ĐACI NE UČE: Nastavnici zatrpani papirologijom, imaju dodatne probleme

Predsjednik Aktiva osnovnih škola dobojske regije Ljubiša Blagojević kaže za „Glas” da su radne navike učenika sve lošije i da je to glavni razlog povećanog broja đaka koji su upućeni na popravni ispit.

– Đak koji u današnje vrijeme ide na popravni, vjerujte da ne zna ništa, da dolazi u školu samo jer mora. Nastavni plan i program je isti kao i do sada, to nije sporno. Istina je da su učitelji nešto blaži prilikom ocjenjivanja i onda kad djeca dođu u predmetnu nastavu počinju problemi – rekao je Blagojević koji je i direktor OŠ „Vuk Stefanović Karadžić” u Doboju.

Naveo je da u školi, na čijem je čelu, od 1.150 učenika niko nije upućen na popravni s tim da će četiri đaka zbog negativnih ocjena ponavljati razred, a dvoje, koji iz opravdanih razloga nisu redovno pohađali nastavu, polagaće razredni ispit.

– Đaci koji su izgubili godinu imali su zaključenu jedinicu iz pet-šest predmeta. Preduzeli smo sve mjere iz naše nadležnosti da to prevaziđemo, ali nije bilo moguće. To su djeca koja pretežno dolaze iz disfunkcionalnih porodica, čiji su roditelji nezainteresovani za uspjeh svoje djece, ne žele da sarađuju sa školom. U narednoj školskoj godini planiramo formirati tim prosvjetnih stručnjaka u kojem će biti i roditelji i imaće zadatak da razgovaraju sa djecom koja imaju loše ocjene i da im pomognu da nađu način i prevaziđu probleme – pojasnio je Blagojević.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola u Semberiji Predrag Račanović za „Glas” kaže da je izvođenje nastave na daljinu tokom pandemija virusa korona uticalo na otežano obrazovanje djece i sticanje znanja te da su loša postignuća učenika djelimično posljedica toga.

– Jedan od razloga je svakako i nerad učenika. Djeca manje uče, to je definitivno. Dijelom je i do roditelja koji u ovom vremenu prebrzog života i težnjom za sticanje profita ne posvećuju dovoljno pažnje djeci. Da bi učenik postigao određeni uspjeh potrebna mu je roditeljska pažnja, motivacija da radi i uči. Neophodna je i saradnja sa nastavnicima, a u praksi imamo situaciju da djeca imaju slabe ocjene do kraja školske godine, a da se roditelji nikako ne pojave u školi – kazao je Račanović.

Dodao je da su prosvjetni radnici preopterećeni administrativnim poslovima koji im uzimaju ogromno vrijeme zbog čega nastava ponekad trpi.

– Danas je najbitnije da je sve papirološki sređeno, iako smatram da je važnije da nastavnik ima vrijeme da se kvalitetno pripremi za čas kako bi uspio prenijeti znanje na učenika – rekao je Račanović.

Đaci na popravnom        godina

728                                  2023/2024.
534                                  2022/2023.
655                                  2021/2022.

PRIPREMNA NASTAVA

U Pedagoškom zavodu kažu da se pripremna nastava za učenike upućene na popravni ispit organizuje prije ponovne provjere znanja i u trajanju od najmanje pet radnih dana, po dva časa dnevno za svaki predmet.

– Organizacija ispita je u nadležnosti osnovnih škola – dodali su u Zavodu.

(Glas Srpske)