PREKRŠIO USTAV BiH: Šmit je počinio krivično djelo prema Dejtonu, ko će ga tužiti?

Foto: TANJUG/ SAVA RADOVANOVIĆ/bs
Oni su napravili analizu koja jasno dokazuje da je Kristijan Šmit prekršio Dejtonski sporazum počinivši niz drugih krivičnih djela kažnjivih po međunarodnom pravu.
On je zapravo optužio Milorada Dodika u ime građana Republike Srpske, poništavajući njihovo pravo da donose sopstveni Krivični zakon, koji im je zagarantovan Ustavom BiH. Ukratko, počeo je da radi sa Srbima ono što su Petrič i Ešdaun uradili sa Hrvatima.
1. PRAVNI OKVIR DEJTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA
Dejtonski mirovni sporazum (DMS) se sastoji od 11 aneksa, od kojih je Aneks IV Ustav Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument jasno definiše nadležnosti institucija BiH, uključujući zakonodavnu i sudsku vlast.
Ustav BiH ne predviđa mogućnost nametanja zakona od strane visokog predstavnika, a zakonodavnu funkciju dodjeljuje isključivo Parlamentarnoj skupštini BiH.
1.1. Član III Ustava BiH: Nadležnosti i odnosi između institucija BiH i entiteta
Stav 1. jasno kaže da su isključive nadležnosti države BiH spoljna politika, carina, monetarna politika i međunarodno pravo.
U stavu 2 se navodi da sve nadležnosti koje nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima.
Stav 3 reguliše zakonodavni proces, jasno utvrđujući da zakone može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH.
To znači da visoki predstavnik ne može mijenjati Krivični zakon BiH, jer bi to predstavljalo direktno preuzimanje nadležnosti nadležnih institucija.
1.2. Član VI Ustava BiH: Sudska vlast
Ustavni sud BiH tumači Ustav i štiti njegovu primjenu. Nigdje se ne spominje ovlašćenje Visokog predstavnika da mijenja Krivični zakon ili nameće pravne akte.
2. BONSKA OVLAŠĆENJA – POLITIČKI AKT BEZ PRAVNE OSNOVE
Bonska ovlaštenja (1997.) nisu dio Dejtonskog sporazuma , već su ih uveli predstavnici država članica Vijeća za implementaciju mira (PIK), bez formalne ratifikacije od strane bilo kojeg parlamenta, uključujući Parlament BiH ili parlamente država potpisnica Dejtona.
Osim što nemaju formalno pravni legitimitet, Bonska ovlašćenja nisu usvojena ni jednim međunarodnim ugovorom, što znači da su pravno nevažeća prema međunarodnom pravu.
3. ŠMIT KRŠI MEĐUNARODNO PRAVO
Dejtonski sporazum nije dao visokom predstavniku zakonodavna ovlašćenja.
Bonska ovlaštenja nisu pravno valjana, jer ih nikada nije ratifikovao Parlament BiH.
Nametanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakona Šmit je prekršio princip suvereniteta BiH (član 2. Povelje UN).
Miješanje u zakonodavni sistem države bez mandata UN i Parlamenta BiH predstavlja kršenje međunarodnog prava (član 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima).
4. ŠTA BiH MOŽE DA UČINI?
BiH može preduzeti međunarodne pravne korake protiv Šmita, i to:
4.1. TUŽBA PRED MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE (MSP)
ICJ (International Court of Justice) ima nadležnost nad sporovima između država. BiH može podnijeti tužbu protiv Njemačke kao države koja je imenovala Šmita, jer je njegovo djelovanje suprotno međunarodnom pravu i suverenitetu BiH.
4.2. ŽALBA PRED EVROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA (ECHR)
Građani BiH mogu podnijeti tužbu protiv Šmita zbog kršenja prava na demokratsko odlučivanje, jer je njegovo nametanje zakona direktno suprotno principu pravne sigurnosti i demokratije.
4.3. TUŽBA PRED MEĐUNARODNIM KRIVIČNIM SUDOM (ICC)
Ukoliko Šmitovi postupci dovedu do sistematske zloupotrebe ovlašćenja, pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) bi mogao biti pokrenut slučaj za političku represiju i donošenje zakona bez pravnog osnova.
Šmit nema pravo mijenjati Krivični zakon Bosne i Hercegovine jer za to nema osnova u Dejtonskom sporazumu ili međunarodnom pravu. Bonska ovlašćenja su politička odluka, a ne pravni dokument, i njihovo korišćenje predstavlja pravnu zloupotrebu i višak ovlašćenja.
Bosna i Hercegovina ima pravne mehanizme da ospori Šmitove odluke pred međunarodnim sudovima i zaštiti svoj suverenitet. Ključni potez je tužba pred Međunarodnim sudom pravde protiv Njemačke, jer je Berlin imenovao Šmita bez saglasnosti Savjeta bezbednosti UN.
ŠMIT JE PRILIKOM NAMETANJA IZMJENA KRIVIČNOG ZAKONA BIH OBESMISLIO PRAVO GRAĐANA DA ODREĐUJU VLASTITE ZAKONE I NEZAKONITO OPTUŽIO DODIKA
Kristijan Šmit je nametanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH preuzeo ovlašćenja koja mu Dejtonski sporazum ne daje, obesmislio je demokratski proces u BiH i direktno narušio suverenitet građana – kako Federacije BiH tako i Republike Srpske.
1. ŠMIT JE IZBJEGAO PRAVA GRAĐANA I PARLAMENTA
Krivični zakon BiH, kao jedan od osnovnih zakona države, može se mijenjati isključivo kroz zakonodavni proces u Parlamentarnoj skupštini BiH. Međutim, Šmit je zaobišao ovaj proces, donio svoju odluku i potpuno eliminisao pravo demokratski izabranih predstavnika BiH da odlučuju o normama kazne.
to znači:
Obesmislio je rad institucija BiH i poništio ulogu parlamenta.
Spriječio je građane BiH da preko svojih izabranih predstavnika mijenjaju Krivični zakon.
Direktno uticao na pravosuđe stvarajući osnovu za politički proces protiv Milorada Dodika i vlasti RS.
2. ŠMIT JE JEDNIM POTEZOM PONIŠTIO PRAVO REPUBLIKE SRPSKE DA IMA SUVEREN KRIVIČNI ZAKON
Prema članu III Ustava BiH, entiteti imaju nadležnost za sva pitanja koja nisu izričito dodijeljena BiH . Budući da Ustav BiH nigdje ne spominje krivično zakonodavstvo na državnom nivou, Republika Srpska ima pravo da donosi svoje krivično zakonodavstvo, a izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH treba da budu dogovorene kroz institucije, a ne nametnute od strane međunarodne birokrate.
Sastanak Dodika i Stevandića: Potpuna zloupotreba Suda i Tužilaštva BiH, nepotrebno dižu tenzije
Šmit je:
On je Narodnoj skupštini RS oduzeo pravo da učestvuje u izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.
Uzurpirana ovlašćenja koja pripadaju entitetskim i državnim zakonodavcima.
On je svojom uredbom uveo pravni presedan prema kojem OHR može direktno krivično goniti političke predstavnike RS.
3. ŠMIT OPTUŽIO DODIKA U IME GRAĐANA KOJIMA JE ODUZIO PRAVO NA ODLUČIVANJE
Šmit je ne samo prekršio Dejton, već je direktno krojio pravosudne procese u BiH tako što je optužnicu protiv Dodika učinio neizbježnim.
Optužnicom protiv Dodika na osnovu Šmitovih izmjena zakona, Tužilaštvo BiH ne primjenjuje zakon koji su donijeli legalni organi vlasti, već zakon koji je Šmit nezakonito nametnuo.
to znači:
Uveo pravnu nesigurnost – ako visoki predstavnik može mijenjati krivične zakone bez parlamenta, onda nijedan zakon u BiH više nije siguran.
Ispolitizovano pravosuđe – sudski procesi sada zavise od volje OHR-a, a ne od zakona koje donosi Parlament BiH.
Postavio presedan prema kojem OHR može izreći kaznene mjere protiv bilo kojeg političara ili građanina u BiH bez demokratskog legitimiteta.
4. ŠTA BiH MOŽE DA UČINI
BiH i Republika Srpska mogu pokrenuti pravne radnje protiv Šmita, uključujući:
4.1. TUŽBA PRED MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE (ICJ)
BiH može tužiti Njemačku zbog imenovanja Šmita bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, čime se krši međunarodno pravo.
4.2. TUŽBA PRED EVROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA (ECHR)
Građani BiH mogu tužiti OHR zbog kršenja demokratskog prava na donošenje zakona kroz parlament, što je suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
4.3. POLITIČKA BLOKADA ODLUKA OHR-a NA NIVOU BIH
Republika Srpska može usvojiti zakon kojim će Šmitove odluke proglasiti nevažećim na teritoriji Republike Srpske.
Pokrenuti proces u UN za formalno osporavanje Šmitove uloge.
Šmit je ne samo prekršio Dejtonski sporazum, već je i nezakonito promijenio Krivični zakon BiH, čime je eliminisano pravo građana i demokratskih institucija da odlučuju o zakonima koji ih obavezuju.
Njegova odluka je direktno politički motivisana, jer je postavila pravni okvir koji omogućava krivično gonjenje Dodika, bez demokratskog legitimiteta.
BiH, a posebno Republika Srpska, ima zakonske mehanizme da ospori Šmitove odluke pred međunarodnim sudovima i zaštiti svoj suverenitet. Ključni potezi uključuju tužbu pred ICJ protiv Njemačke i tužbu pred ECHR.
NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
DODIK: Vučić bio uz nas kada je Sarajevo mislilo da je Srpska gotova, danas podrška njemu i listi „Ujedinjena Srbija“
ALEKSANDAR Vučić je bio uz nas u Banjaluci one noći kada je Sarajevo mislilo da je Srpska gotova. Danas sam ja u Inđiji da podržim njega, Milicu Đurđević i listu "Ujedinjena Srbija", naveo je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
TEŠKO STANJE U ENERGOSEKTORU: Svaki dan se kupuje više struje nego što se proizvede
Ne pamti se teže stanje u elektroenergetskom sistemu Srpske. Svaki dan se kupuje više struje nego što se proizvede. Dan košta oko tri miliona maraka. U Elektroprivredi Republike Srpske kažu da rade jedini što mogu kako potrošači ne bi osjetili posljedice kolapsa.
VLASNIK KOMPANIJE EKVATOR: Preminuo Đorđe Davidović
VLASNIK kompanije “Ekvator” Đorđe Davidović, poznatiji kao Đoko Ekvator, preminuo je danas u Banjaluci.
IZA GORANA TALIĆA OSTALA JOŠ JEDNA VIZIJA: Njegov potpis i na projektu terapijskog parka (FOTO)
SAMO četiri dana prije smrti doktora Gorana Talića, Institut „Dr Miroslav Zotović“ raspisao je tender za radove u Parku šumi u Slatini, vrijedan gotovo 2,7 miliona KM sa PDV-om. Dokumentacija koju je pregledao nosi njegov potpis, a svega tri dana ranije Talić je javno poručio da nastavlja da radi i razvija ustanovu koju je vodio više od dvije decenije.
BANJALUČKA DIZAJNERKA STVARA KREACIJE VISOKE MODE: Milica Selak se predstavila u sklopu Sedmice mode u Parizu (FOTO/VIDEO)
MLADA banjalučka dizajnerka Milica Selak ostvarila je san o kojem mnogi maštaju. Samo godinu i po dana nakon lansiranja prve kolekcije 2025. godine, dobila je priliku da svoju viziju predstavi zaljubljenicima mode u Parizu.
VANDALIZAM: Porušeni spomenici na srpskom groblju u selu Vučinići kod Kladnja (FOTO)
U selu Vučinići kod Kladnja došlo je do vandalskog čina.
HLADNI RADIJATORI U STUDENTSKOM DOMU: U Banjaluci uz veći broj kvarova na mreži krenula sezona grijanja
UZ veći broj kvarova na distributivnoj mreži, u Banjaluci je počela nova sezona grijanja. Iz "Ekotoplana" saopštili su da zbog starosti i dotrajalosti mreže, prvog dana grijne sezone građani nemaju grijanje.
VRHOVNI SUD BiH DONIO ODLUKU: Vojinu Mijatoviću zabranjeno da obavlja funkciju ministra
VRHOVNI sud Federacije BiH /FBiH/ zabranio je federalnom ministru razvoja, preduzetništva i obrta Vojinu Mijatoviću obavljanje ove funkcije, te bilo kakve rukovodeće pozicije u FBiH, rekla je Srni portparol Posebnog odjela Federalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i kriminala /POSKOK/ Nina Hadžihajdarević.
STEVANDIĆ O NOVOM USTAVU SRPSKE: „Mogu da nas usporavaju, ali ne i da nas spriječe“
REPUBLIKA SRPSKA bi do kraja novembra trebalo da konstituiše Narodnu skupštinu i Vladu.
DIVAN GEST MLADIH FRIZERA IZ KOTOR VAROŠA: Sugrađanima uljepšali dan besplatnim šišanjem (FOTO)
UČENICI frizerskog smjera Srednjoškolskog centra "Nikola Tesla" u Kotor Varošu danas su starijim sugrađanima besplatno pružali usluge šišanja i uređivanja, pokazujući da se znanje i vještine mogu staviti i u službu humanosti.
Komentari (0)
20:17 DODIK: Vučić bio uz nas kada je Sarajevo mislilo da je Srpska gotova, danas podrška njemu i listi „Ujedinjena Srbija“
ALEKSANDAR Vučić je bio uz nas u Banjaluci one noći kada je Sarajevo mislilo da je Srpska gotova. Danas sam ja u Inđiji da podržim njega, Milicu Đurđević i listu "Ujedinjena Srbija", naveo je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
21:56 SEDMIČNI HOROSKOP OD 11. DO 17. OKTOBRA: Bikovi upoznaju zanimljivu osobu, Ribe čeka uspjeh na poslu
SAZNAJTE šta vam nedjeljni horoskop predviđa od 11. DO 17. oktobra, šta vas narednih sedam dana očekuje na poslu, u ljubavi, u domu i porodici, hoćete li se slagati sa ukućanima i prijateljima, kako će da vas služi zdravlje...
0 „JEDAN OD NAJVEĆIH LJUDI KOJE JE SRPSKA IMALA“: Dodik se oprostio od doktora Gorana Talića
PREDSJEDNIK Milorad Dodik uputio je saučešće porodici profesora doktora Gorana Talića koji je preminuo juče u 67. godini.
0 SVIJET SPORTA U ŠOKU! Janik Siner opet pod sumnjom zbog dopinga
PRVI teniser planete, Janik Siner, prevremeno je stavio tačku na takmičarsku 2026. godinu zbog povrede koljena, ali je njegovo višemjesečno odsustvo sa terena ponovo pokrenulo lavinu sumnji i spekulacija u sportskoj javnosti.