PREKRŠIO USTAV BiH: Šmit je počinio krivično djelo prema Dejtonu, ko će ga tužiti?

Foto: TANJUG/ SAVA RADOVANOVIĆ/bs

Oni su napravili analizu koja jasno dokazuje da je Kristijan Šmit prekršio Dejtonski sporazum počinivši niz drugih krivičnih djela kažnjivih po međunarodnom pravu.

On je zapravo optužio Milorada Dodika u ime građana Republike Srpske, poništavajući njihovo pravo da donose sopstveni Krivični zakon, koji im je zagarantovan Ustavom BiH. Ukratko, počeo je da radi sa Srbima ono što su Petrič i Ešdaun uradili sa Hrvatima.

1. PRAVNI OKVIR DEJTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA
Dejtonski mirovni sporazum (DMS) se sastoji od 11 aneksa, od kojih je Aneks IV Ustav Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument jasno definiše nadležnosti institucija BiH, uključujući zakonodavnu i sudsku vlast.

Ustav BiH ne predviđa mogućnost nametanja zakona od strane visokog predstavnika, a zakonodavnu funkciju dodjeljuje isključivo Parlamentarnoj skupštini BiH.

1.1. Član III Ustava BiH: Nadležnosti i odnosi između institucija BiH i entiteta

Stav 1. jasno kaže da su isključive nadležnosti države BiH spoljna politika, carina, monetarna politika i međunarodno pravo.

U stavu 2 se navodi da sve nadležnosti koje nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima.

Stav 3 reguliše zakonodavni proces, jasno utvrđujući da zakone može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH.

To znači da visoki predstavnik ne može mijenjati Krivični zakon BiH, jer bi to predstavljalo direktno preuzimanje nadležnosti nadležnih institucija.

1.2. Član VI Ustava BiH: Sudska vlast

Ustavni sud BiH tumači Ustav i štiti njegovu primjenu. Nigdje se ne spominje ovlašćenje Visokog predstavnika da mijenja Krivični zakon ili nameće pravne akte.

2. BONSKA OVLAŠĆENJA – POLITIČKI AKT BEZ PRAVNE OSNOVE
Bonska ovlaštenja (1997.) nisu dio Dejtonskog sporazuma , već su ih uveli predstavnici država članica Vijeća za implementaciju mira (PIK), bez formalne ratifikacije od strane bilo kojeg parlamenta, uključujući Parlament BiH ili parlamente država potpisnica Dejtona.

Osim što nemaju formalno pravni legitimitet, Bonska ovlašćenja nisu usvojena ni jednim međunarodnim ugovorom, što znači da su pravno nevažeća prema međunarodnom pravu.

3. ŠMIT KRŠI MEĐUNARODNO PRAVO
Dejtonski sporazum nije dao visokom predstavniku zakonodavna ovlašćenja.

Bonska ovlaštenja nisu pravno valjana, jer ih nikada nije ratifikovao Parlament BiH.

Nametanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakona Šmit je prekršio princip suvereniteta BiH (član 2. Povelje UN).

Miješanje u zakonodavni sistem države bez mandata UN i Parlamenta BiH predstavlja kršenje međunarodnog prava (član 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima).

4. ŠTA BiH MOŽE DA UČINI?
BiH može preduzeti međunarodne pravne korake protiv Šmita, i to:

4.1. TUŽBA PRED MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE (MSP)

ICJ (International Court of Justice) ima nadležnost nad sporovima između država. BiH može podnijeti tužbu protiv Njemačke kao države koja je imenovala Šmita, jer je njegovo djelovanje suprotno međunarodnom pravu i suverenitetu BiH.

4.2. ŽALBA PRED EVROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA (ECHR)

Građani BiH mogu podnijeti tužbu protiv Šmita zbog kršenja prava na demokratsko odlučivanje, jer je njegovo nametanje zakona direktno suprotno principu pravne sigurnosti i demokratije.

4.3. TUŽBA PRED MEĐUNARODNIM KRIVIČNIM SUDOM (ICC)

Ukoliko Šmitovi postupci dovedu do sistematske zloupotrebe ovlašćenja, pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) bi mogao biti pokrenut slučaj za političku represiju i donošenje zakona bez pravnog osnova.

Šmit nema pravo mijenjati Krivični zakon Bosne i Hercegovine jer za to nema osnova u Dejtonskom sporazumu ili međunarodnom pravu. Bonska ovlašćenja su politička odluka, a ne pravni dokument, i njihovo korišćenje predstavlja pravnu zloupotrebu i višak ovlašćenja.

Bosna i Hercegovina ima pravne mehanizme da ospori Šmitove odluke pred međunarodnim sudovima i zaštiti svoj suverenitet. Ključni potez je tužba pred Međunarodnim sudom pravde protiv Njemačke, jer je Berlin imenovao Šmita bez saglasnosti Savjeta bezbednosti UN.

ŠMIT JE PRILIKOM NAMETANJA IZMJENA KRIVIČNOG ZAKONA BIH OBESMISLIO PRAVO GRAĐANA DA ODREĐUJU VLASTITE ZAKONE I NEZAKONITO OPTUŽIO DODIKA

Kristijan Šmit je nametanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH preuzeo ovlašćenja koja mu Dejtonski sporazum ne daje, obesmislio je demokratski proces u BiH i direktno narušio suverenitet građana – kako Federacije BiH tako i Republike Srpske.

1. ŠMIT JE IZBJEGAO PRAVA GRAĐANA I PARLAMENTA
Krivični zakon BiH, kao jedan od osnovnih zakona države, može se mijenjati isključivo kroz zakonodavni proces u Parlamentarnoj skupštini BiH. Međutim, Šmit je zaobišao ovaj proces, donio svoju odluku i potpuno eliminisao pravo demokratski izabranih predstavnika BiH da odlučuju o normama kazne.

to znači:

Obesmislio je rad institucija BiH i poništio ulogu parlamenta.

Spriječio je građane BiH da preko svojih izabranih predstavnika mijenjaju Krivični zakon.

Direktno uticao na pravosuđe stvarajući osnovu za politički proces protiv Milorada Dodika i vlasti RS.

2. ŠMIT JE JEDNIM POTEZOM PONIŠTIO PRAVO REPUBLIKE SRPSKE DA IMA SUVEREN KRIVIČNI ZAKON
Prema članu III Ustava BiH, entiteti imaju nadležnost za sva pitanja koja nisu izričito dodijeljena BiH . Budući da Ustav BiH nigdje ne spominje krivično zakonodavstvo na državnom nivou, Republika Srpska ima pravo da donosi svoje krivično zakonodavstvo, a izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH treba da budu dogovorene kroz institucije, a ne nametnute od strane međunarodne birokrate.

Sastanak Dodika i Stevandića: Potpuna zloupotreba Suda i Tužilaštva BiH, nepotrebno dižu tenzije
Šmit je:

On je Narodnoj skupštini RS oduzeo pravo da učestvuje u izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

Uzurpirana ovlašćenja koja pripadaju entitetskim i državnim zakonodavcima.

On je svojom uredbom uveo pravni presedan prema kojem OHR može direktno krivično goniti političke predstavnike RS.

3. ŠMIT OPTUŽIO DODIKA U IME GRAĐANA KOJIMA JE ODUZIO PRAVO NA ODLUČIVANJE
Šmit je ne samo prekršio Dejton, već je direktno krojio pravosudne procese u BiH tako što je optužnicu protiv Dodika učinio neizbježnim.

Optužnicom protiv Dodika na osnovu Šmitovih izmjena zakona, Tužilaštvo BiH ne primjenjuje zakon koji su donijeli legalni organi vlasti, već zakon koji je Šmit nezakonito nametnuo.

to znači:

Uveo pravnu nesigurnost – ako visoki predstavnik može mijenjati krivične zakone bez parlamenta, onda nijedan zakon u BiH više nije siguran.

Ispolitizovano pravosuđe – sudski procesi sada zavise od volje OHR-a, a ne od zakona koje donosi Parlament BiH.

Postavio presedan prema kojem OHR može izreći kaznene mjere protiv bilo kojeg političara ili građanina u BiH bez demokratskog legitimiteta.

4. ŠTA BiH MOŽE DA UČINI
BiH i Republika Srpska mogu pokrenuti pravne radnje protiv Šmita, uključujući:

4.1. TUŽBA PRED MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE (ICJ)

BiH može tužiti Njemačku zbog imenovanja Šmita bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, čime se krši međunarodno pravo.

4.2. TUŽBA PRED EVROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA (ECHR)

Građani BiH mogu tužiti OHR zbog kršenja demokratskog prava na donošenje zakona kroz parlament, što je suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

4.3. POLITIČKA BLOKADA ODLUKA OHR-a NA NIVOU BIH

Republika Srpska može usvojiti zakon kojim će Šmitove odluke proglasiti nevažećim na teritoriji Republike Srpske.

Pokrenuti proces u UN za formalno osporavanje Šmitove uloge.

Šmit je ne samo prekršio Dejtonski sporazum, već je i nezakonito promijenio Krivični zakon BiH, čime je eliminisano pravo građana i demokratskih institucija da odlučuju o zakonima koji ih obavezuju.

Njegova odluka je direktno politički motivisana, jer je postavila pravni okvir koji omogućava krivično gonjenje Dodika, bez demokratskog legitimiteta.

BiH, a posebno Republika Srpska, ima zakonske mehanizme da ospori Šmitove odluke pred međunarodnim sudovima i zaštiti svoj suverenitet. Ključni potezi uključuju tužbu pred ICJ protiv Njemačke i tužbu pred ECHR.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

AMERIKANCI PIŠU: Srbija nabavlja „kineski S-400“?

MINISTARSTVO odbrane Srbije planira nabavku nove protivvazdušne opreme iz Kine, prema navodima više lokalnih izvora, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio skori potpis novih ugovora radi jačanja mreže odbrane, piše američki specijalizovani magazin Militari voč.

ŠMIT POBJEGAO OD NOVINARA: S kim se sastao u Banjaluci?

NIJEMAC Kristijan Šmit, nakon što je krišom došao u Banjaluku, oko 14 časova napustio je sjedište OHR-a u najvećem gradu Srpske.  

JEZIV UDES U RUMI ODNIO TRI ŽIVOTA: Samo par minuta prije nesreće stigla poruka vozačima

NEKOLIKO minuta pre nego što je u stravičnom sudaru koji se danas oko 13 sati na auto-putu Šabac - Ruma, kod petlje u Hrtkovcima, u direktnom sudaru poginulo najmanje troje ljudi, na jednoj grupi na Vajberu stigla je jeziva poruka.

SUTRA POSTEPENO NAOBLAČENJE UZ LOKALNE PLJUSKOVE: Vremenska prognoza za utorak

U REPUBLICI Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će prije podne biti sunčano uz mogućnost kratkotrajne kiše i pljuskova u poslijepodnevnim časovima, te najvišu temperaturu do 24 stepena Celijusova.

SNSD PRIHVATIO OSTAVKU ĐAJIĆA: Poslali mu poruku

SAVEZ nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) prihvatio je ostavke koje je podnio Vlado Đajić, sad već bivši član ove partije.

TEŠKA SAOBRAĆAJNA NESREĆA U SRBIJI: Strahuje se da ima više žrtava, policija na licu mjesta

TEŠKA saobraćajna nesreća dogodila se na auto-putu Šabac-Ruma, u blizini petlje kod Hrtkovaca, a prema prvim informacijama, sumnja se da ima više žrtava!

 DARKO BANJAC DOBITNIK NAJVIŠEG PRIZNANJA OPŠTINE KOZARSKA DUBICA: Zlatni grb opštine priznanje koje obavezuje i u budućnosti (FOTO)

U rukama predsjednika Narodne partije Srpske i narodnog poslanika Darka Banjca je najviše priznanje Opštine Kozarska Dubica – "Zlatni grb opštine sa poveljom", koji se dodjeljuje pojedincima zaslužnim za razvoj opštine.

SJEČA STABALA NA VRBASU PODIGLA INSPEKCIJU NA NOGE: Evo šta kaže Stanivuković

REPUBLIČKA vodna inspekcija, postupajući po predstavci Centra za životnu sredinu zbog sječe stabala na obali Vrbasa, pokrenula je inspekcijski postupak s ciljem da utvrdi da li investitor posjeduje sva potrebna vodna akta za izvođenje radova na vodnom zemljištu, kao i da li se pridržava propisanih uslova.

HOĆE LI NAM KIŠA POKVARITI SLAVLJE? Nedim Sladić otkriva kakvo nas vrijeme čeka za Prvi maj (FOTO)

VELIKI broj vremenskih prognoza u proteklom periodu ukazivale su na to da će vrijeme za 1. maj biti nestabilno - prilično hladno i sa padavinama.

ŠMIT OPET KRIŠOM POSJEĆUJE BANJALUKU: Šta se „kuva“ iza zatvorenih vrata OHR-a?

NIJEMAC Kristijan Šmit, koji sebe lažno predstavlja kao visokog predstavnika, danas je ponovo krišom došao u Banjaluku.