ozbiljnu pretnju“ zapadnom odbrambenom savezu, kakvu on nije vidio u svojoj 40-godišnjoj vojnoj karijeri.
Ova oštra upozorenja stižu u vrijeme kada je Ukrajina izvela jedan od najhrabrijih napada do sada, koristeći čitav roj kamikaze dronova sa kamiona, kojima je uništena oprema vrijedna 7 milijardi dolara na dva najvažnija ruska aerodroma.
Ukrajinska bezbjednosna služba SBU tvrdi da je uništila 34% strateških nosača krstarećih raketa na glavnim ruskim aerodromima, a predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nazvao je ovaj napad „istorijskim“.
On je dodao da je upotrijebljeno skoro 120 dronova, a da je komandni centar operacije bio „tik pored FSB“, ruske bezbjednosne službe.
Brouer je ukazao na veliki porast zaliha oružja i municije kod Vladimira Putina, uključujući i proizvodnju 1.500 glavnih borbenih tenkova godišnje, kao i četiri miliona granata kalibra 152 milimetra samo u 2024. godini.
On je rekao da dio te vojne opreme neće ići u Ukrajinu, što ukazuje na moguće jačanje snaga za napad na NATO. Posebno je istakao da su baltičke države pod najvećim rizikom.
Poginuo radnik iz BiH – troje uhapšenih, za dvoje se traga
„Postoji namjera i povećanje zaliha za mogući budući napad na baltičke članice NATO“, rekao je, piše „Dejli Mejl“.
„Analitičari procjenjuju da bi se to moglo desiti 2029. godine. Moramo biti spremni do tada… A ako me sad pitate da li je sigurno da se to neće desiti prije 2029, rekao bih da nije sigurno. Moramo biti spremni da se borimo već večeras“, dodao je.
Brouer je naveo da je Suvaljski prolaz, područje na granici Litvanije, Poljske, Rusije i Bjelorusije, posebno ranjiv na ruske vojne akcije.
„Baltičke države su jako izložene Rusiji, to se jasno osjeća u razgovorima koje vodimo tamo“, rekao je.
Estonci su, prema njegovim riječima, dali poređenje da je kao da su blizu šumskog požara – osjećaju toplotu, vide plamen i mirišu dim, dok u Njemačkoj vjerovatno samo vide malo dima na horizontu.
Ranije ove nedjelje, bivši američki general i šef CIA, Dejvid Petreus, rekao je da je Litvanija najugroženija od ruskog napada.
Rusija bi mogla da izvrši probni upad u tu baltičku državu da testira odlučnost Zapada ili kao pripremu za širi napad.
Brouer je pozvao članice NATO da ponovo jačaju svoje vojske, nakon dugog perioda demilitarizacije.
Nekoliko dana nakon Brouerove izjave, Ukrajina je izvela jedan od najsmjelijih napada u ratu, koristeći roj kamikaze dronova sa kamiona da uništi dva ključna ruska aerodroma.
Zelenski je na društvenim mrežama rekao da je rezultat „apsolutno brilijantan“.
Dva udaljena vojna aerodroma, Olenja u arktičkoj Murmanskoj oblasti i Belaja u istočnoj Sibiru, pogođeni su snažnim eksplozijama tokom noći, a dramatični snimci pokazuju požare koji su trajali satima.
Te baze, udaljene hiljadama kilometara od Ukrajine, ključne su za ruske nuklearne napade i smatrane su nedodirljivim.
Ipak, Ukrajina ih je pogodila sa smrtonosnom preciznošću, koristeći FPV dronove lansirane iz neobilježenih kombija parkiranih blizu aerodroma.
Oba aerodroma, iako daleko od Ukrajine, bila su pod napadom dronova, a desetinama ruskih ratnih aviona sa nuklearnim kapacitetom nanijeta je šteta.
Aerodrom Olenja je dom za rusku zastarjelu flotu bombarder aviona Tu-95 „Medved“, koji se koriste i za obične raketne udare i mogu lansirati nuklearno oružje na Zapad. Nekoliko aviona bilo je izloženo na otvorenom, uprkos prethodnim ukrajinskim napadima na slične objekte.
U plamenu je bila i nuklearna baza Belaja u Irkutskoj oblasti, udaljena oko 4.700 kilometara od Ukrajine.
Imao je svega 23 godine: Poznat identitet mladića iz BiH koji je poginuo u Sloveniji
Napadi su izazvali žestoke pozive u ruskim vojnim krugovima za nuklearnu odmazdu. Ruska nuklearna doktrina dozvoljava nuklearni odgovor u slučaju napada na „kritičnu državnu ili vojnu infrastrukturu“.
Posebno, „napad neprijatelja koji ometa rad nuklearnih snaga i prijeti sposobnosti Rusije da odgovori“ mogao bi da natjera Putina da naredi atomski udar, prenosi „Dejli Mejl“.
(Agencija)
