SVE VEĆA POTREBA ZA RADNOM SNAGOM: Njemačka planira ubrzati proces zapošljavanja radnika iz BiH

Foto: Anspleš

Pravilo o zapadnom Balkanu već preko sedam godina uspješno reguliše useljavanje iz ovog dijela Evrope.

Pravilo o useljavanju za šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) uvedeno je početkom 2016. godine, između ostalog i zbog toga kako bi spriječilo praksu po kojoj žitelji ovih zemalja pokušavaju preko sistema za azil doći do radne dozvole za Njemačku, piše DNJ.

Pravilo se produžuje, a kontingent udvostručuje
Pravilo se pokazalo kao pun pogodak: zainteresovanima je potrebna garancija poslodavca u Njemačkoj i preduslov da u posljednja 24 mjeseca od podnošenja zahtjeva za vizom nisu u Njemačkoj primali socijalne povlastice kao podnositelji zahtjeva za azilom.

Do sada je bilo predviđeno da preko ovog pravila 25.000 radnika godišnje useli u Njemačku.

Sada bi se, prema željama dijelova njemačke vlade, ova brojka trebala povećati na 50.000.

Pravilo se do sada ograničavalo na godinu dana tako da ono ističe krajem ove godine.

U četvrtak se u Bundestagu po prvi put raspravljalo o prijedlogu novog zakona o useljavanju koji bi bolje regulisao priliv, Njemačkoj toliko potrebne, radne snage.

Pravilo o zapadnom Balkanu nije dio novog useljeničkog zakona nego je dio odredbe o kojoj se paralelno raspravlja u redovima socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade.

Prema informacijama DNJ, Ministarstvo rada bi u četvrtak trebalo donijeti odredbu po kojoj se pravilo o zapadnom Balkanu produžava za godinu dana, a kontingent sa sadašnjih 25 povećava na 50 hiljada godišnje.

Zapadni Balkan da, Moldavija i Tunis ne
Ali sada se unutar vlade pojavio otpor ovom pravilu koje bi se provodilo mimo novog zakona.

– Naš cilj bi trebao biti da Njemačku do te mjere učinimo atraktivnom za useljenike da pravila poput ovog o zapadnom Balkanu, postanu suvišna – rekla je političarka stranke Zelenih zadužena za unutar-politička pitanja Misbah Kan u razgovoru za agenciju dpa.

Njen otpor je međutim prije svega uperen protiv ideje nekih dijelova vlade da se po uzoru na pravilo za zapadni Balkana uvedu i slične odredbe koje bi se primjenjivale na neke druge zemlje izvan Europske unije.

Tu se prije svega spominju Gruzija, Moldavija i Tunis.

Njemačkoj nedostaje 80.000 vozača kamiona
Za proširenje odredbe i na druge zemlje se posebno zalaže vladajuća Liberalno-demokratska stranka (FDP).

Povjerenik ove stranke za zapadni Balkan Tomas Haker je u izjavi za DNJ pohvalio pravilo za zapadni Balkan kao „uspješnu priču”.

– Regulativa Zapadnog Balkana uvedena 2016. potvrdila se u praksi i omogućava vidno ublažavanje postojećeg nedostatka kvalificikovanih radnika u Njemačkoj obučenim i motivisanim stručnjacima sa zapadnog Balkana – rekao je Haker.

On je dodao kako se nada da će kroz digitalizaciju uskoro biti prevladan i problem dugotrajnog čekanja na termine u veleposlanstvima Njemačke u zemljama zapadnog Balkana. I on se, kao i drugi FDP poslanici zalaže za ideju proširenja odredbe i na druge zemlje.

– U perspektivi, imalo bi smisla proširiti propise za zapadni Balkan na druge zemlje, poput Moldavije, gđe se Njemačka takođe smatra atraktivnom zemljom za useljavanje – rekao je zastupnik liberala.

Uhodano pravilo bez birokratskih prepreka
Njegov kolega iz stranke Zeleni i povjerenik za zapadni Balkan za svoj zastupnički klub, Boris Mijatović takođe smatra da se pravilo o zapadnom Balkanu „pozitivno potvrdilo” u praksi.

On se, kao i njegova stranačka kolegica Kan, na upit DNJ takođe usprotivio proširenju na ostale zemlje.

– Proširenje uredbe zapadnog Balkana na druge zemlje nije konačan odgovor na naše ogromne potrebe za radnicima i kvalifikovanom radnom snagom. Mi se radije zalažemo za moderni imigracijski zakon koji nudi atraktivne i transparentne pristupne rute za ljude iz cijelog svijeta – rekao je Mijatović.

Poslanik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Josip Juratović pratio je proces donošenja pravila o zapadnom Balkanu od samog početka i smatra da je ovo pravilo pridonijelo rješavanju problema s nekontrolisanom migracijom podnosilaca zahtjeva za azilom koji je prethodio donošenju ove odluke.

– Ovo pravilo je uklonilo birokratske prepreke i riješilo je problem podnosilaca zahtjeva za azilom zbog kojeg je tada prijetilo uvođenje viza građanima Srbije – rekao je u razgovoru za DNJ Juratović.

On je zaključio kako se pravilo o zapadnom Balkanu ne kosi s planiranim novim zakonom o useljavanju i da je njegovo produženje „dobra odluka”.

Otklonjene bojazni
Ali nije sve uvijek teklo bez otpora. Tokom vladavine Angele Merkel unutar demokršćansko-socijaldemokratske vlade Angele Merkel su postojale nedoumice oko pravila o zapadnom Balkanu te se čak tražilo i njeno ukidanje.

Tadašnji državni sekretar u ministarstvu unutarnjih poslova iz redova Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Stefan Majer rekao je 2019. u intervjuu za DNJ kako je na početku bilo pokušaja zloupotrebe ovog pravila.

– Kroz mjeru o zapošljavanju građana zapadnog Balkana u Njemačku je došao velik broj polukvalifikovanih i nekvalifikovanih i najvećim dijelom i starijih radnika.

To budi bojazni da bi za Njemačku mogla doći dodatna socijalna opterećenja povezana sa penzijom – rekao je tada CSU političar.

To je uzrokovalo neke promjene koje se posebno odnose na starije radnike i godine uplaćivanja u penzioni sistem, prenosi N1.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

„MOJA GLAVA, MOJA BRIGA“ U Banjaluci obilježen Svjetski dan multiple skleroze

POD sloganom "Moja glava, moja briga" u Banjaluci je obilježen Svjetski dan multiple skleroze, s posebnim akcentom na značaj očuvanja mentalnog zdravlja pacijenata.

JEZIV ZLOČIN U BEČEJU: Maloljetnik ubio oca, pa pozvao policiju

MALOLJETNIK se sumnjiči da je sinoć,  u porodičnoj kući, usmrtio oca (54).

BIO AMBASADOR U SRBIJI I RUSIJI: Italijan Landi je zvanično kandidat za visokog predstavnika u BiH

ITALIJANSKI diplomata Antonio Zanardi Landi i službeno je kandidat za visokog predstavnika u BiH, potvrđeno je portal Politički.ba iz više diplomatskih izvora.

UPRKOS PROTIVLJENJU ARNAUTOVIĆA: CIK nakon drame ovjerio kandidaturu SNSD-a na predstojećim izborima

UPRKOS protivljenju Suada Arnautovića, člana Centralne izborne komisije BiH (CIK), ova institucija ovjerila je kandidaturu SNSD-a za učešće na opštim izborima, a koju je potpisao Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

„OKRŠAJ“ MINIĆA I STANIĆA: Da li su pripadnici MUP-a službenim vozilima švercovali kokain?

SAVO Minić, premijer Republike Srpske, i Željko Budimir, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, pozvali su Pericu Stanića, bivšeg direktora SIPA, da podnese krivične prijave povodom navoda da pojedini pripadnici MUP-a službenim vozilima i uz pomoć politike prevoze veće količine kokaina.

ODLUKA PATRIJARHA PORFIRIJA: Novac koji su vjernici priložili Časnom pojasu Bogorodice ide Srbima na Kosmetu

SAV novac priložen tokom poklonjenja vjernika Časnom pojasu Presvete Bogorodice u Beogradu, biće upotrijebljen za pomoć srpskim porodicama na Kosovu i Metohiji i u druge čovjekoljubive svrhe, odlučio je Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.

ĐAJIĆ PROMIJENIO PLOČU: „Srpskoj je potrebna promjena sistema“

EKONOMSKI sistem Republike Srpske je skoro uništen i mogao bi totalno da se uruši. U Srpskoj sve odluke donosi jedan centar moći, dok se drugi ništa ne pitaju, ocijenio je predsjednik stranke „Volja naroda Srpske dr Vlado Đajić“ u emisiji „MAT“ BN televizije.

STIGLO PISMO IZ HAGA: Mladić pisao svom saborcu Borislavu Đurđeviću

NAKON velikog interesovanja koje je u najširoj javnosti izazvala knjiga „Svjedok vremena - Od Slovenije do Glavnog štaba VRS“, autora ratnog člana Glavnog štaba VRS Borislava Đurđevića, objavljene u izdanju Organizacije starješina VRS iz Banjaluke, oglasio se i sam nekadašnji komandant Glavnog štaba general Ratko Mladić, čije ime se često pominje u knjizi.

RASPISAN KONKURS ZA UPIS U SREDNJE ŠKOLE: Planirano 9.840 mjesta

MINISTARSTVO prosvjete i kulture Republike Srpske objavilo je danas konkurs za upis učenika u prvi razred srednjih škola u školskoj 2026/27. godini, a planiran je upis 9.840 učenika u 13 struka i 77 zanimanja.

„SRBIJA ODE U NEBESA U ODNOSU NA ZEMLJE REGIONA“ Istorijski značaj Vučićeve posjete Kini (FOTO)

ISTORIJSKA posjeta predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića Kini, osim što je glavna tema kako domaćih tako i stranih medija, za Srbiju je od neprocjenjivog značaja. Vučić je u Kini boravio na poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga, a ono što se posebno treba istaći je razgovor sa predstavnicima čak 29 kompanija, te dovođenje vrednih investicija u našu zemlju. Posebnu pažnju javnosti privukli su roboti i vest da uskoro stižu u Srbiju!