LJUBAV UTKANA U UMJETNOST „OKO SVETA“: Dušica Ivanović sa Zoranom Vujanovićem donosi dašak egzotike Banjaluci

Foto: Privatna arhiva

Dušica Ivanović je profesorka srpskog jezika i književnosti, lektorka, novinarka i književnica. Radila je u Beogradu u svojoj struci, u Bratislavi je četiri godine radila kao prevodilac sa slovačkog jezika. Živjela je 23 godine u Kanadi, bavila se nastavnim radom u školi srpskog jezika, bila je član je redakcije i lektor časopisa za književnost i kulturu „Ljudi govore“, novinar u časopisu SAN (Srpsko-američke novine, koje izlaze u Torontu) i saradnik nedeljnika „Novine Toronto“.

Od 2021. godine živi u Pančevu. I dalje sarađuje sa časopisom SAN, piše književne recenzije i prikaze i objavljuje poeziju i prozu. Član je Udruženja književnika Srbije, Srpsko-kanadskog udruženja pisaca „Desanka Maksimović“, Matice srpske i Instituta za dečju književnost u Beogradu.

Do sada je objavila deset knjiga poezije i proze: Srce mog srca (pjesme, 2010), Zvezdani putnici (pjesme, 2012), Nebo pod nogama (pjesme, 2013), Ljuljaška (lirski zapisi, 2014), Prolog za Dimitrija (roman, 2016), Razoružana slova (pjesme, 2019), Zovem se Astikja (roman, 2019), Ljubav je plava školjka u kojoj stanuje nebo (pjesme za djecu, 2020), Ključevi života (dvojezična englesko-srpska knjiga pjesama, 2021), Tako se gradi kuća (pjesme 2021).

Knjiga putopisne poezije „Oko sveta“ ilustrovana je fotografijama Zorana Vujanovića, koji je njen suprug, i s kojim je izgradila jednu predivnu zajednicu. Kako dijele istu strast prema putovanjima, potovanje prema umjetnosti i ljubav prema životu, sve je to rezultiralo posebnom sinergijom u radu.

Više o knjizi, životu van Srbije, promociji u Banjaluci koja će biti 9. septembra, ispričala je Dušica Ivanović  za „Novosti“.

Kako je nastala knjiga lirskih putopisa „Oko sveta“ i šta je najličnije što ste u nju utkali?

Knjiga je nastajalo polako, bez žurbe, u dužem periodu. Poslije putovanja još dugo razgledam fotografije i evociram sjećanja sa tih mjesta i osjećanja iz tog perioda svog života. Tako sam počela da stihovima zapisujem svoje impresije o mjestima, koja za mene nisu samo geografske tačke, već i iskustvene koordinate mog života. Sve je u tim pjesmama lično, pa i onda kad je fotografija nastala na važnim ili presudnim istorijskim ili geopolitičkim mjestima. Iako se ne radi o intimističkoj poeziji, neka vrsta intimnog dnevnika nastala je na mjestima koja nisu slučajna. Svako od 34 mjesta u ovoj knjizi nametnulo se, po svojoj prostornoj i vremenskoj vrednosti, i kao okvir pjesme i kao metafora ličnih previranja i snažnih emocija. Zato tu imam i angažovane pjesme, što se u ranijim zbirkama dešavalo samo sporadično.

Knjigu prate i divne fotografije Vašeg supruga Zorana Vujanovića. Koliko je važna takva partnerska podrška i razumijevanje kako biste u djelima iznedrili ono najljepše? 

Koliko Vas održava u životu i oplemenjuje ljubav prema pisanoj riječi? Nije li sada najvažnije da se vratimo ljepoti i raskoši emocija koje pretapamo u riječ?

Pisanje je moje moranje, potreba bez koje nisam cijela. Upotpunjuje me, ali me u isto vrijeme i gradi, mijenja, čini boljom. Pišem i prozu i poeziju. Dok pišem prozu, razmišljam i promišljam, gradim i razgrađujem, smišljam i oblikujem. Zato je to naizgled sporiji proces. Pjesma iz mene najčešće izleti kao tane, tako da joj ne treba ni dorada, ni doterivanje, već ostane takva kakva je u meni nastala. Ali, ni ona nije samo i jedino rezultat trenutne inspiracije. Da bi došlo do rađanja pjesme, svaka njena riječ, svaki stih, svaka slika je prošla mnogo puta i kroz moje snove i kroz javu, svaka tema je mnogo puta promišljana, a moj odnos prema njoj dugo i brižljivo građen. Veoma dugo traje formiranje pjesme. Taj proces je nevidljiv i samom pjesniku, jer se odvija bez namjere da na kraju nastane pjesma. Svaka pjesma je zgusnuti, sažet izraz mog odnosa prema svijetu i prema sebi. Uvijek se treba vraćati ljepoti, a to nije teško jer ljepotu nosimo u sebi i ona je svuda oko nas. Kada je pretočena u umjetnost, muziku, riječ ili sliku, ljepota postaje neprolazna, nije više stvar trenutnog doživljaja. Biti okružen knjigama, slikama i muzikom znači stalno se hraniti onim najplemenitijim i najljepšim što je iznjedrilo ljudsko biće.

Okusili ste i život van granica rodne Srbije i živjeli u svjetskim metropolama. Čemu vas je to iskustvo naučilo i šta ste počeli više da cijenite?

Živjela sam van zemlje 27 godina – četiri godine u Slovačkoj i 23 godine u Kanadi. Iako mi se tada činilo da sve razumijem, tek se povratkom u Srbiju prije skoro četiri godine u potpunosti formirao moj odnos prema životu u rasejanju. Zemlju u kojoj živimo i njene ljude mnogo jasnije vidimo sa druge obale. Iako je odlazak bio u priličnoj mjeri posljedica neke vrste moranja, osjećam da sam blagoslovena životom na dva kontinenta, u dvije različite kulture. Dok sam živjela daleko od Srbije, vidjela sam je objektivnije, jasnije, a moja osjećanja prema njoj bila su utoliko snažnija, Sada, sa ove obale, jasnije vidim Kanadu, koja mi je bila dom skoro četvrt vijeka, ne idealizujem je, već shvatam kakva je bila njena uloga, u čemu mi je pomogla, čime me je kalila, a čime razmazila, i zahvalna sam joj na tome. Mislim da je to neko već rekao ili napisao, pa ću parafrazirati, iako se ne sjećam ko je autor: najbolje mjesto za život je ono na kome se trenutno nalazimo.

Fali li vam nekad neki komadić prošlosti, jeste li nostalgičar ili više sakupljač novih iskustava?

Nikada nisam bila nostalgična. Nije mi nedostajalo ni jedno mjesto, ni ulica, ni kuća u kojoj sam živjela. Dok sam živjela u inostranstvu, nedostajali su mi ljudi, prije svega moja porodica. Ali, moji odnosi sa porodicom su tokom 27 godina fizičkog odsustva ostali jednako jaki, možda čak i dodatno ojačani tom zajedničkom čežnjom. Sestrina djeca su rasla, a ja sam uspijevala da izdaleka pratim njihovo odrastanje i budem dio njihovog života, tako da smo odnjegovali tu ljubav i ostali veoma bliski. Ono što sam iskusila životom u Kanadi, ujedno je i ono što me je obogatilo. Svoju prvu knjigu objavila sam dok sam živjela u Torontu. I narednih šest.

Sigurna sam da „OKO sveta“ ne bi nastalo da nije bilo tog kanadskog perioda, kad sam počela da putujem, kad sam srela svog supruga Zorana Vujanovića, sa kojim je svako putovanje i pjesma i fotografija. On je autor najvećeg dijela fotografija u ovom putopisu i biće autor svih fotografija u nastavku tog putopisa. Putovanja su naša zajednička ljubav.

U Banjaluci je  9. septembra u 19 časova u Banskom dvoru promocija Vaše knjige „Oko sveta“, ali i izložba fotografija koja prati knjigu. Šta sve publika može da očekuje? 

Zoranu i meni je velika čast što ćemo moći da se predstavimo Banjaluci poezijom i fotografijama, i to u Banskom dvoru. Biće to moj prvi susret sa banjalučkom publikom, kome se neizmjerno radujem. Izložićemo dvadesetak fotografija iz knjige „OKO sveta“, koja počinje najuzbudljivijim zalaskom sunca na Havajima, a završava se najljepšim izlaskom sunca u Srbiji, na Tari. Tako je i sama knjiga nastajala – simbolišući moj životni put. Počela sam da je pišem na američkom kontinentu, a završila je u Srbiji. Osim Srbije i Havaja, u knjizi su zastupljene Češka, Italija, Kanada, Meksiko, Island, Australija, Slovačka, Egipat, Malta, Izrael, Kuba. Razgovaraćemo ne samo o putovanjima, nego i o poeziji i sinergiji dvije umjetnosti, koja je ključna za ovaj putopis.

Jeste li ranije posjećivali Banjaluku i šta planirate da obiđete?

Ovo je moja druga posjeta Banjaluci, ali sam prvi put boravila samo kratko, vrijeme je bilo kišno i nisam vidjela više od centra vašeg prelijepog grada – Gospodske ulice, crkve i Banskog dvora. Planiramo da posjetimo Tvrđavu i obiđemo Krupu na Vrbasu. Skoro sam sigurna da će neko od ovih mjesta dobiti svoju pjesmu i fotografiju u nastavku putopisa, na kome sam već počela da radim.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

NAJAVLJENA ISKLJUČENJA STRUJE: Ove ulice u Banjaluci sutra u mraku

ZBOG radova za 17. april planirana su sljedeća isključenja električne energije u Banjaluci:

DODIK RAZGOVARAO SA PRIVREDNICIMA: Načelno dogovoreno uvođenje 13. neoporezive plate (FOTO)

PREDSJEDNIK SNSD-a Milorad Dodik sastao se danas sa privrednicima Republike Srpske.

TRAGEDIJA NA KiM: Eksplodirala plinska boca, poginuli dvoje djece i njihov otac

DVOJE djece i njihov otac poginuli su u eksploziji plinske boce u naselju Mališevo na Kosovu i Metohiji.

„ŽAO MI JE ŠTO JE DO OVOGA DOŠLO…“ Stanivuković o masovnoj sječi stabala uz obalu Vrbasa (VIDEO)

POVODOM prizora sa obala Vrbasa koji su se pojavili na društvenim mrežama, a koji nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim, želim da poručim da je napravljena greška koja je dovela do štete i da ćemo po tom pitanju reagovati.

ŠOBOT: Tim ljekara sa UKC-a spreman da pomogne Mladiću

TIM ljekara sa Univerzitetskog kliničkog centra /UKC/ Republike Srpske uvijek je spreman da ode u posjetu generalu Ratku Mladiću i upotrijebi sva znanja i mogućnosti da pomogne u njegovom liječenju, rekao je vršilac dužnosti generalnog direktora UKC-a Nikola Šobot.

GUŽVE NE JENJAVAJU: Stanje na graničnim prelazima u BiH

POJAČAN je saobraćaj na graničnim prelazima Gradiška, Donja Gradina i Velika Kladuša na ulazu u BiH iz Hrvatske, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

UKLJUČENO JOŠ 7 BENZINSKIH STANICA: Proširena lista privrednih subjekata gdje možete natočiti jeftinije gorivo

MINISTARSTVO trgovine i turizma Republike Srpske ažuriralo je danas listu sa još sedam novih privrednih subjekata koji učestvuju u realizaciji mjere direktne podrške usljed poremećaja na tržištu naftnim derivatima.

MAŠINE I RADNICI SE POVUKLI SA GRADILIŠTA: Stalo se sa izgradnjom auto-puta u BiH, ovo je razlog

NI 25 dana kasnije situacija se nije promijenila, mašine i radnici turske kompanije povučeni su sa gradilišta.

VRIJEME SUTRA: Uglavnom sunčano, tokom dana raste oblačnost

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

ZEMLJOTRES U BiH! Treslo se preko 3 stepena po Rihteru

ZEMLJOTRES jačine 3,2 stepena Rihterove skale osjetio se danas na području Bileće, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.