SONJA KARADŽIĆ JOVIČEVIĆ: Trideset godina ne prestaje kidisanje na Srpsku!

Foto: Ustupljene fotografije

– Koristeći ovu priliku, želim da istaknem da je neophodno sagledati dešavanja i okolnosti tokom nekoliko mjeseci koji su prethodili 9.januaru 1992.godine, da bi se u potpunosti shvatile okolnosti i značaj nastanka i opstanka Republike Srpske. Tokom prethodne jeseni bilo je jasno da BiH ide putem secesije, majorizacije i preglasavanja Srba. Otvorene prijetnje Srbima, pozivanja na Islamsku deklaraciju, paradiranje paravojnih formacija i medijsko iživljavanje unosili su nemir i strepnju među srpski narod. Pojedinačno, svi smo mogli osjetiti promjenu atmosfere u društvu, na poslu, fakultetu. Uslijedilo je zakazivanje sjednice Skupštine BiH bez znanja i prisustva srpskih poslanika što je iznudilo osnivanje Narodne skupštine srpskog naroda u BiH, prisjeća se Karadžić Jovičević.

Dalje nastavlja: Sa željom i obavezom da se srpski narod zaštiti i da shodno Ustavu i drugim pravnim i međunarodnim aktima izrazi pravo da ostane u tzv. „krnjoj“ Jugoslaviji, sa Srbijom i Crnom Gorom, raspisan je plebiscit 9. i 10. novembra 1991. godine. Na njemu je u ogromnom procentu, više od 90 odsto, srpski narod izrazio odlučnu želju da ostane u Jugoslaviji. Takvo rješenje su podržali i neki muslimanski intelektualci, svjesni da bi time i njihov narod u najmanje tri republike takođe ostao povezan.

Međutim, kako kaže Jovičević Karadžić, krajem 1991.godine, jasno nam je dato na znanje da Srbija i Crna Gora ulaze u proces definisanja zajedničke države, najdalje na sljedeće proljeće.

– Ostali smo sami. Tada smo već imali pouzdane podatke o angažovanju inostranih agencija, još od 1989. , na planovima za satanizovanje Srba u sklopu ukupnog plana za secesiju BiH i svođenje Srba na građane drugog reda. I to je bilo sve vidljivije u svakodnevnom životu, pa sjećanja i iskustva od prije 50 godina ponovo otvaraju stare neizliječene rane, strahove i strepnje. Stotine sati razgovora, zasjedanja, traženja rješenja, a na pameti samo bezbjednost srpskog naroda i obaveza da se narod mora sačuvati i opstati na svojoj zemlji. Radila sam na organizaciji skoro svih sastanaka, nekima i prisustvovala. Skoro svako veče, po povratku sa sjednica i sastanaka, razgovarala sam sa Radovanom do duboko u noć. O težini i ozbiljnosti trenutka u kojem živimo, nacionalnoj odgovornosti i obavezi Srpske demokratske stranke, u koju su svi gledali i od nje očekivali rješenja, o istorijskim iskustvima i opravdanim strahovima, priseća se Sonja.

Kaže da je napetost rasla iz dana u dan, a Srbi sve glasnije očekivali rješenje koje će spustiti tenzije i donijeti sigurnost.

– Bližili su se Božićni praznici. Koliko iznuđeno toliko i sasvim prigodno, svečana sjednica je zakazana za 9.januar, treći dan Božića i dan Svetog Stefana Prvomučenika. Tada je proglašena Srpska Republika BiH, a sam naziv jasno pokazao da Srbi pristaju na ostanak u BiH pod uslovima koji će našem narodu obezbjediti miran život i suživot sa komšijama. Na sjednici atmosfera ozbiljna, dostojanstvena. Bez likovanja i slavlja. Svi svjesni da od tog momenta predstoji veliki posao uspostavljanja institucija na čijem čelu će biti najstručniji, najodgovorniji ljudi, a svi ostali pomoći kako ko najbolje zna i umije. Narod je ovu odluku dočekao sa ogromnim olakšanjem i nadom u moguć suživot na ravnopravnim osnovama. Evropska zajednica je krajnje ozbiljno shvatila proglašenje Republike, a Badinter odmah zaustavio automatizam priznavanja BiH, seća se dešavanja od prije tri decenije Sonja.

Prema njenim riječima tada us intenzivirani spregovori, tražena rješenja.

– Srpski predstavnici su predlagali modele rješenja na primjerima Sjeverne Irske, Švajcarske, Belgije i konačno je beligijski model postao osnova Lisabonskog sporazuma, veoma sličnog kasnijem Dejtonskom sporazumu. Lisabonski sporazum je potpisan, a zatim je Alija Izetbegović, po nagovoru američkog ambasadora Cimermana, povukao svoj potpis. Za obećani suverenitet Alija je javno izrekao da će žrtvovati mir i upravo to i uradio, uz bezrezervnu podršku međunarodne zajednice, prisjeća se ona.

Kako kaže do prvog rođendana Republike, 1993. godine, nakon punih devet mjeseci krvavih napada na srpski narod i herojske odbrane, prije svega naroda i policije, a od sredine ljeta i tek formirane vojske, u punom kapacitetu smo bili svjesni značaja formiranja Republike Srpske.

– Na sreću, bila su svjesna i naša braća u Srbiji i Crnog Gori. Samo onaj koji nije shvatio da se oko Sarajeva, u Krajini, Podrinju, Hercegovini, Posavini i Semberiji branio i odbranio i Hram Svetog Save i Terazije, Ostrog i Oplenac nije bio niti je danas nacionalno definisan i mentalno sposoban da cijeni i voli Republiku Srpsku. To ne umanjuje faktičko stanje da je Republika Srpska najsvetija i najveća istorijska i nacionalna činjenica moderne istorije Srba na Balkanu, ističe Karadžić Jovičević.

Poručuje da danas obilježavamo njen 30 rođendan – 30 godina Republike Srpske, tokom kojih nijedna godina nije bila laka.

– Dejtonski sporazum je donio priznanje Republike Srpske, donio je prekid sukoba, baš kao što je bez stradanja i sukoba to mogao da postigne i Lisabonski sporazum. Holbruk će muslimanskoj strani otvoreno predočiti da od takvog, obećanog suvereniteta nema ništa, rječima „Možete da imate 30 odsto vlasti u 100 odsto Bosne ili 100 odsto vlasti u 30 odsto Bosne, ali 100 odsto vlasti u 100 odsto Bosne neće moći nikada!“, a godinama kasnije Cimerman će priznati svoju pogubnu ulogu i izjaviti da je lično upropastio sporazum koji uopšte nije bio loš. Ipak, za svih ovih 30 godina nije prestalo kidisanje na njeno postojanje, na narod, na dostojanstvo, na opstanak. Nisu prestala ni obećanja našim komšijama o dominaciji. Vrijeme je za neke nove snage inostranih političara i diplomata koji imaju hrabrosti i znanja za stvarno ispravljanje počinjenih grešaka umjesto pokušaja ispravljanja i pranja istorije činjenjem novih. To ne donosi trajna rješenja, ali sigurno donosi nesreću svim narodima koji ovde žive, ističe Sonj Karadžić Jovičević i dodaje da ako smo to naučili svi mi, vrijeme je da nauče i oni koji se nama bave.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

OD JANUARA VEĆE PENZIJE U SRPSKOJ: Evo koliko bi moglo da iznosi povećanje

PENZIJE u Republici Srpskoj od januara naredne godine trebalo bi da budu veće za 7,5 do 8 odsto, kroz redovno godišnje usklađivanje. Najavio je ovo danas direktor Fonda PIO Mladen Milić.

ODANOST SRPSKOJ NE ZNAČI POSLUŠNOST DODIKU: Stanivuković se oglasio o pozivu SNSD-a na sastanak

DRAŠKO Stanivuković, predsjednik Pokreta "Sigura Srpska" (PSS), komentarišući poziv Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, upućenom opziciji da razgovaraju, rekao da odanost Republici Srpskoj ne znači poslušnost Miloradu Dodiku.

NEMA POŠTOVANJA NI PREMA KOME: Burna reakcija Petrovića na najnoviji potez Blanuše

IZ poštovanje prema današnjem prazniku koji slavi veliku pobjedu srpske vojske i saveznika u Prvom svjetskom ratu, uzdržaću se od teških riječi.

ŠESTOČASOVNA ISKLJUČENJA: Više ulica u Banjaluci sutra bez struje

ZBOG planiranih radova na elektromreži, sutra će u više dijelova Banjaluke dolaziti do privremenih isključenja električne energije, a prekidi su predviđeni u različitim terminima, od jutarnjih do popodnevnih časova.

„ČISTKA“ U SDS-u: Blanuša isključio Pandurevićevu i još tri člana iz stranke

BRANKO Blanuša, predsjednik SDS-a, isključio je danas, 11. novembra, Aleksandru Pandurević, Vladimira Ljubojevića, Slavka Jovića i Tatjanu Pantić iz Glavnog odbora stranke.

VELIKO OLAKŠANJE ZA OBOLJELE: Vlada utvrdila listu lijekova Fonda solidarnosti

VLADA Federacije BiH /FBiH/ utvrdila je danas Listu lijekova fonda solidarnosti FBiH na kojoj su lijekovi za terapiju malignih neoplazmi, za terapiju malignih neoplazmi sa posebnim režimom propisivanja, kao i imunosupresivi.

POZOVIMO 1414! Aleksandra iz Šipova je u životnoj opasnosti (FOTO)

ALEKSANDRA Ilić iz Šipova, mlada majka jedanaestogodišnje djevojčice, trenutno se nalazi u teškom stanju.

VRIJEME SUTRA: Tmurno i kišovito, ponegdje mogući pljuskovi

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će preovladavati pretežno oblačno vrijeme povremeno sa slabom kišom i lokalnim pljuskovima.

ALARMANTI PODACI IZ SARAJEVA: Skoro 1.400 pacijenata u Hitnoj pomoći za tri dana

DA je vazduh u Sarajevu zagađen pokazuje i podatak da je u sarajevskoj Hitnoj pomoći za 72 časa zbrinuto 1.395 pacijenata, a najčešće tegobe su respiratorne i kardiovaskularne.

„OSTANITE U ZATVORENOM PROSTORU“ Iz Instituta upozoravaju na zagađen vazduh u Banjaluci

Kvalitet vazduha u Banjaluci je nezdrav zbog visokih koncentracija sitnih lebdećih čestica (PM2.5 µm/m3), objavio je Institut za javno zdravstvo RS koji je uputi upozorenje za oboljele i osjetljive građane, djecu, trudnice, starije osobe, osobe sa astmom, HOBP-om, srčanim i plućnim oboljenjima.