LOŠA SEZONA: Astronomske cijene voća i povrća u Srpskoj

Foto: Šuterstok

Trešnje iz Srbije, paradajz, patlidžan, kivi, dinje i lubenice iz Turske, luk iz Kine, kruške iz Italije, jabuke iz Čilea i Makedonije, grah iz Argentine, Egipta i Kanade, banane iz Kolumbije, grejp, narandža i avokado iz Španije…

Proizvodi iz ovih ali i drugih zemalja ispunili su trgovačke rafe i police. Domaće povrće i voće gubi tržišnu bitku.

Cijene
U Gradiški, Kozarskoj Dubici, Kostajnici, Novom Gradu, Srpcu, Prnjavoru, Prijedoru, Derventi i drugim mjestima Republike Srpske dvije trećine voća i povrća je iz uvoza.

– Cijene uvoznog voća i povrća su veće nego domaćeg, prosječno za trećinu. Trešnje iz Srbije su 10 KM a domaće koštaju šest maraka. Paradajz iz Turske košta četiri, a domaći je tri KM, grejp iz Španije je 5,6 KM a narandža porijeklom iz iste zemlje 4,5 KM, kruška iz Italije je šest KM, domaća još nije dospjela – kazala nam je Živka Jovanić, vlasnica piljarnice u Gradiški.

Ona takođe navodi da turske lubenice koštaju 2,5, a dinje 3,5 KM. Najpovoljnije su banane iz Kolumbije, po cijeni od 2,5 KM po kilogramu.

Na tržnici u istom gradu sagovornici Srpskainfo pojašnjavaju da uvozom obezbjeđuju dovoljne količine kvalitetnog voća i povrća, kojeg još uvijek nema u domaćim plastenicima, povrtnjacima i voćnjacima.

– I domaće voće i povrće, zbog loše sezone, dugog kišnog perioda, skupe sjetve, oscilacija temperature, takođe je skupo. Jagoda je 10 KM, luk je osam KM, borovnica i malina su četiri KM za pakovanje od 250 grama – izjavila je Ljubica Samardžija.

Nikad teže
Domaće tikvice su marka po kilogramu, paprike koštaju 3,5 KM, hercegovački krompir je tri, a lijevčanski dvije KM, celer je šest KM, mrkva tri KM, cijena krastavca je od 1,5 do dva KM, zelena salata osam KM po kilogramu, kupus dvije KM…

– Visoke cijene negativno utiču na kupce, ali i na trgovce. Prodaja je skromna, tržnica slabo posjećena, tek poneko, kupaca nema… Ne zna se šta je veći problem, skup uvoz ili skroman domaća proizvodnja – konstatuje Stana Grubor iz Gradiške.

Mićo Bilić, na gradiškoj tržnici zarađuje za porodicu punih 20 godina.

– Nikada nije bilo teže. Sunovrat je nastao tokom epidemije korone. Tada je narod prestao dolaziti na tržnicu i više se nije vratio u pređašnjem broju. Nabavljam robu od domaćih proizvođača, iz lijevčanskih i potkozarskih sela. Zato nemam veliku ponudu, ne isplati se – požalio se Mićo Bilić.

Ne planira, u inat nedaćama, napustiti tržnicu jer ne vidi drugu, povoljniju mogućnost za zaposlenje.

– Ne znam šta bih drugo radio. Ovdje sam dugo, predugo… Ne vrijedi tražiti drugi posao niti odustati od ovoga, pa kako bude – kazao je Bilić.

Na njegovom štandu domaći grah je 10 KM, šareni i bijeli šest KM, brašno kukuruzovo brašno tri KM, rakija 15, a med 20 KM.

Šengen smanjio prodaju
U sredinama na granici žale se na restriktivne mjere susjedne Hrvatske.

– Dok su Hrvati i drugi stranci mogli preko granice prenijeti veću količinu robe, svima je bilo dobro. Sada je svima loše. Niti oni mogu kod nas pazariti jeftiniju robu niti mi imamo kome prodati – žale se dubički trgovci i proizvođači povrća i voća.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, kaže da nemaju dovoljno rašladnih kapaciteta da bi uskladištili proizvode i kasnije ih mogli prodavati.

– U sezoni imamo previše voća i onda ga prerađujemo, da bismo kasnije imali potrebu za svježim, pa moramo uvoziti. Koliko sam upućen, uvozimo jabuku iz Italije, Poljske, pa čak i Makedonije – navodi Dojčinović.

On kaže da kupujemo jabuke i kruške iz Čilea i Belgije, a grožđe iz Italije, iako te proizvode uzgajaju domaći voćari. Najavljuje, stoga, da će u narednom periodu ovo udruženje raditi na obilježavanju domaćih proizvoda u marketima.

Građani Novog Grada, kazao nam je inženjer poljoprivrede Damir Šević, ne gledaju da li je proizvod domaći ili strani; uzimaju ono što je jeftinije. Branko Mastalo, povrtar iz okoline Laktaša navodi da domaći proizvodi u sezoni pune rafe, ali se u vansezonskom periodu povećava uvoz.

– Otuda i krompir iz Egipta i drugih afričkih zemalja, kupus iz Makedonije, Grčke i Turske. Bijeli luk uvozimo iz Kine, jer je tamo najjeftiniji, a na našim prostorima slabo ko ga proizvodi, jer nije rentabilan – kazao je Mastalo.

Zaštita domaće proizvodnje
Male su šanse da voćari Republike Srpske ove sezone obezbijede dovoljne količine jabuke, kruške, šljive i drugog voća za domaće tržište, jer je rod umanjen za minimalno 40 odsto, rečeno je na nedavnom sastanku Udruženja voćara Srpske sa Savom Minićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Resorni ministar je u Podgradcima kazao da će voćari sigurno imati podršku Republike Srpske i resornog ministarstva i da je za tu proizvodnju planirano 10 miliona KM iz agrarnog budžeta.

Minić je naveo da se osam miliona KM odnosi na kapitalne investicije, a dva miliona KM na direktnu podršku. Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je naglasio da će u ćelosti biti ispoštovan agrarni budžet od 180 miliona KM.

Potrebno je propisima regulisati zaštitu domaćeg proizvoda, konzumiranje proizvoda, preradu na gazdinstvu, tržišne viškove, dati podršku da poljoprivredna gazdinstva budu samoodrživa, da planiraju proizvodnju i da znaju šta mogu očekivati od Vlade Republike Srpske, kazao je ministar Savo Minić.

(Srpskainfo)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

PROMOCIJA TRADICIJE I KULINARSTVA: Više od 250 učesnika i posjetilaca na „Sačijadi 2026“ (VIDEO)

U JEZERU je u nedjelju uspješno održana manifestacija "Sačijada 2026", koja je okupila više od 250 učesnika i posjetilaca iz različitih krajeva Republike Srpske, ali i Srbije, odakle su brojni gosti doputovali nakon što su putem društvenih mreža i medija saznali za ovaj događaj.

SVE VIŠE BAHATIH VOZAČA: Povećan broj saobraćajnih nezgoda u Srpskoj

BROJ saobraćajnih nezgoda na putevima Banjaluke se ne smanjuje. Nadležne institucije djeluju, u toku su različite akcije, a da li ima rezultata?

POČELA REDOVNA SJEDNICA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BiH: Na dnevnom redu izmjene Zakona o industrijskom dizajnu

REDOVNA sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na čijem dnevnom redu je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu, koji ima oznaku EU, počela je u Sarajevu.

ZEMLJOTRES POGODIO BiH: Evo gdje je bio epicentar

ZEMNJOTRES jačine 3.1 pogodio je područje nedaleko od Ljubinja, izvještava EMSC.

PET ŽIVOTA UGAŠENO NA ELBRUSU: Rusija sada mijenja pravila za sve planinare

NAKON tragedije na Elbrusu u kojoj je život izgubilo pet planinara iz Zenice, oglasio se Razvojni institut Kavkaz, navodeći da su potrebne strože mjere, a prema pisanju ruskih medija, zatraženo je proširenje prava vodiča i instruktora.

OKONČANA HITNA SJEDNICA DOMA NARODA: Usvojen budžet od 1,58 milijardi KM sa sedam mjeseci kašnjenja

DOM naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu u iznosu od 1,58 milijardi KM.

BEBA PREVEZENA HELIKOPTEROM IZ MOSTARA U BEOGRAD: Uspješno izvršen vazdušni medicinski transport (FOTO)

PRIPADNICI Uprave za vazduhoplovstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske danas su uspješno izvršili vazdušni medicinski transport novorođenčeta iz Univerzitetske kliničke bolnice Mostar na Institut za majku i dete u Beogradu.

SRPSKA IZRAZILA SOLIDARNOST SA FRANCUSKOM: Dodik obećao pomoć svim ljudima pogođenim razornim požarima

PREDSJEDNIK Milorad Dodik izrazio je solidarnost sa Francuskom i svim ljudima pogođenim razornim požarima i najavio da će inicirati da institucije Republike Srpske bez odgađanja ponude svaki mogući vid podrške ugroženom stanovništvu i nadležnim francuskim službama - od angažmana timova civilne zaštite i medicinske pomoći, preko logističke i materijalno-tehničke podrške, do stručne saradnje u sanaciji posljedica.

TRAGEDIJA U SRBIJI: U sudaru poginuli majka i dijete

U nesreći koja se dogodila danas oko 9 sati na pružnom prelazu Lalić-Odžaci poginula je majka (27) i dijete (3).

ŠARIĆI OSTALI BEZ KROVA NAD GLAVOM: Stigla pomoć od 130.000 KM za obnovu kuće (FOTO)

UPRAVNI odbor Fonda solidarnosti Republike Srpske danas je na telefonskoj sjednici odobrio isplatu sredstava za naknadu štete Saši Šariću, u iznosu od 130.000 KM, za prevazilaženje posljedica usljed elementarne nepogode.