NAMETNUTE IZMJENE IZBORNOG ZAKONA BiH: Reakcije iz Republike Srpske na postupke Kristijana Šmita

– Šmit ili apsolutno ne poznaje situaciju u BiH ili je talentovan da od mirne situacije napravi politički uragan, kao što je to juče učinio – rekao je Amidžić.

On je naglasio da niko u Republici Srpskoj nema ništa protiv tehničkih izmjena Izbornog zakona, ali ima protiv nametanja odluka i nelegitimnog neizabranog stranca Šmita.

Amidžić je istakao da je u pitanju provokacija i nastojanje pojedinaca iz Sarajeva da stvari u BiH vrate unazad.

On je rekao da Republika Srpska ima pravo na vlastiti izborni zakon i provođenje izbora na svojoj teritoriji.

– Republika Srpska ima nadležnost da provodi zakone koji se odnose na njenu teritoriju. CIK BiH je Srpskoj oduzeo nadležnost za provođenje izbora i to treba vratiti – rekao je Amidžić i dodao da Republika Srpska ima i pravo i kapacitet za organizovanje i provođenje izbora.

Košarac: Šmit blokira napredak na evropskom putu BiH

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rkao je da je neizabrani stranac Kristijan Šmit intervencijom u izborno zakonodavstvo vratio BiH u rikverc, blokirajući postignuti napredak na putu ka EU.

Košarac je istakao da nelegitimni i neizabrani stranac Šmit ne može da nametne bilo šta u BiH, te da su njegove odluke ništavne i neprovodive, bez obzira na to što je u svojoj glavi umislio da je visoki predstavnik.

– Intervencijom u izborno zakonodavstvo, Šmit je ovu zemlju vratio u rikverc, podrivajući i blokirajući napredak koji smo postigli na EU putu. Ovo je klasično iživljavanje nad suverenitetom BiH i ozbiljan atak na mogućnost dogovora domaćih lidera – napisao je Košarac na Instagramu.

Prema njegovim riječima, Šmit nema nikakve veze sa Izbornim zakonom, sve i da jeste visoki predstavnik, a nije.

Šmitov čin je veliki šamar EU, posebno nakon odluke o otvaranju pregovora sa BiH, kaže Košarac koji je pozvao EU da se ogradi od Šmita i da konkretnim djelima pokaže da je međunarodna supervizija nespojiva sa evropskom budućnosti BiH, kako su to naveli iz Evropske komisije.

On je napomenuo da zakone u BiH donose parlamenti, u konkretnom slučaju Parlamentarna skupština BiH.

– Dakle, o Izbornom zakonu odlučuju institucije na nivou BiH i demokratski izabrani predstavnici tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Sve drugo je protivustavno djelovanje i udar na ustavni poredak – rekao je Košarac.

Ukazao je da je zabrinjavajuće to što „Trojka“ legitimiše Šmita i njegovo nasilje nad domaćim zakonodavstvom, a još više je poražavajuće da to isto radi opozicija u Srpskoj.

Jasno je, smatra Košarac, da savezništvo sa Šmitom traže isključivo oni koji svoje ciljeve ne mogu ostvariti kroz izborni proces.

– Srpska neće podleći pritisku, već će na ustavan način odgovoriti na Šmitovo nasilje. Dodatno, tražićemo stav UN i zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma o statusu i djelovanju Šmita, jer je apsolutno neprihvatljivo da ova štetočina u BiH boravi i dana više – zaključio je Košarac.

(RTRS)