SONJA KARADŽIĆ JOVIČEVIĆ: Trideset godina ne prestaje kidisanje na Srpsku!

Foto: Ustupljene fotografije

– Koristeći ovu priliku, želim da istaknem da je neophodno sagledati dešavanja i okolnosti tokom nekoliko mjeseci koji su prethodili 9.januaru 1992.godine, da bi se u potpunosti shvatile okolnosti i značaj nastanka i opstanka Republike Srpske. Tokom prethodne jeseni bilo je jasno da BiH ide putem secesije, majorizacije i preglasavanja Srba. Otvorene prijetnje Srbima, pozivanja na Islamsku deklaraciju, paradiranje paravojnih formacija i medijsko iživljavanje unosili su nemir i strepnju među srpski narod. Pojedinačno, svi smo mogli osjetiti promjenu atmosfere u društvu, na poslu, fakultetu. Uslijedilo je zakazivanje sjednice Skupštine BiH bez znanja i prisustva srpskih poslanika što je iznudilo osnivanje Narodne skupštine srpskog naroda u BiH, prisjeća se Karadžić Jovičević.

Dalje nastavlja: Sa željom i obavezom da se srpski narod zaštiti i da shodno Ustavu i drugim pravnim i međunarodnim aktima izrazi pravo da ostane u tzv. „krnjoj“ Jugoslaviji, sa Srbijom i Crnom Gorom, raspisan je plebiscit 9. i 10. novembra 1991. godine. Na njemu je u ogromnom procentu, više od 90 odsto, srpski narod izrazio odlučnu želju da ostane u Jugoslaviji. Takvo rješenje su podržali i neki muslimanski intelektualci, svjesni da bi time i njihov narod u najmanje tri republike takođe ostao povezan.

Međutim, kako kaže Jovičević Karadžić, krajem 1991.godine, jasno nam je dato na znanje da Srbija i Crna Gora ulaze u proces definisanja zajedničke države, najdalje na sljedeće proljeće.

– Ostali smo sami. Tada smo već imali pouzdane podatke o angažovanju inostranih agencija, još od 1989. , na planovima za satanizovanje Srba u sklopu ukupnog plana za secesiju BiH i svođenje Srba na građane drugog reda. I to je bilo sve vidljivije u svakodnevnom životu, pa sjećanja i iskustva od prije 50 godina ponovo otvaraju stare neizliječene rane, strahove i strepnje. Stotine sati razgovora, zasjedanja, traženja rješenja, a na pameti samo bezbjednost srpskog naroda i obaveza da se narod mora sačuvati i opstati na svojoj zemlji. Radila sam na organizaciji skoro svih sastanaka, nekima i prisustvovala. Skoro svako veče, po povratku sa sjednica i sastanaka, razgovarala sam sa Radovanom do duboko u noć. O težini i ozbiljnosti trenutka u kojem živimo, nacionalnoj odgovornosti i obavezi Srpske demokratske stranke, u koju su svi gledali i od nje očekivali rješenja, o istorijskim iskustvima i opravdanim strahovima, priseća se Sonja.

Kaže da je napetost rasla iz dana u dan, a Srbi sve glasnije očekivali rješenje koje će spustiti tenzije i donijeti sigurnost.

– Bližili su se Božićni praznici. Koliko iznuđeno toliko i sasvim prigodno, svečana sjednica je zakazana za 9.januar, treći dan Božića i dan Svetog Stefana Prvomučenika. Tada je proglašena Srpska Republika BiH, a sam naziv jasno pokazao da Srbi pristaju na ostanak u BiH pod uslovima koji će našem narodu obezbjediti miran život i suživot sa komšijama. Na sjednici atmosfera ozbiljna, dostojanstvena. Bez likovanja i slavlja. Svi svjesni da od tog momenta predstoji veliki posao uspostavljanja institucija na čijem čelu će biti najstručniji, najodgovorniji ljudi, a svi ostali pomoći kako ko najbolje zna i umije. Narod je ovu odluku dočekao sa ogromnim olakšanjem i nadom u moguć suživot na ravnopravnim osnovama. Evropska zajednica je krajnje ozbiljno shvatila proglašenje Republike, a Badinter odmah zaustavio automatizam priznavanja BiH, seća se dešavanja od prije tri decenije Sonja.

Prema njenim riječima tada us intenzivirani spregovori, tražena rješenja.

– Srpski predstavnici su predlagali modele rješenja na primjerima Sjeverne Irske, Švajcarske, Belgije i konačno je beligijski model postao osnova Lisabonskog sporazuma, veoma sličnog kasnijem Dejtonskom sporazumu. Lisabonski sporazum je potpisan, a zatim je Alija Izetbegović, po nagovoru američkog ambasadora Cimermana, povukao svoj potpis. Za obećani suverenitet Alija je javno izrekao da će žrtvovati mir i upravo to i uradio, uz bezrezervnu podršku međunarodne zajednice, prisjeća se ona.

Kako kaže do prvog rođendana Republike, 1993. godine, nakon punih devet mjeseci krvavih napada na srpski narod i herojske odbrane, prije svega naroda i policije, a od sredine ljeta i tek formirane vojske, u punom kapacitetu smo bili svjesni značaja formiranja Republike Srpske.

– Na sreću, bila su svjesna i naša braća u Srbiji i Crnog Gori. Samo onaj koji nije shvatio da se oko Sarajeva, u Krajini, Podrinju, Hercegovini, Posavini i Semberiji branio i odbranio i Hram Svetog Save i Terazije, Ostrog i Oplenac nije bio niti je danas nacionalno definisan i mentalno sposoban da cijeni i voli Republiku Srpsku. To ne umanjuje faktičko stanje da je Republika Srpska najsvetija i najveća istorijska i nacionalna činjenica moderne istorije Srba na Balkanu, ističe Karadžić Jovičević.

Poručuje da danas obilježavamo njen 30 rođendan – 30 godina Republike Srpske, tokom kojih nijedna godina nije bila laka.

– Dejtonski sporazum je donio priznanje Republike Srpske, donio je prekid sukoba, baš kao što je bez stradanja i sukoba to mogao da postigne i Lisabonski sporazum. Holbruk će muslimanskoj strani otvoreno predočiti da od takvog, obećanog suvereniteta nema ništa, rječima „Možete da imate 30 odsto vlasti u 100 odsto Bosne ili 100 odsto vlasti u 30 odsto Bosne, ali 100 odsto vlasti u 100 odsto Bosne neće moći nikada!“, a godinama kasnije Cimerman će priznati svoju pogubnu ulogu i izjaviti da je lično upropastio sporazum koji uopšte nije bio loš. Ipak, za svih ovih 30 godina nije prestalo kidisanje na njeno postojanje, na narod, na dostojanstvo, na opstanak. Nisu prestala ni obećanja našim komšijama o dominaciji. Vrijeme je za neke nove snage inostranih političara i diplomata koji imaju hrabrosti i znanja za stvarno ispravljanje počinjenih grešaka umjesto pokušaja ispravljanja i pranja istorije činjenjem novih. To ne donosi trajna rješenja, ali sigurno donosi nesreću svim narodima koji ovde žive, ističe Sonj Karadžić Jovičević i dodaje da ako smo to naučili svi mi, vrijeme je da nauče i oni koji se nama bave.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

PLANIRANI RADOVI NA ELEKTROMREŽI: Veći broj ulica u Banjaluci sutra bez struje

ZBOG planiranih radova na elektroenergetskoj mreži, u srijedu, 11. novembra, u više ulica i naselja na području Banjaluke doći će do privremenog prekida u isporuci električne energije, saopšteno je iz „Elektrokrajine“.

VUČIĆEVIĆ NAKON ODLUKA REM-a: Po Ustavu Srbije, niko ne može da zabrani televiziju

GLAVNI i odgovorni urednik TV Informer Dragan J. Vučićević izjavio je večeras, 10. novembra, da su kaznene mjere koje je Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) izreklo toj televiziji neustavne i nezakonite.

PAS ISČUPAO TABLICE NA AUTOMOBILU: Zastrašujući prizor u Banjaluci (VIDEO)

DA su Banjalučani na mukama kad su psi lutalice u pitanju, dokaz je i snimak jednog, koji je iščupao registarske tablice sa parkiranog automobila.

DO KRAJA DANA ČEKAM ODGOVOR: Dodik pozvao Stanivukovića i Blanušu na sastanak (VIDEO)

PREDSJEDNIK SNSD-a Milorad Dodik ponudio je predsjedniku PSS-a Drašku Stanivukoviću i SDS-a Branku Blanuši sastanak sutra u prostorijama SDS-a u 17 časova.

CIJENE NAFTE U PADU: Da li će doći do pojeftinjenja goriva?

CIJENE nafte i danas su u padu pošto investitori i dalje izražavaju nadu da će diplomatski razgovori između Amerike i Irana dovesti do kraja sukoba na Bliskom istoku.

RIŽA U KACU SA KISELIM KUPUSOM? Trik iskusnih domaćica

KADA se u jesen sprema kiseli kupus u kaci, svaka domaćica ima neki svoj trik zbog kog glavice ostaju čvrste, a rasol bistar i ukusan.

SPORAN DUG OD SKORO 75.000 KM: „Pošte Srpske“ tužile Osnovni sud u Gradišci

„POŠTE Srpske“ tužile su Osnovni sud u Gradišci zbog neplaćenih računa za poštanske usluge u iznosu od 74.548 maraka, tvrdeći da sud nije izmirio obaveze za usluge koje su uredno pružene tokom 2024. i 2025. godine.

SMJENA SUNCA I OBLAKA: Sutra promjenljivo vrijeme u Srpskoj, toplo za ovo doba godine

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će tokom dana biti promjenljivo oblačno i toplo vrijeme, uz kraće sunčane periode, dok će slaba kiša padati samo ponegdje, uglavnom na jugu i krajnjem sjeveru.

VLADAJUĆA KOALICIJA POSTIGLA DOGOVOR: Nenad Stevandić ostaje predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske

VLADAJUĆA koalicija u Republici Srpskoj postigla je dogovor da i u naredne četiri godine predsjednik Narodne skupštine Repubilke Srpske bude Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.

„OD KRITIČARA VLASTI, POSTAO NJEN MEGAFON“ Maja Dragojević Stojić odgovorila Nebojši Vukanoviću

MAJA Dragojević Stojić, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i član PSS-a, reagujući na navode da napušta pokret i prelazi u NPS istakla je da ne ide nigdje.