„POSTAO SAM SMRT“: Kako je govorio „otac atomske bombe“ (VIDEO)

Foto: Printskrin/jutjub

Glavnu ulogu u ratnoj drami „Openhajmer“ tumači Kilijan Marfi. Mnogi predviđaju da će glumcu ova uloga donijeti Oskara.

Robert Openhajmer rodio se 1904. u Njujorku. Umro je 1967. u Prinstonu. Bio je direktor Instituta za napredne studije u Prinstonu. Ostao je upamćen po radovima iz nuklearne fizike. Otac atomske bombe kako ga nazivaju, otkrio je 1936. tip nuklearnih reakcija – stripping reakcije, koje igraju bitnu ulogu u određivanju nuklearne strukture.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata nalazio se na čelu istraživačkog rada za proizvodnju atomske bobe u Los Alamosu u Novom Meksiku.

Nuklearna istraživanja su tokom Drugog svjetskog rata vršena u SAD, Japanu, Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Sovjetskom Savezu. Istorija kaže da je 16. jula 1945. eksplodirala prva nuklearna bomba u pustinji Novog Meksika. Tajna nuklearna proba „Triniti“ srovedena je u vazdušnoj bazi Alamogordo, koja se nalazi 120 kilometara od grada Albukerkija. Detonirana je tada bomba Gadžet odosno „naprava“.

Nedaleko od nulte tačke tog eksperimenta 20 fizičara bili su specijalnom bunkeru kako bi posmatrali eksploziju. Među njima je bio i Robert Openhajmer, rukovodilac naučnog projekta „Menhetn“, tokom čega je bomba i napravljena.

– Ako bi svjetlost hiljadu sunaca izbila odjednom na nebu, istovremeno – bili bi oni jednaki sjaju tog veličanstva – citirao je on hinduističku svetu pjesmu iz epa „Bhagavad gita“.

– Postao sam smrt, uništitelj svetova – izjavio je on.

Pojedini izvori navode da je nakon eksplozije prokomentarisao:

– Znali smo da svijet neće biti isti. Nekoliko ljudi se nasmejalo, nekoliko je plakalo, a drugi su ćutali.

Samo mjesec dana poslije testiranja šetog avgusta 1945. Amerikanci su bacili atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki. Veliki broj naučnika koji su bili uključeni u projekat „Menhetn“ saznali su za to preko radija i iznenadili su se time.
Mada su postojala mišljenja da je atomska bomba i spasla milione ljudi jer je uticala na kraj rata, Robert Openhajmer je situaciju drugačije posmatrao, navode pojedini izvori. Rekao je da vidi krv na svojim rukama, kako je to jednom prilikom ispričao američkom predsjedniku Trumanu u Bijeloj kući. To ga je mučilo, do smrti. Iako je slavio zbog uspeha istraživanja, bilo mu je žao ljudskih žrtava. Obratio se Američkom filozofskom društvu:

– Stvorili smo najužasnije oružje na svijetu koje je iznenada i iskonski izmijenilo prirodu svijeta, stvorili smo stvar koja bi po svim standardima svijeta u kome smo odrasli mogla da se nazove zlom. A učinivši to ponovo smo postavili pitanje da li je nauka dobra za čovjeka.

Openhajmer je nakon rata imao negativan stav prema projektu H- bombe zbog čega je 1954. optužen za privrženost komunizmu. Dokazana je njegova lojalnost američkoj politici, ali mu je bio zabranjen pristup povjerljivim dokumentima o nuklearnom istraživanjima. Okrenuo se predavanjima i istraživanjima iz oblasti fizike. Predsednik Džon F. Kenedi dodelio mu je nagradu Enriko Fermi.

Džulijus Robert Openhajmer rođen je 22. aprila 1904. u Njujorku, u bogatoj njemačkoj jevrejskoj porodici. Njegov otac bavio se proizvodnjom odjeće. Američki fizičar odrastao je u stanu na Aper Vest Sajdu na Menhetnu. Školu etičke kulture završio je kao najbolji u razredu. Na Harvardu je najprije studirao hemiju, a zatim fiziku. Studije koje su trajale četiri godine završio je za tri godine. Pohađao je zatim studije atomike kod fizičara lorda Raderforda na Kembridžu, a onda i njemački Univerzitet u Gotingemu gdje mu je mentor bio naučnik Maks Born.

Doktor Born je izjavio da je Openhajmer bio izuzetno inteligentan, ali i sklon tome da druge studente prekida na predavanjima kako bi im pokazao koliko je intelektualno nadmoćniji od njih. Borio se sa depresijom i zbog toga tražio psihološku pomoć, a rekao mu je da mu je u borbi sa psihičkim smetanjama pomogla knjiga Marsela Prusta „U potrazi za izgubljenim vremenom“, ali i to što je vozio bicikl po Korzici.

Znali su ga i po šeširu koji je stalno nosio, a bio je sklon i porocima poput alkohola i cigareta. Znao je brojne jezike: latinski, francuski, njemački i grčki jezik. Volio je da izučava sanskrit kako bi mogao da čita omiljene hinduističke tekstove. Kolege profesori nisu ga naročito hvalili, ali studenti kojima je predavao jesu jer im je najčešće pričao o potencijalnim posljedicama različith teorija.

Imao je aferu sa komunistkinjom Džin Tatlok tridesetih godina prošlog vijeka, ona ga je upoznala sa ljevičarskom politikom. Bio je u braku sa Ketrin Kiti Puening, biologom i nekadašnjom komunistkinjom sa kojom je dobio dvoje djece, Pitera i Ketrin.

Godinu dana nakon što je otišao u penziju, 18. februara 1967. preminuo je od raka pluća, u 62. godini.

Film Roberta Nolana za sada dobija odlične ocjene i kritike.

(Žena Blic)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

SUTRA DRASTIČNA PROMJENA VREMENA: Očekuju nas kiša, olujni udari vjetra i nagli pad temperature

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se očekuje jače naoblačenje koje će usloviti kišu, pljuskove, grmljavinu i pad temperature vazduha, a moguća je i pojava grada.

RATKU MLADIĆU UNUKA I SIN DOLAZE U POSJETU: Porodica traži da se on hitno pusti iz humanitarnih razloga u Srbiju na liječenje

ODLUKA predsjednika Mehanizma za krivične sudove u Hagu o zahtjevu za puštanje generala Ratka Mladića iz zatvorske bolnice u Sheveningenu na liječenje u bolnici u Beogradu mogla bi se očekivati do kraja ove sedmice, mada nema roka po kojem bi moralo da se odluči.

SRBIN POGINUO U AMERICI U TEŠKOJ SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI: Ovo je Dušan koji je iza sebe ostavio suprugu i sina

DUŠAN Božinović (37) iz Užica poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći u gradu Erlsboro, u saveznoj državi Oklahomi.

BJELICA PODRŽAO BLANUŠU: SDS mora imati svog kandidata za predsjednika Srpske

KAO dugogodišnji član Srpske demokratske stranke čvrsto podržavam odluke organa Stranke da kandidat za predsjednika Republike Srpske na predstojećim opštim izborima u oktobru bude predsjednik Srpske demokratske stranke, prof. dr Branko Blanuša.

CVIJANOVIĆ: Od Evropljana želimo čuti da se proces donošenja odluka mora vratiti u domaće institucije

EVROPSKA unija, da se dosljedno pridržava svoje pravne tekovine i svojih proklamovanih principa, nikada ne bi podržala da zakone u nekoj tuđoj zemlji donosi stranac za kojeg nikada nije glasao nijedan glasač u toj zemlji, naglasila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

DAN „D“ ZA ODLAGANJE NUKLEARNOG OTPADA: Sučeljavanje delegacije BiH i Hrvatske oko Trgovske gore 14. maja u Ženevi

SLUČAJ "Trgovska gora", odnosno odlaganje nukleranog otpada u Dvoru na Uni na granici BiH i Hrvatske, došao je do najvažnije faze, jer se spor između BiH i Hrvatske seli pred relevantna tela Ujedinjenih nacija u Ženevi, gde će delegacije dve zemlje prvi put direktno izneti argumente u vezi s planiranim odlagalištem radioaktivnog otpada na samoj granici.

SIN RATKA MLADIĆA POTVRDIO: Odbrana generala sutra šalje ključni podnesak Hagu

ODBRANA generala Ratka Mladića podnijeće sutra Mehanizmu u Hagu podnesak na izvještaj nezavisnih ljekara prema kojem je general na kraju života, rekao je za Srnu njegov sin Darko Mladić.

SJEDNICA PSS: Stanivuković nije proglasio kandidaturu za predsjednika RS

DRAŠKO Stanivuković, predsjednik Pokreta "Sigurna Srpska" i gradonačelnik Banjaluke, istakao je u obraćanju medijima da ga je Glavni odbor Pokreta nominovao da bude kandidat za jednu od dvije inokosne funkcije, ali i da želi i dalje da razgovara sa SDS-om kako bi donijeli zajedničku odluku.

GAZDE TRAŽE 4.000 KM KIRIJE MJESEČNO UZ OBAVEZAN DEPOZIT: Ovo je najluksuzniji stan za najam u Banjaluci, ima i đakuzi (FOTO)

NA tržištu nekretnina u Banjaluci pojavila su se čak tri luksuzna stana za iznajmljivanje sa mjesečnim kirijama od 3.000 i 4.000 KM, što ih svrstava među najskuplje javno oglašene stanove u gradu.

HDZ BiH O ODLASKU ŠMITA: Kancelariju OHR-a izmjestiti!

HRVATSKA demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) oglasila se povodom odluke Kristijana Šmita da napusti BiH, poručivši da je transformacija OHR-a nužna.