KLOKIĆ OŠTRO: Apsurdne Šmitove tvrdnje „Večernjem listu“

Foto: SRNA

Klokić je istakao da je bivši njemački političar Šmit u nedavnom intervjuu „Večernjem listu“ dao apsurdne izjave u prilog svojoj lažnoj tvrdnji da je legitimno imenovan na mjesto visokog predstavnika.

Klokićev odgovor na ovaj Šmitov intervju Srna prenosi u cijelosti:

U nedavnom intervjuu „Večernjem listu“, bivši njemački političar Kristijan Šmit dao je apsurdne izjave u prilog svojoj lažnoj tvrdnji da je legitimno imenovan na mjesto visokog predstavnika. U komentaru koji pokazuje ili bezobzirnu neiskrenost ili potpunu neupućenost u sadržaj Dejtonskog sporazuma, Šmit sugeriše da Dejtonski sporazum daje ovlašćenje takozvanom Savjetu za sprovođenje mira /PIK-u/ da imenuje visokog predstavnika, ističući da „u Savjetu za sprovođenje mira po dejtonskom sistemu ne postoji pravo na veto“.

U stvari, po Dejtonskom sporazumu ne postoji pravo na veto na PIK-u zato što se u njemu PIK ni ne pominje niti se uopšte razmatra kao takav. Dejton, koji jedini daje pravno ovlašćenje za poziciju visokog predstavnika, povjerava imenovanje visokog predstavnika Savjetu bezbjednosti UN, a PIK-u, koji – treba još jednom ponoviti – čak nije ni pomenut, ne daje nikakvu ulogu. PIK nije ništa drugo do ad hok, samoimenovana grupa zemalja bez pravnog utemeljenja i bez ikakvih zakonskih ovlašćenja. Kako je potvrdio i Evropski sud za ljudska prava, PIK je tek „neformalna grupa država“. Pokušaj nekolicine zemalja, koje su same sebe imenovale u PIK, da Šmita imenuje kao nadzornika kako bi ukinuo demokratiju u BiH i njom vladao dekretom predstavlja protivpravno upražnjavanje sirove, neokolonijalne moći.

U navedenom intervjuu, Šmit pominje i Savjet bezbjednosti UN, rekavši da je to „isti Savjet bezbjednosti kojem ja podnosim svoje izvještaje kao visoki predstavnik i koje me prihvata kao takvog“. Šmitova tvrdnja da ga Savjet bezbjednosti UN prihvata kao visokog predstavnika bezočna je laž. Savjet bezbjednosti nikada – ni na koji način – Šmita nije prihvatio kao visokog predstavnika. Šmitova praksa da Savjetu bezbjednosti šalje periodične izvještaje tvrdeći da je visoki predstavnik tu činjenicu ni na koji način ne mijenja. Određene pojedinačne članice Savjeta bezbjednosti glume da je Šmit visoki predstavnik, ali sam Savjet nikada, ni na koji način, nije prihvatio njegovo pseudoimenovanje.

Čak ni valjano imenovan visoki predstavnik ne bi imao diktatorska ovlašćenja koja Šmit prisvaja, kao što je nametanje zakona odlukama i smjena izabranih zvaničnika. Međutim, pošto na Savjetu bezbjednosti nikada nije potvrđen kao visoki predstavnik, Šmit uopšte nema nikakva pravna ovlašćenja. On je jednostavno običan strani državljanin koji laže, u pokušaju da opravda svoju nelegitimnu despotsku vlast.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

DODIK: Srpski narod se borio za svoj rod, krsnu slavu, crkvu, svoje pismo i za slobodu i da se nikome ne pokori

SRBI identitet ne grade iz mržnje prema drugima, već iz ljubavi prema svom narodu, rekao je predsjednik Milorad Dodik u Banjaluci na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave.

KONAKOVIĆEVE MULJAŽE RAZOTKRIVENE: Vlada Srbije demantovala navode da je zahtjev za prelet aviona Macuta poslat prekasno

VLADA Republike Srbije odbacila je večeras tvrdnje ministra inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je zahtjev za prelet aviona Vlade Srbije, kojim je premijer u tehničkom mandatu prof. dr Đuro Macut, zajedno sa ministrima, trebalo da otputuje u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, poslat nekoliko minuta prije planiranog poletanja i naglasila da je zahtjev upućen još 11. septembra.

KAMPANJA „UPOZNAJTE SRPSKO STRADANJE“ I U EVROPI: Bošnjački aktivisti bijesni zbog otkrivanja istine o ratu u BiH

KAMPANJA "Upoznajte srpsko stradanje" organizovana u Rimu od strane Memorijalnog centra Republike Srpske zasmetala je bošnjačkim aktivistima koji su pisali vlastima u italijanskoj prestonici sa zahtjevom da se ograde od kampanje.

JEDAN NAROD ŽIVI S OBJE STRANE DRINE: U Banjaluci svečana akademija povodom Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave (FOTO/VIDEO)

U Banjaluci je održana svečana akademija povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave.

NASTALJAMO ONO ŠTO SU DODIK I VUČIĆ UTEMELJILI: Minić i Macut poslali važne poruke nakon sastanka u Banjaluci (VIDEO)

DAN srpskog jedinstva nije samo jedan dan u kalendaru, nego nešto što mi sve vrijeme baštinimo, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

ČELNIK UNIVERZITETA U BANJALUCI DOBIO NAGRADU U SAD: Međunarodno naučno dostignuće Škrbića u oblasti kardiovaskularne medicine

VRŠILAC dužnosti rektora Univerziteta u Banjaluci prof. dr Ranko Škrbić dobitnik je godišnje nagrade Američke sekcije Međunarodne akademije za kardiovaskularne nauke (IACS) za zapažene rezultate u naučnoistraživačkom radu u 2026. godini.

ZAHVALNOST ZA DJELA U TEŠKIM VREMENIMA ZA NAŠ NAROD: Otkrivena bista akademika Vojislava Maksimovića u zgradi Univerziteta u Istočnom Sarajevu

BISTA prvog rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu akademika Vojislava Maksimovića otkrivena je danas u zgradi Rektorata u znak vječne zahvalnosti za njegovu nesebičnu brigu i njegovanje srpske duhovnosti i kulture u teškim vremenima za srpski narod i Republiku Srpsku.

MACUT STIGAO U BANJALUKU: U toku sastanak sa Minićem

PREDSJEDNIK Vlade Srbije u tehničkom mandatu Đuro Macut stigao je u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

POVEZUJU SE BANJALUKA I BEOGRAD: Napreduju radovi na izgradnji autoputa, uskoro se postavlja prvi sloj asfalta

RADOVI na izgradnji autoputa od Rače do Bijeljine ubrzani su, a na prvom dijelu trase u toku su posljednje pripreme pred polaganje prvih slojeva asfalta. Riječ je o 20 kilometara dugoj dionici koja predstavlja nastavak autoputa iz Srbije i buduću vezu Beograda s Bijeljinom i dalje Banjoj Lukom.

REKORDAN BROJ PRVAČIĆA U BANJALUČKOJ ŠKOLI: Nema dovoljno prostora za nastavu i produženi boravak

OSNOVNU školu "Aleksa Šantić" u banjalučkom naselju Rosulje pohađa sve veći broj učenika, a ovogodišnji upis 120 prvačića dodatno je produbio problem nedostatka mjesta za nastavu, boravak i vannastavne aktivnosti.