STOGLAVA STIŽE U BANJALUKU: Minja Marđonović o inspiraciji Jefimijom, kapitalizmu i ratnom djetinjstvu
Iza pseudonima „Stoglava“ krije se doktorantkinja na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Beogradu – Odsjeka za kulturologiju koja kroz svoj široki spektar znanja, iskustava i romantične beletristike progovara o slojevitosti ženskog bića i svih nepravdi koje ovaj svijet čine nesigurnim mjestom gdje se opstaje kao u džungli. Autorka Minja Marđonović je za „Novosti“ ispričala po čemu je inspirisana Jefimijom, ali je i podijelila neka svoja razmišljanja o tome kako je biti dijete rata, žena kapitalističkog društva i predrasuda.
Promovišete Vaša nova dva romana „Jefimija, žena koja čeka“ i „Jefimija, žena koja neće“ 22. februara pred banjalučkom publikom u Domu omladine. Možete li otkriti šta se krije iza ovih romana i na koji način Vas je Jefimija inspirisala da kroz pisanje spojite duhovno, tradicionalo i savremeno?
Jefimija je sve ono što bih ja, da mogu, u sebe integrisala kao slamku svog ženskog spasa. Jefimija vjeruje u borbu i ona jeste „žena borba“. Navela me je da sa sigurnošću povjerujem u njenu vjeru i probam da, s njom u lirskom duetu, bar delimičnu politiku ženskog postojanja sažmem kroz njen lik kao neustrašive, radoznale, politički svjesne, romantične i nepredvidive glavne junakinje. Jefimija, žena koja čeka nas vodi na Bali, razlaže emotivnu emancipaciju žena i žensku seksualnu slobodu kao preduslove ženskog političkog oslobođenja u patrijarhatu. Jefimijine pustolovine na Ostrvu ljubavi, odnosno Baliju, jesu belefeministički prikaz politike svijeta koja počiva na osnovnim podjelama, a to su: rod, rasa i klasa. U svom drugom naletu, tačnije, nastavku svoje priče Jefimija se hrabro i odgovorno suočava sa sobom i svojim naizgled slobodnim izborom, koji će joj ipak život okrenuti naopačke. To i jeste ženska sudbina — kad pomisliš da si najsigurnija sa sobom, tvoj ženski život te dušom i tijelom opomene da sigurnosti nema i da je briga o sebi jedina Božija istina.
Prikazujete dva opozita: žena koja čeka i žena koja neće. Za čime ste tragali i šta ste naučili o sebi kao ženi tokom pisanja ovih knjiga? Zašto „nema bune glasnije od ženske”?
Otkrila sam da mi je Bog dao sve što mogu, umijem, želim i moram da ponesem sa sobom u ovom svijetu, i u ovom životu. Od svih privilegija koje imam, a na kojima sam beskrajno zahvalna, do svake lične patnje i golgote koju sam, uprkos tim istim privilegijama, preživljavala i preživjela. Jefimija je moja sestra po smislu i kada porastem voljela bih da budem kao Ona — da vjerujem u duhovnu ljubav u erotskom svijetu, i da se ne bojim neizbježnog puta od golgote do spasenja.
Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram
Objava koju deli Jefimija, žena koja neće (@jefimija_zena_koja_ceka_nece)
Pomenuli ste da nas Jefimija suočava sa drugačijom postavkom svijeta i poretka nudeći nam novi pristup ženskom tijelu, ženskoj duši i ženskom umu. Na koje načine se ona suprotstavlja patrijarhatu i kako miri sve aspekte unutar sebe?
Tako što mu se suprotstavlja, dekonstruiše ga i obesmišljava, pa čak i po cijenu sopstvenog života. Jefimija je idealistkinja kao što je to bila i svaka naša velika feminisitička pretkinja — od Olimpije de Guž do Eme Goldman ili na primjer Roze Luksemburg, koja je mučki ubijena u ime svoje nekompromisne borbe. Feminističke borkinje su poput Isusa — stradaju zarad zajedničkog spasenja — spasenja ženske, ljudske, duše i ženskog, ljudskog, tijela. Samospoznaja pretpostavlja spoznaju, pa tako Jefimijina politička samospoznaja nje kao žene (odnosno političkog subjekta koji živi i bori se za oslobođenje od objektivizacije svog bivstva u patrijarhatu) nije ništa drugo do prvi i osnovni korak u njenoj borbi za pravedniji svijet.
Svjedoci smo toga da je društvo postalo suviše nasilno i to prema svim polovima. Od čega krenuti da se dovedemo u neko smirenije i produhovljenije stanje koje neće lako tjerati ljude na zlo? Kako uopšte objasniti prirodu zla?
Moj omiljeni pjesnik svih vremena — Petar II Petrović Njegoš me je svojom mikrokozmom koja svijetli kroz sve prostore i sva vremena, naučio da je borba dobra i zla nužna jer je pravi prikaz božanske slobode.
Nema pobjednika, ima samo neprestane borbe za dobro. Nema borbe protiv zla, ima samo borbe za dobro. Što više dobra sijemo, više ćemo dobra da žanjemo. Suština ovozemaljskog života i nije u pobjedi, već u neprestanoj vjeri da je moguće biti, svakim danom, sve bolji i bolji čovjek kako prema sebi, tako i prema drugima. Od onog JA nastaje MI, pa bi možda to JA moglo biti spas, ukoliko bi nas sve uistinu i zavela čuvena hrišćanska zapovijest — Ljubi bližnjeg svog kao sebe samoga. Možda je to put — put dostojanstvene borbe za dobro, za bolje, za najbolje.
Kako komentarišete uticaj kolektivne traume i ratnih iskustava na našim podnebljima?
Ja sam dijete koje je imalo tri godine kada je 1992. pukla cisterna u mom rodnom gradu Mostaru. Tako smo i izbjegli u Crnu Goru, goli i bosi, ali bar sačuvane glave. Moja majka je Mostarka, a otac Baranin koji je trideset godina živio i radio u čuvenom Hepoku, u Mostaru. Tamo su se upoznali i odande zajedno i pobjegli od tog krvavog rata u očev rodni grad, Bar. Možda su moje ratne traume samo potisnute. Možda je mješovitost maminog i tatinog braka mene naučila da rat nikome ne može biti brat. Ježi me pomisao da u ovom trenutku dok ja mislim naglas, neko gine i ne uspjeva da pobjegne u mir, ko moji onomad, kad je gorela Juga.
Kao feministkinja, kao rođena Mostarka i ponosna Crnogorka, kao izbjegla trogodišnja djevojčica iz BiH, kao Beograđanka, kao pacifistkinja i kao pravoslavna hrišćanka o ratu mislim sve najgore, rat prezirem, i ratu jedino želim najbržu smrt. Militantan je svijet u kome živimo. Rat je muška civilizacijska tekovina. Rat je bogohuljenje. U ovom svijetu buja nasilje i sve dok se ne intenzivira borba za dobro, zlo će prividom učiniti sve da vlada gdje god može i koliko god može. Rat je zlo.
Kako se nosite sa predrasudama koje su Vam upućene bilo kroz rad, bilo kroz život, posao i odrastanje?
Ne nosim ih uopšte nikuda sa sobom. Uvijek ostaju tamo odakle dođu, i vrate se ko bumerang onima koji mi ih namene. Trudim se da budem maksimalno predana i odana onome što radim i da kroz svoje političko, a literarno, djelanje rušim sve predrasude i stereotipe koji guše, koče, regresiraju i deprimiraju svačije ljudsko postojanje. Što više etra bude u promišljajućim rukama, to će više alternativnih ideja biti dostupno za uzimanje ili davanje unutar i van bilo koje zajednice. Ja snažno vjerujem u spajanja i saradnje iz solidarnosti i zarad opšteg dobra.
Urušava li kapitalizam privatnu sferu i izrabljuje li žene suviše?
U kapitalizmu žene od ukupnog svjetskog kapitala posjeduju manje od 5%. Bojim se da kapitalizam favorizuje feminizaciju siromaštva, forsira reproduktivne tehnologije i tako uz sve ostalo izrabljuje ženu kroz jednak, a manje od muškarca plaćen, slabo plaćen i neplaćen rad. Nedjeljno žene rade više, a zarađuju manje. To je kapitalizam u kom je kapital gramatičkog, političkog i ekonomskog muškog roda. Dok ne dođe do pravedne distribucije rada, pa tako i kapitala, ne mogu povjerovati u onu ispraznu floskulu: ,,Danas žene imaju prava, šta će vam feminizam!”.
Koji su Vaši dalji planovi za gostovanja i promocije knjiga?
U martu me očekuju predstavljanja drugog romana „Jefimija, žena koja neće“ u voljenoj otadžbini, Crnoj Gori, i to na Cetinju, u Beranama i u Nikšiću gdje sam već, u prethodne dvije godine, s prvim romanom „Jefimija, žena koja čeka“, imala priliku da se družim sa svojom publikom. Zasigurno, u narednom periodu voljela bih da sa Jefimijom posjetim Sarajevo i moj Mostar, u kom sam krajem 2021. godine takođe predstavljala svoj prvi roman.
NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
POLOŽILI ŽIVOTE ZA STVARANJE SRPSKE: U Osamskom podignut i osveštan spomenik za 34 poginula borca VRS
U selu Osamsko, kod Bratunca, osveštano je novoizgrađeno Spomen-obilježje na kojem su ispisana imena 34 borca Vojske Republike Srpske, poginulih od 1992. do 1995. godine, a koji su rodom iz Osamskog, Slapašnice, Poloma i Dubravica.
UPOZORENJE IZ AMS-a: Magla smanjuje vidljivost na putevima, vozači da budu na oprezu
MAGLA u večernjim časovima smanjuje vidljivost i otežava vožnju na putevima u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/.
VRIJEME SUTRA: Neka vas ne zavara zubato sunce, očekujte zimske temperature
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti pretežno sunčano vrijeme, dok se više oblaka očekuje u Krajini i Posavini.
ĐORĐO JE JEDAN OD NAJSTARIJIH LJUDI U EVROPI: Napunio 105 godina, nada se da će još duže živjeti
PROŠLE godine na području Evropske unije živjelo je 106.000 osoba starijih od stotinu godina. Predviđanja su da bi ih do 2050, odnosno za svega 30-ak godina, moglo živjeti više od 500.000. Skroman doprinos dugovječnosti na evropskom kontinentu daje i Gradiška, sa tri stogodišnjaka. Najstariji od njih Đorđo Ostović proslavio je 105. rođendan.
DODIK NA PROSLAVI PUNOLJETSTVA: Branko Đurić, jedan od devetero djece koje je krstio predsjednik Srpske, napunio 18 godina
BRANKO Đurić, jedan od devetoro djece porodice Đurić iz sela Čatrnja kojima je kršteni kum bio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, danas proslavlja 18. rođendan.
GUSTA MAGLA U SARAJEVU: Otkazano nekoliko letova, gužva na aerodromu
NA Međunarodnom aerodromu Sarajevo danas vlada velika gužva, uglavnom zbog otkazivanja nekoliko letova zbog magle.
POJAŠNJENJE IZ CENTRALNE BANKE: Evo do kada treba zamijeniti novčanice koje se povlače
CENTRALNA banka BiH povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke apoena 10, 20, 50 i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine.
ISOVIĆI SMJEŠTENI U HOTEL: RUZC pomaže porodici koja je u vatrenoj stihiji u Lazarevu izgubila dom
REPUBLIČKA uprava civilne zaštite smjestila je u hostel porodicu Isović, kojoj je u banjalučkom naselju Lazarevo izgorjela kuća, a uskoro će dobiti i stambeni kontejner, izjavio je vršilac dužnosti direktora Uprave Boris Trninić.
PREDUZEĆE U VIŠEMILIONSKIM DUGOVIMA: Razriješen direktor banjalučke „Toplane“
NADZORNI odbor banjalučke „Toplane“ razriješio je juče dužnosti direktora ovog javnog preduzeća Ljubišu Ančića.
BOGATSTVO IMAJU, A NAPRETKA NEMA: U Srpskoj 35 opština ima status nerazvijenih i izrazito nerazvijenih lokalnih zajednica
ČAK 35 od 64 lokalnih zajednica u Srpskoj i u narednoj godini imaće status nerazvijenih i izrazito nerazvijenih lokalnih zajednica.
21:53 SVEŠTENIK OBJASNIO: Evo zašto ne treba da se nose vijenci na sahranu
UOBIČAJENI rituali prilikom sahrana često umiju da se razlikuju od pravila i učenja pravoslavne vjeroispovijesti. Jedna od najčešćih praksi je nošenje vijenaca na sahrane.
20:17 PREVLJAK „PAO“ NA AERODROMU: Uhapšen bivši general tzv. Armije BiH
FIKRET Prevljak, nekadašnji general tzv. Armije BiH i visoki funkcioner SDA, uhapšen je danas na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu po nalogu Tužilaštva BiH.
Vremenska prognoza
Kursna lista
0 STALNO KUKAJU, UMJESTO DA PRIHVATE ODGOVORNOST: Dva horoskopska znaka koja vole da glume žrtve
SVI vjerovatno poznajemo ljude koji više vole naglašavati nepravde koje su im učinjene umjesto da preuzmu odgovornost.
0 SVEŠTENIK OBJASNIO: Evo zašto ne treba da se nose vijenci na sahranu
UOBIČAJENI rituali prilikom sahrana često umiju da se razlikuju od pravila i učenja pravoslavne vjeroispovijesti. Jedna od najčešćih praksi je nošenje vijenaca na sahrane.
Komentari (0)