PROJEKAT U HRVATSKOJ: Potapaju jame sa kostima 554 Srba

– To je mahom star svijet, koji je ceo život proveo u svom selu. Za mizerne novce koje dobiju ne mogu da kupe bog zna šta u Gospiću ili Perušiću, jer su tamo cijene skočile. U mnogim slučajevima ni ostavinske rasprave nisu završene, pa se zemlja još vodi na vlasnike stradale u Drugom svjetskom ratu. Pri hrvatskom Ministarstvu pravde i uprave formiran je fond, odakle će biti isplaćivani kada se završe ostavine – objašnjava Pražić.

On je vlastima dostavio predlog kako da se spase i sačuva srpska kulturna baština, pošto je jasno da od potapanja neće odustati. Na sastancima sa predstavnicima HEP i vlasti istakao je i da postoji još desetak neekshumiranih kraških jama iz doba NDH, od kojih se pet nalazi na terenu predviđenom za jezero. Rečeno mu je da će i ove jame biti ekshumirane o trošku HEP.

Pražić predlaže da se žrtve iz spomen-kosturnice u Mlakvi, među kojima je 122 djece, kao i iz novoiskopanih jama, sahrane u kripti crkve, koja će biti prenijeta u srpsko selo Krš. Posmrtni ostaci sa dva pravoslavna groblja biće prebačeni u sela Krš i Studenci, i ove ekshumacije su već počele. Predlaže i da se u Kršu napravi etno-selo, kom će ljudi pokloniti spasene artefakte.

Svi partizanski spomenici, prema odluci vlasti, biće prebačeni u Perušić, u aleju ili, kako je već zovu, na „groblje spomenika“.

– U 21. veku radimo egzodus ljudima, takvo zvjerstvo nisam imao prilike gledati ni u jednoj drugoj državi – kazao je nedavno hrvatski poslanik Zvonimir Troskot. – Samo jedan od tri generatora u Senju bi proizveo više struje, nego ta hidrocentrala u Kosinju, no tri se godine odgađa revitalizacija Senja, da se to napravi ne bi se trebalo potapati Kosinjsko polje. Kada vam neko guseničarima i bagerima ulazi na groblja i iskopava posmrtne ostatke, to je suprotno zakonu o grobljima, jer treba da prođe najmanje 100 godina da bi se mogli prebacivati posmrtni ostaci na drugo mjesto. Kosinj će biti u funkciji dok se ne opere novac.

U pokrenutoj „Inicijativi za Kosinj“, grupa naučnika sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu napisala je da bi „osim kulturne baštine, projektom hidorelektrane došlo do potapanja naselja i prisilnog iseljevanja lokalnog stanovništva, a ugrozila bi se i delom uništila i iznimna prirodna baština i bioraznolikost toga kraja“.

– To je najveći hidroenergetski projekat koji se gradi u Hrvatskoj. On će omogućiti energiju sa Senjom 2 u iznosu od 340-350 gigavat-sati godišnje, što odgovara snabdjevanju više od 70.000 domaćinstava, dok Ličko-senjska županija broji oko 50.000 stanovnika.