POSLIJE BURE OKO IZBORA: CIK pred smjenom smišlja inovacije

Međutim, ne stavljajući u potpunosti po strani te ideje i potrebu promjene određenih segmenata izbornih pravila, sagovornici „Glasa Srpske“ ističu da aktuelni sastav CIK-a nije kadar za to. Podsjećajući na dio dogovora iz sporazuma na osnovu kojeg je formirana vlast na nivou BiH koji se odnosi na izmjenu izbornih pravila na osnovu presuda iz BiH i Strazbura, smatraju da moraju da se znaju prioriteti.

Smjena članova je najavljena kao prvi u nizu poteza novih partnera na nivou BiH, a u međuvremenu su se pojavili suprotstavljeni stavovi o tome može li Predstavnički dom, kao organ koji je imenovao članove CIK-a, da ih smijeni prije isteka mandata.

Delegat u Klubu Srba u Domu naroda Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać za „Glas Srpske“ kaže da ne vjeruje ni da trenutni saziv CIK-a ima dobre namjere kada je u pitanju priča o uvođenju novih tehnologija.

– Ljudi bez potrebnog znanja, legitimiteta i elementarne pristojnosti jer je trebalo da podnesu ostavke poslije bruke u javnosti nakon izbora, nisu kredibilan organ koji može da iznese te aktivnosti. Mislim da će njihova smjena biti aktuelizovana, s obzirom na to da su konstituisana oba doma u Parlamentu BiH – rekla je Novaković Bursać (SNSD).

Predsjedavajući Kluba HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Predrag Kožul je ponovio stav da je dio članova CIK-a izabran nezakonito i da ta tema mora biti otvorena.

– To moramo riješiti, a kada govorimo o izbornim promjenama, na prvom mjestu je pitanje implementacije presuda. U tom paketu su i one koje se tiču modernizacije izbornog procesa – rekao je Kožul.

Sa šefom Kluba poslanika SDP-a BiH Sašom Magazinovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt. SDP BiH je partija koja u ovom mandatu okuplja oko sebe bošnjačke stranke koje su sa SNSD-om i HDZ-om BiH formirale vlast. Ranije je i lider NiP-a Elmedin Konaković, kao dio vladajućeg bloka, rekao da bi u smjeni članova CIK-a „učestvovao još juče“ te da postoji zakonit način da, kako je kazao, ovakav politički CIK bude zamijenjen profesionalnim.

Mandati

CIK broji sedam članova, po dva iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba i jedan iz reda ostalih, koji, prema pravilu budu birani na osnovu javnog poziva i prema procedurama u Parlamentu BiH na mandat od sedam godina. Svi članovi u ovom sazivu nisu imenovani na osnovu tih procedura, jer je, dok je trajao postupak izbora, stvorena većina u Parlamentu BiH koja je predložila i imenovala tokom 2020. godine Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića te Željka Bakalara za mjesta u CIK-u. Uz to ističe i mandat Irene Hadžiabdić.