DUŠKO BABIĆ: U pismu i jeziku jeste duša naroda

Rekao je to u razgovoru za “Glas Srpske” književnik i direktor SKZ Duško Babić, govoreći o Protokolu o saradnji potpisanom krajem prošle godine, te o značaju povjereništva SKZ u Banjaluci.

– Povereništvo SKZ u Banjaluci inicirano od strane prof. Duška Pevulje jeste pokret u tom smeru: jedna od vodećih kulturnih institucija srpskog naroda, koja ove godine obeležava 130 godina od osnivanja, ozvaničuje prisustvo u najvažnijem kulturnom središtu našeg naroda zapadno od Drine – “međe plemenite”. Za SKZ to je važno da bi ostala verna izvornim principima, u čijem središtu jeste čuvanje nacionalne svesti i tradicionalnih vrednosti srpske kulture, a za Banjaluku i Srpsku da se duhovno i identitetski vežu za svoju maticu – naveo je on i dodao da će širenjem članstva na prostoru Srpske biti dostupnije više knjiga SKZ, te da će to povezivanje biti jedan od načina jačanja svijesti o čuvanju temeljnih vrijednosti – jezika, pisma i tradicije.

GLAS: Da li će izdanja SKZ biti dostupnija čitaocima u Srpskoj?

BABIĆ: Ako stvari budu išle tokom koji sam opisao u prethodnom odgovoru, sigurno će doći do nekog napretka. No, da bi naše (i ne samo naše) knjige u znatnom broju ušle u knjižare u gradovima Srpske, potrebne su sistemske odluke i propisi na državnom nivou. Za sada, protok publikacija preko granice na Drini ide teško, pa u Beogradu nema novina, knjiga i časopisa iz Srpske i obrnuto. Dok se nešto ne promeni dovijaćemo se kako znamo i umemo.

GLAS: Kako u današnjem vremenu opstaje izdavaštvo?

BABIĆ: Opstaje nekako, mada ambijent u kojem živimo nije naklonjen knjizi i čitanju. Ugroženi su izdavači koji ne objavljuju hitove i visokotiražne knjige koje donose brz i znatan profit. Među takve izdavače spada i Srpska književna zadruga. Visoki izdavački, estetski i naučni standardi na koje se ona obavezala mnogo koštaju i sporo se otplaćuju. Zadruga je u obavezi da objavljuje knjige koje su dugoročno potrebne našoj kulturi, po cenu da ne ostvari nikakav dobitak. “Obične” izdavače obavezuje samo ekonomska logika i profit. U takvoj neravnopravnoj utakmici država mora da pomogne Zadrugu, da bi je sačuvala kao nacionalno kulturno dobro. Bilo bi nepošteno reći da te pomoći nema, ali to ni izbliza nije dovoljno. Nadamo se da će u budućnosti ta pomoć biti i veća i sigurnija.

GLAS: Koliko je važno danas njegovati srpski jezik i ćirilicu?

BABIĆ: Briga za nacionalni jezik i pismo nije samo lingvističko i filološko pitanje. Ovde se susreću mnogi aspekti – psihološki, sociološki, kulturološki i identitetski. Pismo nije samo grafija, sistem znakova za beleženje ljudskog govora i mišljenja, ono je trezor za čuvanje lepote, znanja, nauke, mišljenja, morala, kulture – svega što je jedan narod osvojio u vertikali svog postojanja. U pismu i u jeziku jeste duša naroda, oni su ugaoni kamen identiteta. Zato je čuvanje jezika i pisma važan zadatak svake kulture i danas. Danas, možda više nego ikad, jer smo svedoci opšte tendencije “poravnavanja” i obezličavanja naroda i kultura u agresivnom naletu globalizacije. O tome treba najviše da misle brojčano mali narodi, kakav je i srpski. Jezik i pismo – velika srpska književnost –  jesu poslednja linija odbrane našeg bića i imena.

GLAS: U Republici Srpskoj posljednjih godina zainteresovanost za studij Srpskog jezika i književnosti jeste sve manja, kako to komentarišete i kakva je situacija u Srbiji po tom pitanju?

BABIĆ: Situacija nije ništa bolja ni u Srbiji. Već godinama unazad Filološki fakultet u Beogradu ne može da upiše predviđeni broj studenata na srbistici i pored srozavanja kriterijuma za upis, uvođenja dodatnih rokova i slično. Tako je, nažalost, i u Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu. Za ovakvu pojavu postoji više uzroka. Prvi je globalnog karaktera i prisutan je, negde manje negde više, u celom svetu: filološke i humanističke kompetencije i znanja gube bitku sa informatičkim, matematičkim i svim drugim lukrativnim sposobnostima, koje mogu proizvesti profit. Na filološke discipline sve više se gleda kao na hobi, nešto bez čega se može. To je pogubno i degradirajuće za ideju čoveka i čoveštva. Kod nas, kao i kod drugih naroda slične veličine i nivoa razvijenosti (čitaj: siromaštva), ova negativna pojava ispoljava se dramatičnije. Borba za egzistenciju i tzv. pristojan život gura mlade ljude ka zanimanjima koja se više traže i bolje plaćaju. Bolji učenici i studenti odlaze na tu stranu. Za filologiju i humanistiku ostaju oni drugi. Ova pojava mora biti predmet ozbiljnih analiza – na fakultetima, kulturnim institucijama, ministarstvima prosvete, u Srbiji i Srpskoj. Nije dobro da našoj deci srpski jezik i književnost – najvažniji školski predmet – predaju najgori đaci, kojima su na popravnim ispitima poklanjane dvojke.

Planovi

GLAS: Kakvi su dalji planovi Srpske književne zadruge, šta čitaoci mogu očekivati?

BABIĆ: Ima nešto što se ne menja u planovima Zadruge – da sačuvamo njene izvorne principe, utvrđene u Pravilima iz 1892. godine. To će biti naš osnovni zadatak i u godini koja je pred nama, kad obeležavamo značajan jubilej. Kao i svake jubilarne godine pripremamo Kolo u proširenom formatu, nadamo se sa deset novih naslova. Čitaoce očekuju prijatna iznenađenja, kao što je knjiga Emira Kusturice o Handkeu, recimo. Planirano je održavanje naučnih skupova i okruglih stolova na važne teme srpske književnosti i kulture, koje imaju veze sa istorijom i kulturnom misijom SKZ. U planu je svečana akademija, snimanje filma i niz gostovanja u raznim gradovima, gde god postoji interesovanje za knjige kakve pravi Zadruga i vrednosti koje ona oličava.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

VELIKO OLAKŠANJE ZA STANOVNIKE: Uručena rješenja o besplatnoj legalizaciji u Banjaluci

NOVA rješenja o besplatnoj legalizaciji građanima je danas (11. septembra) uručio Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

NAKON DVIJE GODINE ADMINISTRACIJE: Počinje sanacija zgrade Narodnog pozorišta u Banjaluci

NAKON dvije godine intenzivnih administrativnih priprema, višemjesečne pravne borbe za dobijanje dozvola i obezbijeđenih finansijskih sredstava od strane Vlade i predsjednika Republike Srpske, Narodno pozorište Republike Srpske počinje sanaciju zgrade koja ulazi u stogodišnjicu svog postojanja, saopšteno je danas iz ovog pozorišta.

DODIK: Napadači od 11. septembra na SAD su ratovali i protiv Srba

PREDSJEDNIK Milorad Dodik rekao je da se 11. septembar 2001. godine ne smije zaboraviti se samo zbog nevinih žrtava nego i kao podsjećanje da džihad živi, naglasivši da su isti napadači ratovali protiv Srba i Republike Srpske i pripremali se za obračun sa hrišćanstvom.

VUČIĆ SAOPŠTIO SJAJNE VIJESTI: Od 1. decembra veće plate u Srbiji

PREDSJEDNIK Republike Srbije Aleksandar Vučić govorio je u svom obraćanju o povećanju plata.

VOZAČI, OVO TREBA DA ZNATE: MUP RS uvodi zabrane na ovim putevima u Srpskoj

NA više putnih pravaca u Republici Srpskoj u ponedjeljak, 14. septembra, povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave biće zabranjen saobraćaj za teretna vozila iznad 7,5 tona, kao i prevoz eksplozivnih materija.

VLADA POZIVA NA SVEČANOST: U ponedjeljak u Banjaluci obilježavanje Dana srpskog jedinstva

DAN srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave biće obilježen u ponedjeljak, 14. septembra, u Banjaluci u organizaciji vlada Republike Srpske i Srbije.

ANTONIĆ SE VRAĆA U „GAS RES“: Sa direktorskog mjesta prelazi na drugu funkciju

BIVŠI direktor javnog preduzeća „Gas-Res“ Momčilo Antonić vraćen je u ovo preduzeće, ali ne u direktorsku već u fotelju savjetnika direktora.

VRIJEME SUTRA: Nakon oblačnog jutra, zasijaće sunce

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se, nakon pretežno oblačnog jutra, očekuje sunčano vrijeme u svim krajevima.

PET SATI ČEKALI LISTIĆE: Testni izbori u Istočnom Novom Sarajevu počeli tek poslije podne

TEŠKOĆE su danas zabilježene prilikom testnih izbora na području opštine Istočno Novo Sarajevo gdje se sa procesom započelo tek poslije pet sati čekanja.

UBIJANI NA KUĆNIM PRAGOVIMA I ODVOĐENI U LOGORE: Obilježene 34 od stradanja Srba u Bukovici kod Brčkog (FOTO)

U Bukovcu kod Brčkog danas su obilježene 34 godine od stradanja srpskog stanovništva u tom selu, koje je označilo početak masovnog stradanja Srba na području Bukvičkog platoa 1992. godine.