SONJA KARADŽIĆ JOVIČEVIĆ: Trideset godina ne prestaje kidisanje na Srpsku!

Foto: Ustupljene fotografije

– Koristeći ovu priliku, želim da istaknem da je neophodno sagledati dešavanja i okolnosti tokom nekoliko mjeseci koji su prethodili 9.januaru 1992.godine, da bi se u potpunosti shvatile okolnosti i značaj nastanka i opstanka Republike Srpske. Tokom prethodne jeseni bilo je jasno da BiH ide putem secesije, majorizacije i preglasavanja Srba. Otvorene prijetnje Srbima, pozivanja na Islamsku deklaraciju, paradiranje paravojnih formacija i medijsko iživljavanje unosili su nemir i strepnju među srpski narod. Pojedinačno, svi smo mogli osjetiti promjenu atmosfere u društvu, na poslu, fakultetu. Uslijedilo je zakazivanje sjednice Skupštine BiH bez znanja i prisustva srpskih poslanika što je iznudilo osnivanje Narodne skupštine srpskog naroda u BiH, prisjeća se Karadžić Jovičević.

Dalje nastavlja: Sa željom i obavezom da se srpski narod zaštiti i da shodno Ustavu i drugim pravnim i međunarodnim aktima izrazi pravo da ostane u tzv. „krnjoj“ Jugoslaviji, sa Srbijom i Crnom Gorom, raspisan je plebiscit 9. i 10. novembra 1991. godine. Na njemu je u ogromnom procentu, više od 90 odsto, srpski narod izrazio odlučnu želju da ostane u Jugoslaviji. Takvo rješenje su podržali i neki muslimanski intelektualci, svjesni da bi time i njihov narod u najmanje tri republike takođe ostao povezan.

Međutim, kako kaže Jovičević Karadžić, krajem 1991.godine, jasno nam je dato na znanje da Srbija i Crna Gora ulaze u proces definisanja zajedničke države, najdalje na sljedeće proljeće.

– Ostali smo sami. Tada smo već imali pouzdane podatke o angažovanju inostranih agencija, još od 1989. , na planovima za satanizovanje Srba u sklopu ukupnog plana za secesiju BiH i svođenje Srba na građane drugog reda. I to je bilo sve vidljivije u svakodnevnom životu, pa sjećanja i iskustva od prije 50 godina ponovo otvaraju stare neizliječene rane, strahove i strepnje. Stotine sati razgovora, zasjedanja, traženja rješenja, a na pameti samo bezbjednost srpskog naroda i obaveza da se narod mora sačuvati i opstati na svojoj zemlji. Radila sam na organizaciji skoro svih sastanaka, nekima i prisustvovala. Skoro svako veče, po povratku sa sjednica i sastanaka, razgovarala sam sa Radovanom do duboko u noć. O težini i ozbiljnosti trenutka u kojem živimo, nacionalnoj odgovornosti i obavezi Srpske demokratske stranke, u koju su svi gledali i od nje očekivali rješenja, o istorijskim iskustvima i opravdanim strahovima, priseća se Sonja.

Kaže da je napetost rasla iz dana u dan, a Srbi sve glasnije očekivali rješenje koje će spustiti tenzije i donijeti sigurnost.

– Bližili su se Božićni praznici. Koliko iznuđeno toliko i sasvim prigodno, svečana sjednica je zakazana za 9.januar, treći dan Božića i dan Svetog Stefana Prvomučenika. Tada je proglašena Srpska Republika BiH, a sam naziv jasno pokazao da Srbi pristaju na ostanak u BiH pod uslovima koji će našem narodu obezbjediti miran život i suživot sa komšijama. Na sjednici atmosfera ozbiljna, dostojanstvena. Bez likovanja i slavlja. Svi svjesni da od tog momenta predstoji veliki posao uspostavljanja institucija na čijem čelu će biti najstručniji, najodgovorniji ljudi, a svi ostali pomoći kako ko najbolje zna i umije. Narod je ovu odluku dočekao sa ogromnim olakšanjem i nadom u moguć suživot na ravnopravnim osnovama. Evropska zajednica je krajnje ozbiljno shvatila proglašenje Republike, a Badinter odmah zaustavio automatizam priznavanja BiH, seća se dešavanja od prije tri decenije Sonja.

Prema njenim riječima tada us intenzivirani spregovori, tražena rješenja.

– Srpski predstavnici su predlagali modele rješenja na primjerima Sjeverne Irske, Švajcarske, Belgije i konačno je beligijski model postao osnova Lisabonskog sporazuma, veoma sličnog kasnijem Dejtonskom sporazumu. Lisabonski sporazum je potpisan, a zatim je Alija Izetbegović, po nagovoru američkog ambasadora Cimermana, povukao svoj potpis. Za obećani suverenitet Alija je javno izrekao da će žrtvovati mir i upravo to i uradio, uz bezrezervnu podršku međunarodne zajednice, prisjeća se ona.

Kako kaže do prvog rođendana Republike, 1993. godine, nakon punih devet mjeseci krvavih napada na srpski narod i herojske odbrane, prije svega naroda i policije, a od sredine ljeta i tek formirane vojske, u punom kapacitetu smo bili svjesni značaja formiranja Republike Srpske.

– Na sreću, bila su svjesna i naša braća u Srbiji i Crnog Gori. Samo onaj koji nije shvatio da se oko Sarajeva, u Krajini, Podrinju, Hercegovini, Posavini i Semberiji branio i odbranio i Hram Svetog Save i Terazije, Ostrog i Oplenac nije bio niti je danas nacionalno definisan i mentalno sposoban da cijeni i voli Republiku Srpsku. To ne umanjuje faktičko stanje da je Republika Srpska najsvetija i najveća istorijska i nacionalna činjenica moderne istorije Srba na Balkanu, ističe Karadžić Jovičević.

Poručuje da danas obilježavamo njen 30 rođendan – 30 godina Republike Srpske, tokom kojih nijedna godina nije bila laka.

– Dejtonski sporazum je donio priznanje Republike Srpske, donio je prekid sukoba, baš kao što je bez stradanja i sukoba to mogao da postigne i Lisabonski sporazum. Holbruk će muslimanskoj strani otvoreno predočiti da od takvog, obećanog suvereniteta nema ništa, rječima „Možete da imate 30 odsto vlasti u 100 odsto Bosne ili 100 odsto vlasti u 30 odsto Bosne, ali 100 odsto vlasti u 100 odsto Bosne neće moći nikada!“, a godinama kasnije Cimerman će priznati svoju pogubnu ulogu i izjaviti da je lično upropastio sporazum koji uopšte nije bio loš. Ipak, za svih ovih 30 godina nije prestalo kidisanje na njeno postojanje, na narod, na dostojanstvo, na opstanak. Nisu prestala ni obećanja našim komšijama o dominaciji. Vrijeme je za neke nove snage inostranih političara i diplomata koji imaju hrabrosti i znanja za stvarno ispravljanje počinjenih grešaka umjesto pokušaja ispravljanja i pranja istorije činjenjem novih. To ne donosi trajna rješenja, ali sigurno donosi nesreću svim narodima koji ovde žive, ističe Sonj Karadžić Jovičević i dodaje da ako smo to naučili svi mi, vrijeme je da nauče i oni koji se nama bave.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

KOŠARKAŠKI KLUB „PARTIZAN“ UPUTIO SAUČEŠĆE DODIKU: „Molimo da u ovim trenucima duboke žalosti primite naše saosjećanje“

UPRAVA Košakraškog kluba "Partizan" uputila je telegram saučešća predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku povodom smrti njegove majke.

BESTIDAN PLAN FEDERALNIH VLASTI: Traže izgradnju deponije u srpskom selu kod Bosanskog Petrovca

NACRTOM prostornog plana Federacije BiH /FBiH/ za upravljanje otpadom planirane su regionalna deponija i spalionica otpada u srpskom selu Smoljana kod Bosanskog Petrovca, izjavio je Srni predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović.

VRIJEME SUTRA: Iskoristite prijatan dan, temperature preko 20 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se očekuje sunčano i prijatno toplo vrijeme, uz najvišu temperaturu do 26 stepeni Celzijusovih.

„NAŠE MISLI I MOLITVE SU SA VAMA“: Netanjahu uputio saučešće Dodiku zbog smrti majke

IZRAELSKI premijer Benjamin Netanjahu uputio je telegram saučešća predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku povodom smrti njegove majke Mire.

LJEVNAIĆ POD LUPOM CRNOGORSKIH MEDIJA: Sporni poslovi sa Jahorine sele se na Lušticu?

BIVŠI direktor Olimpijskog centra „Jahorina“, Dejan Ljevnaić, našao se u fokusu medija u Crnoj Gori, pa se dovodi u pitanje i njegov opstanak u projektu „Luštica Bej“.

BANJALUČKI VATROGASCI IMALI PUNE RUKE POSLA: Izgorio dio kuće u požaru (FOTO)

BANJALUČKI vatrogasci gasili su požar na kući u Banjaluci, koji je izbio u subotu.

SRPSKOJ DOSPIJEVA DUG OD 600 MILIONA MARAKA: Sutra mora da se izvrši isplata

REPUBLICI Srpskoj sutra (27. april 2026. godine) na naplatu dolazi 300 miliona evra ili nešto manje od 600 miliona KM.

SAHRANJENA MAJKA MILORADA DODIKA: Patrijarh Porfirije služio opijelo, brojni zvaničnici na posljednjem ispraćaju (FOTO)

MIRA Dodik, majka predsjednika Milorada Dodika, sahranjena je danas na porodičnom groblju u Mrčevcima kod Laktaša.

REGIONALNU DEPONIJU SMJEŠTAJU U SRPSKO SELO: Sramotan potez vlasti u Federaciji BiH

NACRTOM prostornog plana Federacije BiH za upravljanje otpadom planirane su regionalna deponija i spalionica otpada u srpskom selju Smoljana kod Bosanskog Petrovca, izjavio je predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović.

HEROJI KOJE SRPSKA PAMTI: Obilježene 34 godine od osnivanja Prve šipovačke brigade (FOTO)

U Šipovu je danas služen parastos i položeni vijenci povodom 34 godine od formiranja Prve šipovačke pješadijske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/, u kojoj je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu poginulo 125 boraca, a 320 je teže ili lakše ranjeno.