TUŽNE VIJESTI: Preminuo Henri Kisindžer

Foto: EPA-EFE/PETER FOLEY, ilustracija
Kisindžer je umro u svom domu u Kontektikatu, saopštila je firma, ne navodeći više detalja.
Biće sahranjen u krugu porodice, a kasnije će u Njujorku biti održana javna komemorativna služba.
Kisindžer je bio aktivan i nakon što je proslavio stoti rođendan. Prisustvovao je sastancima u Bijeloj kući, objavio knjigu o liderskim stilovima i svjedočio pred senatskim odborom o nuklearnoj prijetnji koju predstavlja Sjeverna Koreja.
U julu 2023. je iznenada posjetio Peking da bi se sastao sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, podsjeća Glas Amerike.
Kao državni sekretar 1970-ih je u administraciji Ričarda Niksona, učestvovao u ključnim globalnim događajima te decenije.
Njegovi napori su doveli do diplomatskog otvaranja Kine, istorijskih razgovora SAD i Sovjetskog Saveza o kontroli naoružanja, proširenja veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda i Pariskog mirovnog sporazuma sa Sjevernim Vijetnamom.
Kisindžerova vladavina kao glavnog tvorca američke spoljne politike je prestala kada je Nikson podnio ostavku zbog afere Votergejt.
Pa ipak, ostao je diplomatska sila za vreme Niksonovog nasljednika, predsjednika Džeralda Forda, i nastavio da iznosi snažna mišljenja do kraja života.
Dok su mnogi veličali Kisindžera zbog briljantnosti i širokog iskustva, drugi su ga opisivali kao ratnog zločinca, zbog podrške anti-komunističkim diktaturama, posebno u Latinskoj Americi.
Kasnijih godina, putovanja su mu bila ograničena zbog pokušaja drugih nacija da ga uhapse zbog ranije američke spoljne politike, napominje Rojters.
Nobelova nagrada za mir 1973 – koja je dodijeljena Kisindžeru i lideru Sjevernog Vijetnama Le Duk Tou, koji je odbio da je primi – bila je jedna od najkontroverznijih u istoriji, ocjenjuje britanska agencija.
Dvoje članova Nobelovog komiteta je podnelo ostavku zbog tog izbora, a postavljena su i pitanja o američkom tajnom bombardovanju Kambodže.
Ford je Kisindžera nazvao „super državnim sekretarom“, ali je takođe pominjao njegovu osornost i samouvjerenost, koje su kritičari bili skloniji da zovu paranojom i egoizmom.
Namrgođen, i sa promuklim glasom sa nemačkim akcentom, Kisindžer je bio daleko od privlačnog muškarca, ali je ipak stekao reputaciju zavodnika, i pre braka je izlazio sa brojnim starletama po Vašingtonu i Njujorku. Moć je – kako je rekao – ultimativni afrodizijak.
Hajnc Alfred Kisindžer rođen je u Furtu u Nemačkoj 27. maja 1923. i preselio se u Sjedinjene Države sa porodicom 1938, pre nego što su nacisti krenuli u kampanju istrebljenja evropskih Jevreja.
Ime je „amerikanizovao“ u Henri i postao naturalizovani državljanin SAD 1943. Služio je u američkoj vojsci u Drugom svetskom ratu, i dobio stipendiju Harvardskog univerziteta, gde je magistrirao 1952, i doktorirao 1954. godine. Predavao je na Harvardu narednih 17 godina.
U to vrijeme je služio kao konsultant vladinih agencija, a 1967. je bio posrednik Stejt departmenta u Vijetnamu. Iskoristio je svoje veze sa administracijom predsednika Lindona Džonsona da Niksonovom timu dostavi informacije o mirovnim pregovorioma.
Kada je Niksonu obećanje da će okončati Vijetnamski rat donijelo pobjedu na predsjedničkim izborima 1968. godine, poveo je Kisindžera u Bijelu kuću, kao svog savetnika za nacionalnu bezbjednost.
Međutim, proces „vijetnamizacije“ – kada je teret rata sa pola miliona američkih vojnika prebačen na vojsku Južnog Vijetnama – bio je dug i krvav, a obilježili su ga veliko američko bombardovanje Severnog Vijetnama, miniranje luka severa i bombardovanje Kambodže.
Kisindžer je 1972. proglasio da je „mir na domak ruke“, ali je pariski mirovni sporazum u januaru 1973. bio samo uvod u konačno komunističko preuzimanje Južnog Vijetnama dvije godine kasnije.
Pored uloge savetnika 1973. godine za nacionalnu bezbjednost imenovan je za državnog sekretara – zbog čega je dobio neprikosnoveni autoritet u spoljnopolitičkim pitanjima.
Zbog sve snažnijeg arapsko-izraelskog konflikta, Kisindžer je krenuo u svoju prvu misiju „šatl diplomatije“ – vrste vrlo lične i energične diplomatije vršenja pritiska, po kojoj je bio poznat.
Trideset dva dana putovanja između Jerusalima i Damaska pomogli su Kisindžeru da postigne dugotrajni sporazum između Izraela i Sirije na Golanskoj visoravni koju je okupirao Izrael.
U nastojanju da smanji sovjetski uticaj, okrenuo se glavnom komunističkom rivalu Sovjeta – Kini, i dva puta posjetio tu zemlju, uključujući tajnu posetu tokom koje se susreo sa premijerom Žuom Enlajem. Rezultat je bio Niksonov istorijski samit u Pekingu sa Mao Cetungom, i kasnije uspostavljanje formalnih odnosa dvije zemlje.
Afera Votergejt, koja je primorala Niksona da podnese ostavku, jedva da je okrznula Kisindžera, koji nije bio povezan sa zataškavanjem, i nastavio je da radi kao državni sekretar kada je Džerald Ford stupio na dužnost u ljeto 1974.
Međutim, Ford ga je smijenio sa položaja savjetnika za nacionalnu bezbjednost u želji da čuje više ideja o spoljnoj politici.
Kasnije te godine, Kisindžer je sa Fordom otputovao u Vladivostok u Sovjetskom savezu, gdje se predsjednik sastao sa sovjetskim liderom Leonidom Brežnjevom i dogovorio okvire pakta o strateškom naoružanju. To je bila kruna Kisindžerovih napora da se smanje tenzije u odnosima SAD i Sovjetskog Saveza.
Međutim, Kisindžerove diplomatske vještine su imale limit – 1975, nije uspeo da ubijedi Izrael i Egipat da pristanu na drugu fazu povlačenja na Sinaju.
U ratu Indije i Pakistana 1971, Nikson i Kisindžer su žestoko kritikovani zbog naklonosti prema Pakistanu.
Kao i Nikson, plašio se širenja ljevičarskih ideja po zapadnoj hemisferi, a potezi koje je povukao izazvali su duboku sumnjičavost prema Vašingtonu u brojnim zemljama Latinske Amerike godinama kasnije.
Godine 1970. kovao je planove sa CIA-om kako da destabilizuje i smjeni markističkog, ali demokratski izabranog predsjednika Čilea Salvadora Aljendea, a u memorandumu uoči krvavog puča u Argentini 1976. godine rekao je da bi trebalo podržati vojne diktatore.
Kada je Ford izgubio izbore od Džimija Kartera, demokrate, 1976, Kisindžerovi dani moći su bili u najvećoj mjeri završeni. Sljedeći republikanac u Beloj kući, Ronald Regan, distancirao se od Kisindžera, za koga je smatrao da ne odgovara njegovom konzervativnom biračkom telu.
Kada je napustio vladu, Kisndžer je formirao skupu, moćnu konsultantsku firmu u Njujorku, koja je nudila savete svjetskoj korporativnoj eliti. Bio je član bordova brojnih kompanija i raznih spoljnopolitičkih i bezbjednosnih foruma, pisao je knjige i postao redovni medijski komentator za međunarodna pitanja.
Poslije napada 11. septembra 2001, predsjednik Džordž Buš je izabrao Kisindžera da predvodi istražnu komisiju, ali je zbog protivljenja demokrata, koje su vidjele konflikt interesa zbog brojnih klijenata njegove konsultantske firme, bio je primoran da se povuče iz komisije.
Henri Kisindžer razveo se od svoje prve supruge En Flajšer 1964, sa kojom je imao dvoje djece, a zatim se oženio Nensi Magins, saradnicom guvernera Njujorka Nelsona Rokfelera 1974.
(Agencije)
NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
„U NUKLEARNOM RATU NE MOŽE BITI POBJEDNIK“: Šta piše u zajedničkom saopštenju Putina, Sija i Trampa?
LIDERI Rusije, Kine i SAD istakli su da u nuklearnom ratu ne može biti pobjednika, navodi se u deklaraciji objavljenoj nakon sastanka.
ISTORIJSKI TRENUTAK: U toku trilateralni sastanak Putina, Trampa i Sija u Šenženu (FOTO)
TRILATERALNI sastanak predsednika Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Kine, Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga, počeo je danas u kineskom gradu Šenženu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), javili su kineski državni mediji.
TEŠKI PROPUSTI U JANKOMIRU: Inspekcija otkrila šta nije rađeno prije smrti Kristiana Periša
ZDRAVSTVENA inspekcija utvrdila je ozbiljne propuste u radu Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu, i to u medicinskom zbrinjavanju pacijenta K.J.P. koji je kasnije preminuo. Inspekcijski nadzor, koji je obuhvatio i primjenu mjera prisile tokom njegovog boravka, rezultirao je rješenjem kojim se Klinici nalaže sprovođenje pet grupa korektivnih mjera.
NOVI KORAK U LIJEČENJU DEBELOG CRIJEVA: Ruska vakcina ušla u kliničku upotrebu
RUSIJA je započela kliničku primjenu vakcine „Onkopept“ za liječenje raka debelog crijeva, izjavio je danas zamjenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
DNEVNI HOROSKOP ZA ČETVRTAK, 19. NOVEMBAR: Raka očekuje preokret u dogovorima, Djevicu muči nesanica, Jarca očekuje romantičan susret
SAZNAJTE šta vas u četvrtak, 19. novembra, očekuje na poslu, u ljubavi, na zdravstvenom planu, u domu i porodici, kako ćete se slagati sa prijateljima...
MLADIĆ IZ BiH NESTAO U AUSTRIJI: Porodica moli za pomoć
U AUSTRIJI se i dalje traga za 20-godišnjim Adelom Vejzovićem, mladićem porijeklom iz Tuzle kojem se svaki trag izgubio 10. novembra 2026. godine, prenosi Kroativ.at.
POTVRĐENO: Sutra sastanak Putina i Trampa!
Juri Ušakov najavio je dugoočekivani susret Putina i Trampa u Šendženu nakon plenarne sjednice APEK-a, uz učešće ruske delegacije.
KOBNO PRETICANJE KAMIONA IZ BiH: Policija objavila detalje pogibije
POLICIJSKA uprava karlovačka oglasila se danas, 18. novembra, povodom teške saobraćajne nesreće koja se rano jutros dogodila kod Slunja, a u kojoj su poginule tri osobe, dok su tri povrijeđene. U nesreći su učestvovala i dva teretna vozila sa registarskim oznakama Bosne i Hercegovine.
SRPKINJA POSLJEDNJI PUT VIĐENA UZNEMIRENA, A ONDA JE NESTALA: Nemačka policija danima traga za majkom četvoro djece
NJEMAČKA policija u Murhartu danas nastavlja potragu za nestalom Srpkinjom Tamarom Škorić (39) kojoj se svaki trag izgubio 10. novembra, kada je, prema rečima prijatelja, napustila svoj stan u uzrujanom stanju.
CIJENE NAFTE U PADU: Evo koliko sada košta barel „brenta“
CIJENE nafte na svjetskom tržištu danas su u padu pošto su podaci pokazali povećanje zaliha u skladištima sirove nafte i goriva u Americi.
Komentari (0)
15:47 RAZBOJNIK MU NOŽEM NANIO SEDAM UBODA: Uhapšen osumnjičeni za napad na sveštenika u Brčkom
MUŠKARCA osumnjičenog za razbojništvo nad sveštenikom Župe Svetog Ante Padovanskog u Boću kod Brčkog Filipom Maršićem uhapsila je brčanska policija, potvrdio je šef Policije Brčko distrikta Goran Pisić.
0 VRIJEME DANAS: Smjena sunca i oblaka, toplije od prosjeka
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti pretežno oblačno uz sunčane periode, toplije od prosjeka i vjetrovito.
0 PENZIJA VEĆ SA 60 GODINA? Marin Le Pen predstavila plan koji bi promijenio živote stotina hiljada Francuza
LIDERKA desničarskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, favoritkinja na predsjedničkim izborima u Francuskoj, predstavila je danas svoj prijedlog penzione reforme, obećavši mogućnost ranijeg odlaska u penziju i osnivanje novog penzionog fonda vrijednog 900 milijardi evra.
Ovan
Bik
Blizanci
Rak
Lav
Djevica
Vaga
Škorpija
Strijelac
Jarac
Vodolija