NOVI RAT U NAJAVI? Evropa se masovno naoružava

Redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD-a slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.

Evropske članice NATO-a povećale su uvoz za 65 odsto.

– Iako su se transferi oružja na svjetskom nivou smanjili, oni prema Evropi naglo su porasli zbog napetosti između Rusije i većine drugih europskih država – konstatirao je u priopštenju Pieter D. Vezeman, viši istraživač u SIPRI-ju.

– Nakon invazije na Ukrajinu evropske zemlje žele uvoziti više oružja, i to u kraćem roku – dodao je Vezeman.

Na globalnom nivou uvoz oružja smanjio se za 5.1 odsto. Afričke države smanjile su uvoz za 40 odsto, a one u Sjevernoj i Južnoj Americi za 21 odsto. Smanjen je i uvoz u azijsko-pacifičkoj regiji, za 7.5 odsto, i na Bliskom istoku, za 8.8 odsto.

Iznimka su u Aziji zemlje na istočnom dijelu kontinenta i „određene zemlje na drugim područjima s visokom razinom geopolitičke napetosti, napominju.

– Strateško natjecanje nastavlja se i u drugim dijelovima svijeta: porastao je uvoz oružja u istočnu Aziju, a isporuke na Bliski istok zadržale su se na visokoj razini – objasnio je Vezeman.

Amerikanci ostaju uvjerljivi broj 1

SAD i Rusija bili su u protekle tri decenije najveći i drugi po veličini izvoznik oružja u svijetu. Od 2018. do 2022. SAD je povećao vodstvo, s 14 odsto većim izvozom u poređenju s prethodnih pet godina. Američki udio u globalnom izvozu porastao je s 33 na 40 odsto.

Ruski izvoz oružja smanjio se pak za 31 odsto, a udio u globalnom izvozu pao je s 22 na 16 odsto. Trećeplasirana Francuska primakla se Rusiji s povećanjem udjela u globalnom izvozu sa 7.1 odsto od 2013. do 2017. na 11 odsto u petogodišnjem razdoblju zaključno s 2022, prenosi Hina.

– Invazija na Ukrajinu vjerovatno će dodatno ograničiti ruski izvoz oružja“, rekao je Hezeman iz SIPRI-ja, „zato što će Rusija dati prioritet opskrbi vlastitih oružanih snaga, dok će potražnja iz drugih država ostati na niskom nivou zbog trgovinskih sankcija.“

Kina ne prodire na velika tržišta

U istom razdoblju je njemački izvoz pao za 35 odsto, a kineski za 23 odsto.

– Kini nije uspjelo prodrijeti na neka velika tržišta, u nekim slučajevima to ima jasne političke razloge – kaže istraživač instituta iz Štokholma za Dojčevele. Recimo, Kina ne prodaje oružje susjednoj Indiji koja spada među velike kupce.

– Iznenađujuće je pak što se Kina nije uspjela izboriti s konkurentima iz SAD-a i Evrope ni u većini država Bliskog i Srednjeg istoka – dodaje Vezeman.

Istraživači primjećuju da je Rusija pretekla Kinu kao glavni dobavljač podsaharske Afrike, što je posebno vidljivo poslije državnih udara u Maliju. I Turska nabavlja bitno manje oružja od SAD-a.

SIPRI je analizirao i narudžbe skupog oružja, poput vojnih aviona, ratnih brodova, nosača aviona i podmornica za iduće razdoblje.

Prema njihovoj analizi, SAD će ostati daleko najveći izvoznik. Oko 60 odsto svih naručenih borbenih aviona i helikoptera je američke proizvodnje. Samo prošle godine je 13 država naručilo 376 takvih američkih letjelica.

Francuska bilježi velik broj narudžbi, dok njemačke letjelice nije naručio niko, ali zato jest brodove. Rusija ima relativno malo narudžbi što se objašnjava time da domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju.

Evropa se i lani masovno naoružavala

Podsjetimo, i prošlogodišnje izvješće Instituta pokazalo je kako se Evropa još od ruske invazije Krima počela naoružavati. Izvješštaj za razdoblje od 2017. do 2021. pokazalo je da je opseg kupljenog oružja zapravo pao za 4.6%, ali evropske države su kupile za 19% veći iznos oružja nego u prethodnom razdoblju.

(GLAS SRPSKE)