NA VRATIMA OGROMNI PROBLEMI: Da li svijetu prijeti nova velika kriza?

„The Wall Street Journal“ 22. decembra je objavio tekst koji se temelji na američkim obavještajnim podacima u kojem se tvrdi da Hutima podatke o kretanju brodova neophodnih za napade osiguravaju iranski špijunski brodovi koji se nalaze u tom području.

U tekstu se tvrdi da najmanje jedan iranski špijunski brod u realnom vremenu dojavljuje Hutima pozicije potencijalnih ciljeva. S obzirom na to da Huti nemaju radare kojim bi kontrolisali Crveno more, to je jedini način da usmjeravaju projektile i dronove kamikaze prema brodovima. Do 21. decembra potvrđeno je najmanje 12 napada, a mnoge su spriječili američki i francuski ratni brodovi.

Nakon što su pokušaji Ansar Alaha da direktno napadne Izrael balističkim i krstarećim projektilima te dronovima kamikazama propali (velika većina oborena je iznad Crvenog mora, a preostale je uništila izraelska protivvazdušna odbrana), sredinom novembra promijenili su strategiju.

Umjesto direktnih napada na Izrael, odlučili su napadati trgovačke brodove u Crvenom moru. Iako su u početku objavili da će napadati samo izraelske brodove, brodove u vlasništvu Jevreja i brodove koji prevoze robu za i iz Izraela, vrlo brzo je postalo jasno da žele prekid prometa Crvenim morem i posljedično Sueckim kanalom. U tome su skoro uspjeli.

Kompanije preusmjeravaju brodove

Suočeni s opasnošću napada iz Jemena, sve veći broj brodarskih kompanija preusmjerava brodove oko Afrike. Taj je put duži šest hiljada nautičkih milja, što znači najmanje dodatne tri sedmice plovidbe nego da ti isti brodovi plove kroz Crveno more i Suecki kanal. Posljedice su ne samo veće takse već i dodatno opterećenje na i ovako prenapregnute brodarske kapacitete.

S obzirom na to da su na put oko Afrike krenuli i tankeri koji prevoze naftu s Bliskog istoka u Evropu, za očekivati je i značajno povećanje cijene naftnih prerađevina na evropskom tržištu. Sad kad se manjak više ne može nadomjestiti povećanjem uvoza iz Rusije.

Međutim, to je manji problem.

Optužbe Bijele kuće da Teheran direktno stoji iza napada u Crvenom moru jako komplikuju situaciju. I prije se znalo da je glavni sponzor Ansar Alaha Iran koji ih finansira i naoružava. No, kako se to smatralo lokalnim problemom koji se ponajviše ticao Saudijske Arabije, Zapad nije reagovao. Osim što su američki ratni brodovi s vremena na vrijeme presretali iranske pošiljke oružja Hutima.

Posljedično znatan dio tog zaplijenjenog oružja i municije završio je u Ukrajini. Međutim, velika većina oružja poslana iz Irana stigla je do sjevernog Jemena i sad predstavlja prijetnju. U ovom slučaju protivbrodski vođeni projektili. Zna se da je Ansar Alah naoružan iranskim kopijama kineskih protivbrodskih projektila C-801 i C-802. Svi se projektili nalaze na mobilnim obalnim lanserima (terenskim kamionima) te ih je vrlo teško otkriti i uništiti.

Huti računaju da SAD neće u rat

Nije to prvi put da Huti napadaju brodove u Crvenom moru. Još u oktobru 2016. pokušali su protivbrodskim vođenim projektilima potopiti američki razarač USS Mason. Prije tih napada Huti su uspjeli protivbrodskim projektilima teško oštetiti logistički brod ratne mornarice Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tadašnji američki predsjednik Barak Obama odlučio je ne odgovoriti uzvratnim napadom, a sređivanje stanja u Jemenu prepustio koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom. Saudijci nisu bili sposobni dovršiti posao pa je Ansar Allah od tada samo ojačao.

Huti su se u ovu avanturu upustili procjenjujući da, kao i 2016. godine, i ovog puta aktuelni američki predsjednik neće uvesti Sjedinjene Države u novi rat. Ponajviše zbog toga jer ima manje od godinu dana do predsjedničkih izbora. No možda su se preračunali.

Sigurna plovidba Crvenim morem i Sueckim kanalom ima ogromno značenje za svjetsku privredu. Svake godine tim vodenim putem prođe više od 19 hiljada trgovačkih brodova. Istim smjerovima prolaze i američki ratni brodovi koji iz Atlantika i Sredozemlja idu prema Indijskom okeanu. Kad je u martu 2021. kontejnerski brod Ever Given na šest dana i sedam sati blokirao prolaz Sueckim kanalom, ukupna šteta bila je veća od 10 milijardi dolara. Potpuni prekid prolaska Crvenim morem i posljedično Sueckim kanalom na nekoliko sedmica ili mjeseci izazvao bi stotine milijardi gubitaka.

Zapad formirao koaliciju

Odgovor Zapada na prijetnje Ansar Alaha formiranje je koalicije te pokretanje morske operacije „Prosperity Guardian“. Operacija je službeno pokrenuta 18. decembra iako se morska grupa tek formira. Uz Sjedinjene Države u operaciji će za sada službeno učestvovati Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Holandija, Norveška, Španija, Kanada, Bahrein i Sejšeli. Naknadno je svoje učestvovanje potvrdila i Grčka.

Doduše, neće uloga svih spomenutih država biti ista. Tako će najveći broj ratnih brodova dati američka (najmanje tri razarača) i britanska ratna mornarica (razarač i fregatu). Grčka je najavila slanje jedne fregate, a to će najvjerovatnije učiniti i Francuska. Ostale države operaciju će podržati ljudstvom iako ostaje otvorena mogućnost da norveška i holandska ratna mornarica naknadno pošalju po jednu fregatu. Pokušaj Vašingtona da nagovori i Australiju da pošalje jedan ratni brod rezultirao je tek obećanjem mogućnosti slanja jedanaest oficira u bliskoj budućnosti.

Najjača evropska sila se nije uključila

Iako najveća privredna sila Evrope, čija ekonomija jako zavisi o nesmetanom protoku pomorskih puteva, Njemačka se za sada nije uključila u koaliciju. Crveno-žuto-zelena koalicija premijer Šolca teško donosi i puno jednostavnije odluke od slanja ratnih brodova u rat. Doduše, njemački mediji javljaju da je njegova vlada sklona uključivanju.

„Špigl“ tvrdi da su mu izvori bliski saveznoj vladi potvrdili kako su visoki funkcioneri nadležni za ovu problematiku bili jedinstveni u ocjeni da bi Njemačka trebala postati dio operacije Prosperity Guardian. Doduše, u njemačkom slučaju od odluke vlade do uključivanja poprilično je dug put jer sve na kraju mora odobriti Bundestag. U pravilu Bundestag je odobravao samo misije koje su bile pod okriljem Evropske unije, NATO-a ili Ujedinjenih nacija. Prosperity Guardian to nije niti će biti jer za beskonačna politička natezanja unutar EU i NATO-a jednostavno nema vremena.

S druge strane pitanje je ima li njemačka ratna mornarica operativnu fregatu koju bi mogla poslati u Crveno more? Javna je tajna da je stanje njemačke ratne mornarice alarmantno loše i da oni brodovi koji i mogu ploviti nemaju dovoljno ljudstva i municije.

Izrael je zaokupljen Gazom

Sa ili bez Njemačke, operacija Prosperity Guardian imaće dovoljno snage da suzbije djelovanje Huta u Crvenom moru. Ako bi Huti ispunili obećanja da će, u slučaju američke intervencije, potpuno prekinuti promet Crvenim morem, tu su američki nosači aviona. I kao zadnja opcija kopnena intervencija.

Dobra vijest u moru loših je da je Izrael zaokupljen vojnim djelovanjem u Pojasu Gaze i pripremama za rat s Hezbolahom pa za sada nema namjeru pokrenuti napade na Hute kao odgovor na njihove pokušaje napada. Jerusalim podržava operaciju Prosperity Guardian, ali naglašava da će se on pozabaviti Hutima kad za to dođe vrijeme.

Izraelsko ratno vazduhoplovstvo i ratna mornarica imaju kapacitete da samostalno napadnu ciljeve u Jemenu. Kako bi bilo kakva izraelska intervencija samo dodatno zakomplikovala cijelu situaciju, dobro je da do nje neće doći. Barem ne u skoro vrijeme, piše Indeks.