STOGLAVA STIŽE U BANJALUKU: Minja Marđonović o inspiraciji Jefimijom, kapitalizmu i ratnom djetinjstvu
Iza pseudonima „Stoglava“ krije se doktorantkinja na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Beogradu – Odsjeka za kulturologiju koja kroz svoj široki spektar znanja, iskustava i romantične beletristike progovara o slojevitosti ženskog bića i svih nepravdi koje ovaj svijet čine nesigurnim mjestom gdje se opstaje kao u džungli. Autorka Minja Marđonović je za „Novosti“ ispričala po čemu je inspirisana Jefimijom, ali je i podijelila neka svoja razmišljanja o tome kako je biti dijete rata, žena kapitalističkog društva i predrasuda.
Promovišete Vaša nova dva romana „Jefimija, žena koja čeka“ i „Jefimija, žena koja neće“ 22. februara pred banjalučkom publikom u Domu omladine. Možete li otkriti šta se krije iza ovih romana i na koji način Vas je Jefimija inspirisala da kroz pisanje spojite duhovno, tradicionalo i savremeno?
Jefimija je sve ono što bih ja, da mogu, u sebe integrisala kao slamku svog ženskog spasa. Jefimija vjeruje u borbu i ona jeste „žena borba“. Navela me je da sa sigurnošću povjerujem u njenu vjeru i probam da, s njom u lirskom duetu, bar delimičnu politiku ženskog postojanja sažmem kroz njen lik kao neustrašive, radoznale, politički svjesne, romantične i nepredvidive glavne junakinje. Jefimija, žena koja čeka nas vodi na Bali, razlaže emotivnu emancipaciju žena i žensku seksualnu slobodu kao preduslove ženskog političkog oslobođenja u patrijarhatu. Jefimijine pustolovine na Ostrvu ljubavi, odnosno Baliju, jesu belefeministički prikaz politike svijeta koja počiva na osnovnim podjelama, a to su: rod, rasa i klasa. U svom drugom naletu, tačnije, nastavku svoje priče Jefimija se hrabro i odgovorno suočava sa sobom i svojim naizgled slobodnim izborom, koji će joj ipak život okrenuti naopačke. To i jeste ženska sudbina — kad pomisliš da si najsigurnija sa sobom, tvoj ženski život te dušom i tijelom opomene da sigurnosti nema i da je briga o sebi jedina Božija istina.
Prikazujete dva opozita: žena koja čeka i žena koja neće. Za čime ste tragali i šta ste naučili o sebi kao ženi tokom pisanja ovih knjiga? Zašto „nema bune glasnije od ženske”?
Otkrila sam da mi je Bog dao sve što mogu, umijem, želim i moram da ponesem sa sobom u ovom svijetu, i u ovom životu. Od svih privilegija koje imam, a na kojima sam beskrajno zahvalna, do svake lične patnje i golgote koju sam, uprkos tim istim privilegijama, preživljavala i preživjela. Jefimija je moja sestra po smislu i kada porastem voljela bih da budem kao Ona — da vjerujem u duhovnu ljubav u erotskom svijetu, i da se ne bojim neizbježnog puta od golgote do spasenja.
Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram
Objava koju deli Jefimija, žena koja neće (@jefimija_zena_koja_ceka_nece)
Pomenuli ste da nas Jefimija suočava sa drugačijom postavkom svijeta i poretka nudeći nam novi pristup ženskom tijelu, ženskoj duši i ženskom umu. Na koje načine se ona suprotstavlja patrijarhatu i kako miri sve aspekte unutar sebe?
Tako što mu se suprotstavlja, dekonstruiše ga i obesmišljava, pa čak i po cijenu sopstvenog života. Jefimija je idealistkinja kao što je to bila i svaka naša velika feminisitička pretkinja — od Olimpije de Guž do Eme Goldman ili na primjer Roze Luksemburg, koja je mučki ubijena u ime svoje nekompromisne borbe. Feminističke borkinje su poput Isusa — stradaju zarad zajedničkog spasenja — spasenja ženske, ljudske, duše i ženskog, ljudskog, tijela. Samospoznaja pretpostavlja spoznaju, pa tako Jefimijina politička samospoznaja nje kao žene (odnosno političkog subjekta koji živi i bori se za oslobođenje od objektivizacije svog bivstva u patrijarhatu) nije ništa drugo do prvi i osnovni korak u njenoj borbi za pravedniji svijet.
Svjedoci smo toga da je društvo postalo suviše nasilno i to prema svim polovima. Od čega krenuti da se dovedemo u neko smirenije i produhovljenije stanje koje neće lako tjerati ljude na zlo? Kako uopšte objasniti prirodu zla?
Moj omiljeni pjesnik svih vremena — Petar II Petrović Njegoš me je svojom mikrokozmom koja svijetli kroz sve prostore i sva vremena, naučio da je borba dobra i zla nužna jer je pravi prikaz božanske slobode.
Nema pobjednika, ima samo neprestane borbe za dobro. Nema borbe protiv zla, ima samo borbe za dobro. Što više dobra sijemo, više ćemo dobra da žanjemo. Suština ovozemaljskog života i nije u pobjedi, već u neprestanoj vjeri da je moguće biti, svakim danom, sve bolji i bolji čovjek kako prema sebi, tako i prema drugima. Od onog JA nastaje MI, pa bi možda to JA moglo biti spas, ukoliko bi nas sve uistinu i zavela čuvena hrišćanska zapovijest — Ljubi bližnjeg svog kao sebe samoga. Možda je to put — put dostojanstvene borbe za dobro, za bolje, za najbolje.
Kako komentarišete uticaj kolektivne traume i ratnih iskustava na našim podnebljima?
Ja sam dijete koje je imalo tri godine kada je 1992. pukla cisterna u mom rodnom gradu Mostaru. Tako smo i izbjegli u Crnu Goru, goli i bosi, ali bar sačuvane glave. Moja majka je Mostarka, a otac Baranin koji je trideset godina živio i radio u čuvenom Hepoku, u Mostaru. Tamo su se upoznali i odande zajedno i pobjegli od tog krvavog rata u očev rodni grad, Bar. Možda su moje ratne traume samo potisnute. Možda je mješovitost maminog i tatinog braka mene naučila da rat nikome ne može biti brat. Ježi me pomisao da u ovom trenutku dok ja mislim naglas, neko gine i ne uspjeva da pobjegne u mir, ko moji onomad, kad je gorela Juga.
Kao feministkinja, kao rođena Mostarka i ponosna Crnogorka, kao izbjegla trogodišnja djevojčica iz BiH, kao Beograđanka, kao pacifistkinja i kao pravoslavna hrišćanka o ratu mislim sve najgore, rat prezirem, i ratu jedino želim najbržu smrt. Militantan je svijet u kome živimo. Rat je muška civilizacijska tekovina. Rat je bogohuljenje. U ovom svijetu buja nasilje i sve dok se ne intenzivira borba za dobro, zlo će prividom učiniti sve da vlada gdje god može i koliko god može. Rat je zlo.
Kako se nosite sa predrasudama koje su Vam upućene bilo kroz rad, bilo kroz život, posao i odrastanje?
Ne nosim ih uopšte nikuda sa sobom. Uvijek ostaju tamo odakle dođu, i vrate se ko bumerang onima koji mi ih namene. Trudim se da budem maksimalno predana i odana onome što radim i da kroz svoje političko, a literarno, djelanje rušim sve predrasude i stereotipe koji guše, koče, regresiraju i deprimiraju svačije ljudsko postojanje. Što više etra bude u promišljajućim rukama, to će više alternativnih ideja biti dostupno za uzimanje ili davanje unutar i van bilo koje zajednice. Ja snažno vjerujem u spajanja i saradnje iz solidarnosti i zarad opšteg dobra.
Urušava li kapitalizam privatnu sferu i izrabljuje li žene suviše?
U kapitalizmu žene od ukupnog svjetskog kapitala posjeduju manje od 5%. Bojim se da kapitalizam favorizuje feminizaciju siromaštva, forsira reproduktivne tehnologije i tako uz sve ostalo izrabljuje ženu kroz jednak, a manje od muškarca plaćen, slabo plaćen i neplaćen rad. Nedjeljno žene rade više, a zarađuju manje. To je kapitalizam u kom je kapital gramatičkog, političkog i ekonomskog muškog roda. Dok ne dođe do pravedne distribucije rada, pa tako i kapitala, ne mogu povjerovati u onu ispraznu floskulu: ,,Danas žene imaju prava, šta će vam feminizam!”.
Koji su Vaši dalji planovi za gostovanja i promocije knjiga?
U martu me očekuju predstavljanja drugog romana „Jefimija, žena koja neće“ u voljenoj otadžbini, Crnoj Gori, i to na Cetinju, u Beranama i u Nikšiću gdje sam već, u prethodne dvije godine, s prvim romanom „Jefimija, žena koja čeka“, imala priliku da se družim sa svojom publikom. Zasigurno, u narednom periodu voljela bih da sa Jefimijom posjetim Sarajevo i moj Mostar, u kom sam krajem 2021. godine takođe predstavljala svoj prvi roman.
NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
VRAĆAJU NAM SE LJETNJI DANI: Pogledajte kakvo vrijeme nas očekuje sutra
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme sa maksimalnom temperaturom od 25 do 29 stepeni Celzijusovih.
BABKEN SIMONJAN: U Srebrenici nije bilo genocida! (VIDEO)
UGLEDNI jermenski književnik, prevodilac i univerzitetski profesor Babken Simonjan uporedio je stradanje jermenskog i srpskog naroda i govorio je o pokušaju totalnog istrebljenja koji je sproveden nad ova dva naroda.
DODIK PORUČIO: Nema nikakve vanredne situacije u BiH, Srpska poštuje Dejton
PREDSJEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da u BiH nema nikakve vanredne situacije i da iza politike Srpske ne stoji ne stoji namjera izazivanja bilo koga.
„PRIČA UPRAZNO“ Cvijanović: Elmedin Konaković misli da svako mora imati stranog mentora
SRPSKI član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je ona istureno krilo Ustava i njegove zaštite, za razliku od Elmedina Konakovića i njegovih kompanjona koji zloupotrebljavaju zajedničke institucije i zaobilaze Ustav u širokom luku kako bi stvorili lažnu sliku da BiH pripada samo njima.
„ŠTA NAM DRUGO PREOSTAJE KAD KLEVEĆU SRPSKI NAROD“ Dodik: Srpska neće živjeti u BiH mimo Ustava
PREDSJEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da srpski narod neće da živi u BiH koja je mimo Ustava i da nema BiH bez Republike Srpske.
IZBORI U BANJALUCI: Stanivuković kandidat PDP za prvog čovjeka grada na Vrbasu
GRADONAČELNIK Banjaluke Draško Stanivuković biće kandidat PDP za ovu funkciju na predstojećim lokalnim izborima.
ZIMA U NOVČANIKU: Širom BiH drva i pelet duplo skuplji u odnosu na prije 3 godine
LJETNE temperature, koje su u proteklom periodu u BiH rasle i do 30 stepeni, brojnim su domaćinstvima stvorile uštedu zbog prestanka grijanja.
„ŽELJELA SAM DA MU PRODUŽIM ŽIVOT, DA BUDE UZ SUPRUGU I KĆERKU“: Pripadnica Vojske Srbije donirala 70% jetre svom kolegi, on preminuo mjesec nakon operacije (VIDEO)
TAMARA MOROVIĆ je stariji vodnik prve klase, pripadnica "Kobri", majka, sportistkinja i heroj!
CVETI U VISOKIM DEČANIMA: Više od 600 vjernika u manastiru
U manastiru Visoki Dečani danas je, povodom praznika Cveti, služena liturgija kojoj je prisustvovalo više od 600 vjernika sa Kosova i Metohije, ali i iz centralne Srbije i Crne Gore.
KAKO DO PASOŠA BiH I ZEMLJE S KOJOM NEMAMO SPORAZUM: Zakon po pitanju dvojnih državljanstava jasan
TRENUTNO BiH ima potpisane bilateralne sporazume sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom.
22:51 „OD MALENA SAM MAŠTALA DA BUDEM PISAC“: Ana Nenadić o svom putu do snova i kako postati copywriter (FOTO)
MOJA priča sa digitalnim marketingom počinje iz ljubavi prema pisanju i čitanju, a ne prema marketingu, od malena sam maštala da postanem pisac i tada nisam znala da će u budućnosti upravo postojati zanimanje pisac za web, čime se danas bavim.
11:09 „ČISTO DA SE ZNA KOME JE BILO DO RATA“ Dodik objavio video koji otkiva ulogu Izetbegovića u događajima iz devedesetih u BiH (VIDEO)
PREDSJEDNIK Republike Srpske objavio je danas na društvenoj mreži "Iks" izjavu akademika Muhameda Filipovića koji je rekao da se građanski rat u BiH mogao izbjeći, ali da je SDA odbila sporazum koji je bio postignut sa srpskom stranom.
Vremenska prognoza
Sarajevo
Banja Luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Kursna lista
0 „OD MALENA SAM MAŠTALA DA BUDEM PISAC“: Ana Nenadić o svom putu do snova i kako postati copywriter (FOTO)
MOJA priča sa digitalnim marketingom počinje iz ljubavi prema pisanju i čitanju, a ne prema marketingu, od malena sam maštala da postanem pisac i tada nisam znala da će u budućnosti upravo postojati zanimanje pisac za web, čime se danas bavim.
0 PRIJA OBARA S NOGU: Detalj oko struka 1.500 evra, a jedna haljina se ne zaboravlja
VEĆ mjesecima unazad o Aleksandri Prijović i njenom uspehu priča cijeli region. Svojim pjesmama prepunih emocija osvojila je cijeli Balkan, a turneja „Od istoka do zapada“ i dalje traje.
Komentari (0)