GLOBALNI SUKOBI U 2023. GODINI: Šta očekivati u 2024.

Foto: Tanjug/AP

Početak godine vezujemo pre svega za afrički kontinent i jačanje ruskog uticaja na njemu. Burkina Faso je u januaru 2023. naredila francuskom ambasadoru da napusti zemlju, nezadovoljna neuspesima francuskih antiterorističkih operacija protiv džihadista. Mali je još ranije povukao isti potez, te je za svoje potrebe angažovao rusku privatnu vojnu kompaniju «Vagner». Tokom ljeta, u Nigeru, još jednoj bivšoj francuskoj koloniji, je izvršen puč. Ekonomska zajednica zapadnoafričkih zemalja (ECOWAS) je pretila da će preduzeti vojnu akciju protiv Nigera, Burkine Faso i Malija, pa ove tri zemlje obrazuju vojni savez u strahu od reakcije suseda.

– S ciljem uspostavljanja okivra za kolektivnu odbranu i međusobnu pomoć – rekao je tada pukovnik Asimi Goita, privrememni predsjednik Malija. Dva bloka nastavljaju da se optužuju. Hipotetički, ovakav konflikt bi uvukao u sebe desetak zemalja i desetine miliona ljudi, kao i učešće stranog faktora, uzimajući da je «Vagner» već na terenu. Još za vrijeme svog života šef «Vagnera» je najavio veće angažovanje grupe na tlu Afrike.

Na dešavanja u Africi se nadovezuje konflikt u Nagorno-Karabahu. U septembru Azerbejdžan pokreće novu ofanzivu na nepriznatu republiku Arcah. Nakon jednog dana borbi postignut je sporazum o prekidu neprijateljstava. Vojska Arcaha je rasformirana. U narednim danima slijedi egzodus. Oko 100.000 žitelja Nagorno-Karabaha, praktično cjelokupno stanovništo nepriznate republike, napušta svoje domove i odlazi u Jermeniju. Azerbejdžan je do sada uspjevao da materijalizuje vojne uspjehe kroz svoju vojnu nadmoć i vrlo je moguće da se neće zadržati na postignutom. Zangezurski koridor, projekat povezivanja Nahčivana, zapadne azerbejdžanske eksklave i matice je još jedan cilj koji bi predsjednik Alijev želio da ostvari. Koridor prolazi kroz Jermeniju i tokom mirovnih pregovora Jermenija je prihvatila izgradnju ovog koridora, ukoliko bi održala kontrolu nad njim. Azerbejdžan insistira na eksteritorijalnom koridoru i preti silom. Ne treba zaboraviti ni na interese susjednog Irana.

Egzodus iz Nagorno-Karabaha još nije bio završen, a svet su obišli snimci Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra. Preko hiljadu civila i vojnika je ubijeno u iznenadnom napadu iz Gaze. I, pored sofisticiranih tehničkih sredstava, opreme i iskusne armije, Izrael se našao na kolenima, a svijet u novoj spirali sukoba. Odgovor je bio surov. U napadu Izraela na Pojas Gaze do današnjeg dana ubijeno je preko 30.000 ljudi. Na brutalne napade Izraela najpre odgovaraju jemenski Huti. Oni su u građanskom ratu u Jemenu već pokazali da mogu da se nose sa Saudijskom Arabijom i bogatim zalivskim zemljama. Kao odgovor na nasilje u Pojasu Gaze, pripadnici pokreta Ansar Alah, poznati kao Huti, balističkim raketama gađaju Izrael, a dronovima i raketama počinju da napadaju komercijalne brodove koji prolaze kroz Crveno more. Ovo je snažan udarac za ekonomiju Izraela, jer se skoro 10% izraelskog izvoza vrši ovom rutom. Ovo je takođe i veliki udar za svjetske ekonomije, prije svega SAD-u, jer kroz južni rub mora, kroz moreuz Bab el Mandeb teče 12% svetske trgovine. Poznato je da Sjedinjene Države pokušavaju da sastave širu koaliciju koja bi udarila na Hute, ali je takođe poznato da mnoge zemlje ili odbijaju da učestvuju u intervenciji ili bi prihvatile učešće isključivo anonimno, iz straha od odmazde. Na drugoj strani Bab el Mandeba, Etiopija najavljuje izlazak na more. Naime, prvog dana 2024. godine Etiopija je sa Somalilendom potpisala memorandum o zakupu 20 kilometara obale. Etiopija ima u planu da na tom prostoru uspostavi pomorsku bazu. U Etiopiji je do kraja 2022. trajao izuzetno krvav građanski rat o kojem se u svjetskoj javnosti malo govorilo. Po različitim procjenama u ovom ratu je život izgubilo i do 600.000 ljudi. Od 1. januara 2024. godine Etiopija je članica BRIKS-a.

U Siriji su nastavljena neprijateljstva, a krajem 2023. godine u Damasku je ubijen iranski general Sajed Razi Musavi koji je faktički koordinisao vojni savez između Sirije i Iraka. Početkom 2024. izvršen je i teroristički napad prilikom obilježavanja četvrte godišnjice smrti generala Kasema Sulejmanija. Ovi napadi pokazuju da ni Iran neće mirovati u 2024. godini.

Da na doslovno svakom kontinentu postoje tenzije dokazuje i slučaj Gvajane Eskiba, dijela teritorije Gvajane koju posle referenduma 4. decembra Venecuela želi da vidi unutar svojih granica. Pozivajući se na tvrdnje da je teritorija nepravedno oduzeta Venecueli prije više od jednog vijeka, vlada u Karaksu je organizovala referendum koji je bio uspešan. Treba li dodati da je sporna oblast bogata naftom i da je američki naftni gigant Ekson Mobajl otkrio nalazišta u priobalju Eskiba? Brazil je već ojačao svoje snage na sjeveru zemlje, na granici sa Venecuelom.

Sukob u Ukrajini svojom žestinom i značajem okupira cjelokupnu svjetsku javnost. Tokom godine za nama Rusija je odnijela značajnu pobjedu u Bahmutu (Artjomovsk) i zaustavila dugoočekivanu kontraofanzivu Ukrajine u Zaporožju. Drugi dio godine je protekao u okruživanju Avdejevke i osvajanju nekoliko značajnih uporišta koje ukrajinske snage drže još od 2014. godine. Kraj godine je obilježilo žestoko granatiranje centra Belgoroda od strane ukrajinske artiljerije, tom prilikom je poginulo više od 30 civila. Njemu je prethodio najmasovniji raketni i dronovski napad RF na ciljeve vojne industrije u cijeloj Ukrajini. Poslije nekoliko dana Rusija je ponovila napad istom žestinom.

Iz ove analize bi se zaključilo da je jedino sjever planete ostao pošteđen neprijateljstava tokom 2023. godine. Istina je da nasilja nije bilo, ali na sjeveru Evrope su se desile temeljne geopolitičke promene za koje se bez preterivanja može reći da se dešavaju jednom u par vijekova. Dvije zemlje, Švedska, koja je vekovima baštinila politiku neutralnosti i značajno prosperirala zahvaljujući takvoj politici, i Finska, koja se od Drugog svetskog rata obavezala i vodila ovom doktrinom, su odabrale novi put. Već 4. aprila 2023. godine Finska je zvanično primljena u NATO, dok je Švedskoj preostalo da riješi nesuglasice sa Turskom i Mađarskom prije nego što postane članica. Ulaskom Finske u NATO granica između ovog saveza i Rusije je udvostručena.

Ipak, jasno je da su i ove akcije neka vrsta pregrupisavanja oko bogatog Arktika. Sjedinjene Američke Države su krajem godine objavile mape proširenog kopnenog pojasa, pretežno na Artiku i u Beringovom moru.

Usljed značajnih i brojnih ratnih dešavanja u svetu tokom 2023. godine pitanje Tajvana i Kine je nekako potisnuto na periferiju. Ipak, u svom godišnjem obraćanju krajem godine, Si Điping je napomenuo da je „ponovno ujedinjenje domovine neizbježno“.

Uzimajući da u svetu postoje i mnoga druga žarišta (Mjanmar, Irak, Libija, CAR, Pakistan, stalna tenzija između Sjeverne i Južne Koreje), brojni konflikti i tenzije tokom 2023. godine razvejavaju nade o deeskalaciji u narednoj godini. Štaviše, tokom 2023. godine su mnogi vojno-politički ulozi podignuti, a broj prekoračenih crvenih linija više niko i ne broji. Povrh svega, prvih nekoliko dana nove godine obilježeno isključivo odmazdama, atentatima, prijetnjama i terorističkim napadima. Sve to navodi na zaključak da će 2024. godina, u isto vrijeme i godina predsjedničkih izbora u SAD-u, gotovo sigurno biti krvavija od prethodne.

(TV Front)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

UŽAS U SLOVAČKOJ: Preminula učenica nakon napada nožem u školi

UČENICA je preminula nakon što je bila teško povrijeđena u napadu nožem u školi u Slovačkoj, koji je izvršio drugi učenik, izjavio je predsjednk parlamenta Ričard Rasi.

PUTIN OTKRIO ŠTA OČEKUJE OD VUČIĆA: „Nadam se da će biti premijer Srbije“

MOSKVA veoma cijeni uzdržan stav Beograda o odbijanju da uvede antiruske sankcije, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na plenarnoj sjednici kluba „Valdaj“ i dodao da se nada da će bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postati premijer.

PROTEST NA AERODROMU U PRIŠTINI: Fon der Lajenu dočekali transparentom „Danas Tači, sutra Zelenski“

U ALBANSKIM sredinama ne prestaju protesti zbog zatvorskih kazni koje su teroristi OVK dobili u Specijalnom sudu u Hagu.

NEVRIJEME POGODILO KRIT: Jedna osoba poginula (VIDEO)

JAKO nevrijeme koje je danas zahvatilo južnu Grčku izazvalo je poplave i klizišta na Kritu, pri čemu je jedna osoba stradala, a dvije su povrijeđene, saopštile su lokalne vlasti.

PAS UGRZAO DIJETE DVA PUTA ZA NOGU: Policija uhapsila vlasnicu

U Kopru je došlo do incidenta u kojem je pas ugrizao dijete za nogu, saopštila je Policijska uprava Koper, a prenosi portal Delo.si.

UDAR NA SVJETSKO TRŽIŠTE ENERGENATA: Kina ograničila izvoz goriva

KINA je danas ograničila izvoz goriva, što bi moglo da produbi poremećaje na svjetskim tržištima dizela, benzina i avionskog goriva koji su izazvani ratom na Bliskom istoku i ukrajinskim napadima na ruske rafinerije.

NOVI SMRTNI SLUČAJEVI U EVROPI: Raste broj preminulih od virusa Zapadnog Nila

U Holandiji su još četiri osobe preminule od virusa Zapadnog Nila u posljednjih nekoliko sedmica, čime je ukupan broj smrtnih slučajeva od te bolesti od početka ove godine povećan na devet, saopštio je danas holandski Institut za javno zdravlje.

„NATO ĆE SE POKAJATI“: Putin izdao hitno naređenje

RUSKI predsjednik Vladimir Putin izdao je sve neophodne naloge kako bi se osigurala bezbjednost Kalinjingradske oblasti, a nadležni organi ih veoma pažljivo sprovode, izjavio je Nikolaj Patrušev, pomoćnik ruskog lidera i predsjednik Ruskog pomorskog odbora.

„MOŽDA ĆEMO IH DIĆI U VAZDUH, A MOŽDA I NEĆEMO“ Tramp neodlučan u vezi sa Iranom

PRDSJEDNIK Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će SAD uskoro morati da odluče da li će napasti Iran ili će postići sporazum sa Teheranom, upozorivši da se trenutna "pat-pozicija" bliži kraju.

DIGAO ME IZ KREVETA: Zemljotres u Hrvatskoj, osjetio se i u Srpskoj

Potres se dogodio u 7.02 časova po lokalnom vremenu, sa epicentrom četiri kilometra sjeverno-sjeveroistočno od Dubrovnika, na dubini od šest kilometara.